TUZLANSKI DOSJE

18.11.2009.
Svjetski dan HOPB-a obilježen pod motom
˝Bez daha ali ne i bez pomoći˝


Današnji dan, 18. novembar, Svjetski je dan hronične opstruktivne plućne bolesti, (HOPB) stručnim predavanjima održanim danas u BKC-u, obilježen je i kod nas.

Hronična opstruktivna plućna bolest je veoma često oboljenje pluća. To je progresivna plućna bolest koja je najčešće nastala kao posljedica pušenja cigareta ili nakon dugotrajne izloženosti štetnim gasovima i česticama.



Predavači Prim.dr.med.sci Sead Jamakosmanović, Mr.sci. dr.Suvad Dedić i Mr.sci. dr. Šefika Umihanić upoznali su danas prisutne o nastanku, liječenju HOPB-a kao i načinima rehabilitacije pacijenata.
Kako i sve bolesti i liječenje HOPB-a je uspješnije ako se na vrijeme otkrije. Sam cilj obilježavanja Svjetskog dana HOPB-a i jeste podizanje svijesti o samoj bolesti i poboljšanje zdravstvene njege pacijenata.

Prvi put Svjetski dan HOPB-a je obilježen 2002. godine, te se svake godine obilježava u preko 50 zemalja širom svijeta gdje se organizuju različite aktivnosti te na taj način svake godine unaprjeđuje odnos prema HOPB-u. Ove godine se obilježevan pod motom «Bez daha, ali ne i bez pomoći».

Ova optimistična poruka ukazuje da je danas za pacijente sa HOPB-om dostupno odgovarajuće liječenje koje omogućava osobama kojima su dijagnostikovali HOPB da se osjećaju bolje te da žive ispunjeniji i aktivniji život. Znači, danas biti bez daha nije neizbježni dio starenja.




Koji su simptomi HOPB?

Tipični simptomi pacijenta oboljelog od HOPB-a su:
• hronični (dugotrajan) kašalj, obično danju tokom tri mjeseca u dvije uzastopne godine;
• iskašljavanje gustog ispljuvka obično bijele boje (u početku samo ujutro);
• osjećaj nedostatka vazduha tzv. zaduha pri naporu tj. pri obavljanju i najjednostavnijih fizičkih aktivnosti.
Usljed nedovoljne opskrbljenosti organizma kiseonikom, simptomi «pogađaju» i druge organe i sisteme što dovodi do različitih komplikacija bolesti: pacijent je uznemiren, ima crvene oči, opterećenje desnog srca što ima za posljedicu edeme (otok) nogu, cijanotične usne itd.

Koji su faktori rizika za nastanak HOPBa?

- Pušenje (aktivno i pasivno) je glavni faktor rizika na nastanak HOPB-a.

- Zagađenje vazduha također igra ulogu i nastanku HOPB-a ( Čestice prašine, hemijska sredstva, pare C0, CO2, NO, SiO2, metan, amonijak, PAU itd.).

Smatra se da je za nastanak HOPB-a potrebno 20 do 30 godina pušačkog staža uz pušenje minimalno dvadesetak cigareta na dan. To znači da se simptomi HOPB-a javljaju krajem četvrtog ili početkom petog desetljeća života. Na žalost, bolest se u toj dobi uglavnom još ne dijagno¬sticira. To se događa znatno kasnije, obično nakon 60 godina starosti. .

Mnogo ljudi ima HOPB, a da to ne zna. Mnogi ljudi misle da su simptomi koje imaju samo dio procesa starenja. Međutim, HOPB je životno ugrožavajuća bolest i ukoliko se ne liječi postaje sve jače izražena.

Koliko ljudi u svijetu ima HOPB?

Smatra se da širom svijeta u prosjeku jedan od 10 odraslih osoba starijih od 40 godina ima HOPB.

Koliko ljudi umire od HOPBa?

Gotovo 3 miliona ljudi godišnje umire zbog HOPB-a širom svijeta.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), HOPB je četvrti vodeći uzrok smrti.
Zapanjujuće je da od HOPB-a umire više ljudi nego što umire od karcinoma, te jednak broj ljudi kao od HIV/AIDSa.

HOPB se može dijagnosticirati na osnovu jednostavnog testa plućne funkcije- spirometrije.
Test je brz, jednostavan i bezbolan. Spirometrijom se mjeri:

Forsirani ekspiratorni volumen u jednoj sekundi (FEV1)
Forsirani vitalni kapacitet (FVC)
Odnos FEV1/FVC


Kod pacijenata sa HOPBom, smanjen je odnos FEV1/FVC. Što HOPB više napreduje, to je vrijednost FEV1 manja.

HOPB se može liječiti. Postoje lijekovi koji mogu pomoći pacijentima da se osjećaju bolje i koji mogu usporiti opadanje plućne funkcije. Što se dijagnoza ranije uspostavi to će i liječenje biti efikasnije.

Koji su osnovni ciljevi liječenja HOPB-a?

Ciljevi efikasnog liječenja HOBPa su: sprečavanje progresije bolesti, ublažiti simptome, poboljšati podnošenje fizičkog napora, poboljšati zdravstveno stanje, spriječiti i liječiti komplikacije, egzacerbacije i smanjiti smrtnost.
GOLD smjernice insistiraju na ranom postavljanju dijagnoze, budući da se u toj fazi može u velikoj mjeri spriječiti kasniji nepovoljan tok bolesti. U posljednjim GOLD smjernicama ističe se da je riječ o bolesti koja se može spriječiti i liječiti. Kad je riječ o terapijskom pristupu, zavisno o stepena težine bolesti, propi¬suju određeni lijekovi koji odgovaraju stepenu težine bolesti. Potrebno je istaknuti da je u svim stepenima bolesti prestanak pušenja najefikasnija mje¬ra. U laganom obliku bolesti propisuju se lije¬kovi koji šire disajne puteve - bronhodilatatori, a u težim oblicima bolesti, najčešće kod bolesni¬ka kojima je plućna funkcija manja od 60%, bronhodilatatorima se dodaju i inhalacijski kortikosteroidi.

Da li su pacijentima na području Tuzlanskog Kantona dostupni savremeni lijekovi za liječenje HOPB?

Da, najsavremeniji lijekovi za liječenje HOPB dostupni su i našim pacijentima. To je prije svega kombinacijski lijek inhalacijskog kortikosteroida i dugodjelujućeg bronhodilatatora (salmeterol/ flutikazon propionat) koji istovremeno djeluje protuupalno i bronhodilatacijski, čime olakšava simpotme bolesti i značajno unaprjeđuje kvalitet života pacijenata sa HOPB-om.

HOPB se može spriječiti!

Prestanak pušenja je najbolji način preveniranja i usporavanja razvoja HOPBa.

Koliko košta liječenje HOPB-a?

• Troškovi koji se odvajaju na HOPB uključuju direktne troškove koji se odnose na lijekove, bolničko liječenje i ostale zdravstvene usluge, te indirektne troškove kao što su izostanci sa posla zbog vlastite bolesti ili bolesti nekoga od svojih bližnjih.
• U Evropskoj Uniji je procijenjeno da direktni troškovi uzrokovani HOPBom iznose 38, 6 milijardi Eura.
• U Sjedinjenim Američkim Državama 2005. godine je zaključeno da direktni troškovi HOPBa iznose 21, 8 milijardi $, a indirektni troškovi 17 milijardi $.


S.M.