TUZLANSKI DOSJE

28.08.2005.
Intervju Prof. dr. Emir Kabil, kardiohirurg
Centar za srce u Tuzli neće biti nikakav moj privatluk!
Budući centar za srce u Tuzli bit će mjesto gdje će se, kao i u sve druge bolnice i klinike u BiH, dolaziti sa ljekarskom uputom i zdravstvenom knjižicom. Sve priče o tome da se radi o privatluku gdje će se moći dolaziti samo sa debelim novčanicima čista su izmišljotina, kaže na početku razgovora za "Dnevni avaz" prof. dr. Emir Kabil.

- Zamišljeno je da se gradi kardiocentar u kojem bi pored kardiohirurgije po kojoj smo poznati i interventne kardiologije bila formirana još i klasična kardiologija, odnosno urgentni dio sa centrom za rješavanje akutnog infarkta miokarda.

Kako bi sve to funkcioniralo?

- U kompleks bi mogli doći svi pacijenti iz BiH koji imaju bilo kakvih srčanih problema. Oni bi, u zavisnosti od dijagnoze, bili smješteni u jednom od ovih segmenata, a svi bi bili pod jednim krovom.

Šta bi se time dobilo?

- Zamišljenim načinom organiziranja ovog centra bila drastično smanjena lista čekanja.

Mnogo se špekulira

Na osnovu svega što ste kazali, radi se o vrlo zahtjevnom projektu koji, očito, podrazumijeva dosta ulaganja i novca i pameti. Ko stoji iza ovog projekta, ili je to "privatluk" grupe doktora koji bi liječili samo elitu, kako to neki već špekuliraju?

- Na čelu ovog centra nalazit će se fondacija koja bi bila više neprofitabilnog tipa. Kada su u pitanju razvojni programi, edukacija kadra i širenje kapaciteta, ta fondacija bi bila neovisna. Zapamtite, to nije "privatluk" Emira Kabila i njegovih doktora, kako to zluradi komentiraju.

Koliko će u centru biti zaposlenih?

- Tu će raditi najmanje 110 visokokvalitetnih mladih stručnjaka. Kod njih će se dolaziti kao i u svaku kliniku. Oni će za plaću koju primaju i koja će sigurno biti dobra morati pacijentu pružiti vrhunsku uslugu.

Nešto takvo nikad nije bilo u BiH. Otkud Vam ideja za kardiološki kompleks?

- Koncept gradnje ovakvih centara je davno primijenjen u Evropi i nema razloga da to ne učinimo i u BiH. Zasad sam naišao na opće odobravanje i snažnu podršku, kako svojih kolega iz cijele BiH, tako i od same države.

Dobro, a ko daje novac za sve ovo?

- Već sada je izvjesno da će prostor za gradnju dati Općina Tuzla. Ostala ulaganja doći će sa različitih strana - počev od međunarodnih organizacija koje će participirati u organizacionoj šemi i strukturi ovog centra, zatim osoba s privatnom inicijativom, ali bit će i kreditnih sredstava.

Deponovana sredstva

Ipak, šta je razlog da odlazite sa Klinike za kardiovaskularne bolesti u koju ste uložili mnogo, a i ona je Vama omogućila da postanete jedan od vodećih stručnjaka u regionu?

- Klinika na kojoj sada radim došla je u situaciju da fizički više ne može podnijeti zahtjeve pacijenata. Nažalost, već tri godine imamo deponovana sredstva koja su trebala biti upotrijebljena za njeno proširenje, ali voljom birokratije, to se još nije dogodilo.

Šta je presudilo da krenete svojim putem?

- Ne može bolesnik čekati nekoliko mjeseci, koliko je potrebno da se raspišu tenderi, osnivaju komisije itd, da bi se zamijenila obična sonda na ultrazvučnom aparatu. Mi smo došli u taj stadij da nam bolesnici nakon intervencije leže na hodnicima, a neko je za njih platio operaciju koja podrazumijeva punu pažnju. Nedopustivo je da klinika na kojoj sada radim ima jedan WC u koji idu i muškarci i žene.
Da je još jedna klinika...

Znamo da se zagovara pravljenje kardiocentra i u Sarajevu. Nisu li možda previše dva jaka centra na ovako malom prostoru?

- Sigurno da nisu. Ja se radujem izgradnji takvog centra u Sarajevu i vrlo blisko sarađujem sa kolegama. Pa, da imamo još jednu kliniku sličnu ovoj u Tuzli, ne bi sada na operacije i druge intervencije na tuzlanskoj kardiohirurgiji čekalo blizu 1.200 pacijenata.

Šta će centar, osim samog liječenje, još ponuditi?

- Ideja je da se u sklopu ovog centra napravi jedan mali hotel kako bi u sklopu liječenja jedan član porodice bio uz pacijenta, da uvijek imamo na raspolaganju vozila kako bismo učestvovali u transportu pacijenata, da imamo helikopter za hitne intervencije, posebno kad su u pitanju infarkti srca.

(avaz)