TUZLANSKI DOSJE29. oktobar -Svjetski dana borbe protiv moždanog udara Moždani udar rastući problem Obilježavanje 29.oktobra – Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara ima za cilj informisati javnost i doprinjeti edukaciji i zdravstvenih radnika i šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije koja za cilj ima kvalitetnije zbrinjavanje pacijenata sa moždanim udarom omogućavanjem primjene trombolitičke terapije. Moždani udar je drugi ili treći uzrok smrtnosti u većini zemalja u svijetu i prvi uzrok invalidnosti. Sve više od moždanog udara obolijevaju i bolesnici mlađe životne dobi. Takav rastući trend učestalosti moždanog udara bilježi se, posebno u zemljama u razvoju, pa se u narednom periodu predviđa prava epidemija obolijevanja od moždanog udara. Zbog toga je moždani udar veliki kako zdravstveni tako i socijalni i ekonomski problem. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire preko 16, 5 miliona, a u Evropi više od 5 miliona ljudi. Udio cerebrovaskularnih bolesti na razini svijeta iznosi 32, 9%, a u Evropi 29, 4%. Globalno cerebrovaskularne bolesti uzrok su smrti u oko 5, 5 miliona ljudi, a od toga blizu 1, 5 milion u Evropi. Cerebrovaskularne bolesti 1990. godine nalazile su se na drugom mjestu iza ishemijskih bolesti srca među 15 najčešćih uzroka smrti, a projekcije za 2020. godinu govore da će ove dvije skupine i dalje biti vodeći uzrok smrti u svijetu. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara, što je direktna posljedica preventivnih aktivnosti. Potrebno je širiti spoznaju o sprječavanju moždanog udara pomoću različitih metoda primarne i sekundarne prevencije a dosljedno i sveobuhvatno provođenje objavljenih preporuka za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može tome značajno doprinijeti. Prevencija je najbolji pristup moždanom udaru Cilj prevencije je smanjiti rizik nastanka moždanog udara djelovanjem na faktore rizika. Najčešći faktori rizika uključuju visok krvni pritisak, bolesti scra i posebno atrijalna fibrilacija, povišene vrijednosti masnoća u krvi, šećernu bolest, pušenje i konzumiranje alkohola, neprimjerenu ishranu i gojaznost i fizička neaktivnost. Moždani udar može biti ishemijski - 85% slučajeva (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski – 15 % slučajeva (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Najčešći simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela; poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora osobe; naglo zamagljenje ili gubitak vida pogotovo na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, zamagljenje ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu te iznenadni padovi povezano s drugim simptomima. Posljednjih godina svjedoci smo značajnog napretka u zbrinjavanju bolesnika s moždanim udarom. Jedinice za liječenje moždanog udara Rezultati velikih kliničkih ispitivanja pokazali su da se zbrinjavanjem bolesnika u primjereno opremljenim odjelima (jedinice za liječenje moždanog udara - stroke units) čak i bez primjene trombolize značajno smanjuju smrtnost i invalidnost bolesnika. Stoga je neophodna reorganizacija medicinske službe kako bi se moždani udar shvatio kao hitno stanje koje zahtijeva hitan transport u posebno opremljenu ustanovu gdje će se bolesnike moći adekvatno zbrinuti. Jedinice za moždani udar su praksa u svijetu, jer se njihovim uvođenjem u rutinsku praksu na klinikama za neurologiju smanjuje smrtnost bolesnika i poboljšava liječenje. Na Klinici za neurologiju UKC Tuzla 2007. godine, u aprilu mjesecu, je otvorena jedinica za liječenje moždanog udara kapaciteta šest kreveta. Mogućnosti liječenja moždanog udara Poslijednjih godina u primjeni je učinkovita terapija u liječenju ishemijskog moždanog udara. Riječ je o terapiji trombolizom, ali samo unutar prva tri sata od nastanka moždanog udara Liječenje se provodi po tačno određenom protokolu, jer svako odstupanje donosi velik rizik od komplikacija. Iako je trombolizu moguće provesti samo kod malog broja bolesnika, ona je putokaz da terapija ishemijskog moždanog udara postoji i da treba naglašavati potrebu brze reakcije bolesnika, njegove okoline i medicinskog osoblja. Uvedena terapija trombolizom Terapija ishemijskog moždanog udara postupkom trombolize, prvi je puta urađena 16.04.2008.godine u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, i to je bilo prvi puta da je ova procedura primjenjena na području Federacije Bosne i Hercegovine. Još jednom su timski rad i saradnja muldidisciplinarnog tima dali rezultate. Primjena postupka trombolize predstavlja vrlo značajan korak u liječenju pacijenata sa ishemijskim moždanim udarom. U primjeni ove metode timski rad i saradnja multidisciplinarnog tima dali su rezultate. Najava Na Klinici za neurologiju JZU UKC Tuzla ( zgrada Klinike za interne bolesti ), u povodu obilježavanja 29. oktobra – Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, u četvrtak 29.10.2009. godine u 11 sati održaće se konferencija za novinare. Priredio(la): S.M. |