TUZLANSKI DOSJESlikom kroz Gornju Tuzlu Zapis o gornjotuzlanskim džamijama Krajem ljeta boravili smo u Gornjoj Tuzli u povodu završetka radova na jednoj od džamija. Tom prilikom obišli smo ovu tuzlansku mjesnu zajednicu i napravili kratak zapis o ostalim džamijama. Nekada je Gornja Tuzla imala ukupno osam džamija, ali su nakon Drugog svjetskog rata porušene tri. Danas u Gornjoj Tuzli postoji pet džamija. Treba naglasiti da je svaka od njih tokom agresije na BiH pretrpjela znatna materijalna oštećenja, ali se nakon okončanja agresije pristupilo obnovi svih pet džamija. O svakoj smo saznali ponešto, pa red je da to podijelimo i sa čitateljima Tuzlarija, a Gornjotuzlacima poručujemo da i dalje nastave sa čuvanjem vrijednih kulturno – historijskih spomenika koje smo imali priliku da vidimo. Hadži Iskenderova (Čaršijska džamija)
Radi se o veoma staroj džamiji koja je restaurirana i dograđena prije par godina. Džamiju je, zajedno sa pratećim vjerskim objektima (koji na žalost nisu "preživjeli") kao i nizom dućana, sagradio Hadži Iskender negdje oko 1533 godine. U spisima iz 18 stoljeća džamija se mjestimično naziva i Atik (stara) džamija. Međutim u aktima iz 30-tih godina prošlog stoljeća evidentirana je kao Hadži Iskenderova džamija. Hadži Bajazidova (Potočka) džamija  Džamija je sagrađena oko 1540 godine. Današnja "Potočka" mahala u popisu iz 1600. godine navodi se kao "Mahala časne Bajazidove džamije". Godine 1774. u vakufskim spisima u Ankari navodi se da je Hadži Bajazidov vakuf sa devet dana od godišnje proizvodnje slane vode finansirao rad Bajazidove džamije i njenog susjednog mekteba. Mekteb nije danas sačuvan, a stotinjak metara sjeveroistočno od džamije, uz desnu stranu Jale, do prije nekoliko decenija je postojao slani bunar, zvani "Slanac". Džamija je takođe restaurirana prije nekoliko godina. Hadži Huseinova (Potrmahalska) džamija  Ne postoje pisani tragovi o tome kad je tačno sagrađena ova džamija ali ono što se pouzdano zna je to da je sagrađena prije 1600 godine. Naime u popisu stanovništva iz 1600. godine, današnja "Potrmahala" je evidentirana kao "Mahala časne Hadži Huseinove džamije". Mahala i sama džamija se u narednom periodu, prema vakufskom arhivu u Ankari (1701-1774) često spominjala, iz čega se vidi da je Hadži Husein, s obzirom da je bio sudionik u proizvodnji soli, zavještao sedam dana od godišnje proizvodnje soli u Kasabi, za finansiranje vjerskih objekata u njegovoj mahali. Zagradačka džamija  U "Zagradačkoj" mahali u nalazi se i džamija Alije Amaldara ili Zagradačka džamija. Alija Amaldar bio je zakupnik slanih bunara u kasabama u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Prije popisa 1548. godine osnovao je u Gornjoj Tuzli mahalu i u njoj sagradio ovu džamiju. Kako navodi Adem Handžić u svom djelu "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku", u turskim popisnim defterima ova mahala je evidentirana kao druga mahala mesdžida Alije Amaldara, mada autor tvrdi da su stariji Gornjotuzlaci upamtili da se zove i "Amil Alijina mahala". Džamija je dugo vremena odoljevala zubu vremena. Djelimična sanacija izvršena je 2001. godine, da bi se ove godine pristupilo detaljnoj i sveobuhvatnoj rekonstrukciji kako bi se ova prelijepa džamija sačuvala za buduće naraštaje. Inicijativu za obnovu pokrenuli su stanovnici Gornje Tuzle. Bali begova džamija (bijela džamija)  Radi se zasigurno o jednoj od najstarijih džamija na ovim prostorima. Izgrađena je 1533. godine, popravka je izvršena 1990. godine da bi 2005. godine izvršena potpuna rekonstrukcija. Restaurirani su i mnogobrojni stari nišani u haremu džamije. Kao što se može vidjeti na ovim slikama sve džamije su renovirane. Finansijeri obnove gornjotuzlanskih džamija su Islamska zajednica Gornja Tuzla, Opština Tuzla, a jedan od većih donatora je i vlasnik Mesne industrije Menprom gospodin Mensur Alić. Radove na džamijama izvodili su gornjotuzlanski neimari. Pisali smo o džamijama, a Gornja Tuzla nudi još mnogo toga lijepog za vidjeti. Na našem forumu možete pogledati galeriju slika iz Gornje Tuzle S.P. |
