TUZLANSKI DOSJENana Fatima Mehmedović (88) Živa antologičarka bošnjačkih balada Za nanu Fatimu Mehmedović (88, iz Memića kod Kalesije, slobodno se može reći da je živa antologičarka bošnjačkih balada, epsko-lirskih pjesama. Kaže da ih napamet zna 20-ak, a naučila ih je još prije 70-ak godina, prije Drugog svjetskog rata.  - Prije su na sijelima momci i cure pjevali, nije bilo ni televizora, ni radija, ničeg. Tad se bilo i gladno, i boso, radilo se i opet se pjevalo. A danas svi nešto kukaju, priča nam nana Fatima. - Mi smo prale, kuhale, kopale, vezle, tkale; pjesma nam je bila glavna razonoda. Pjevalo se na mobama, na sijelima, kad se želo, ljuštilo žito. Niko od nas nije znao čitati, već smo naučile pjesme stalno ih pjevajući. I danas u pola noći, iza sna da me probudiš, ja ću ti sve ove pjesme kazati, priča Fatima. Neke od pjesama je govorila i u naš mikrofon. Bez greške. Među tim pjesma su i pjesme: „Kad umre Isaj-beže“, „Mujo prosi Budimku djevojku“, koja je zapravo jedna od varijanti balade „Smrt Omera i Merime“, „Falio se Lale Ibrahime“, „Dvore mela Hasanaginica“, „Procikuje iz raja Hurija“. Kako nana Fatima pamti telefonske brojeve i računa Mnogi studenti bi dali mnogo štošta da imaju memoriju kakvu ima nana Fatima. O tome možda najbolje govori i sljedeća stvar. Naime, nana Fatima, kako kaže njen unuk Elvir Mehmedović, neće zapamtiti brojeve nečijeg telefona, ali ipak ima svoj način korištenja telefona. Ona pamti raspored tipki i redoslijed njihova tipkanja za nečiji broj. Ako joj se hoće reći nečiji broj, dovoljno je pred njom utipkati taj broj i reći čiji je, a nana će zapamtiti koja tipka i kojim redoslijedom se pritišće. Unuk Elvir u šali kaže i da je tako sa računanjem. Ako je pitate koliko je 7 plus 5 neće vam znati reći, ali u parama itekako zna računati, i u markama i u eurima.  Skidanje feredže Zapamtila je i kralja, i Titu i Aliju. Veli da je Alija najbolji. Sjeća se kad joj muža Mehmeda nisu htjeli primiti u rudnik jer nije imao drugih pantalona, osim „pelengaća od ćetena“. - Po selu sam hodala i skupljala zakrpe da našijem preko toga. Nekako sam našila zakrpu do zakrpe, pa je počeo da radi u rudniku. Imo je platu 13 banki. Pamti i kad ih je komunistička vlast natjerala da skinu zarove i feredže. - Sve su nas sazvali na skup u Memiće. Kad su rekli da moramo skinuti zarove i feredže, nastala je cika i vriska među nama jer nismo šćele. Na kraju smo ipak morale, Četiri žene su odveli i u zatvor jer one nisu šćele da skinu. Među njima je bila i Ajka Vildićka., priča nena Fatima. Sjeća se i vakta kad u selu nije bilo sahata pa se iftarilo kad pukne prangija. Isto tako se sjeća i da je birvaktile hodža Salko živio sa dvije žene, te da je jedna od njih bila iz Kikača i da su se lijepo slagale . Sina Omera oženili u 15. godini Pamti nana i da su se u taj vakat cure i momci rano ženili i udavali. I dan-danas joj je teško kad se sjeti da se njezin sin Omer oženio a jedva da je imao 15 godina. - Brate, bilo mi je teško, kako tad, tako i sad. Bio je dijete, u njivi je nešto radio kad je moj čojk sa proscima doveo mladu u kuću. On hud, moj sin Omer, plače, k´o dijete. Ali, lijepo je poživio sa tom ženom i djecu izrodili, kazuje Fatima. Muž Mehmed je umro prije 30 godina. Nana Fatima danas živi u kući sina Rasima sa kćerkom Džemilom. Rasim radi u Švicarskoj. Samoća joj ponajviše smeta. Kako kaže, sve njezine drugarice s kojima je „curovala“ su pomrle. Ima 20 "bijelih pčela" - Danas su prazne kuće, nigdje nikoga, a prije, kad se naoblači, ne mereš ih navikat u kuću koja su čeljad. Bila kuća puna usta, nije se imalo, ali je bilo rahatluka jer se stariji poštov´o, priča nana Fatima koja je izrodila 15 djece. Danas ih je 8 živih, dva sina i šest kćeri. Uz brojnu unučad, ima i 20 „bijelih pčela“, djeca od unučadi. Najveću radost joj predstavlja što su joj, kako kaže, djeca i unučad, dobri i hairli. Zdravlje je dobro služi, jedino noge pomalo izdaju pa se kreće uz pomoć štapa. Doktoru rijetko kad ode, jedino poneku tabletu popije. (Kalesijske novine) |