TUZLANSKI DOSJE18.novembar Svjetski dan Hronične Opstruktivne Plućne Bolesti (HOPB) Svjetski dan HOPB-a se obilježava svakog novembra u cijelom svijetu u organizaciji Globalne inicijative za Hrončnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD), a u saradnji sa medicinskim stručnjacima i HOPB pacijentima iz cijelog svijeta. Cilj obilježavanja Svjetskog dana HOPB-a je podizanje svjesnosti o HOPB-u i poboljšanje zdravstvene njege pacijenata sa HOPB-om. Prvi put Svjerski dan HOPB-a je obilježen 2002. godine, te se svake godine obilježava u preko 50 zemalja širom svijeta gdje se organizuju različite aktivnosti te na taj način svake godine unaprjeđuje odnos prema HOPB-u. Svjetski dan HOPB-a se ove godine održava u srijedu 18. novembra. Moto pod kojim se obilježava Svjetski dan HOPB-a ove godine je «Bez daha, ali ne i bez pomoći». Ova optimistična poruka ukazuje da je danas za pacijente sa HOPB-om dostupno odgovarajuće liječenje koje omogućava osobama kojima su dijagnostikovali HOPB da se osjećaju bolje te da žive ispunjeniji i aktivniji život. Znači, danas biti bez daha nije neizbježni dio starenja. Hronična Opstruktivna Plućna Bolest je veoma često oboljenje pluća. To je progresivna plućna bolest koja je najčešće nastala kao posljedica pušenja cigareta ili nakon dugotrajne izloženosti štetnim gasovima i česticama. Koji su simptomi HOPB? Tipični simptomi pacijenta oboljelog od HOPB-a su: • hronični (dugotrajan) kašalj, obično danju tokom tri mjeseca u dvije uzastopne godine; • iskašljavanje gustog ispljuvka obično bijele boje (u početku samo ujutro); • osjećaj nedostatka vazduha tzv. zaduha pri naporu tj. pri obavljanju i najjednostavnijih fizičkih aktivnosti. Usljed nedovoljne opskrbljenosti organizma kiseonikom, simptomi «pogađaju» i druge organe i sisteme što dovodi do različitih komplikacija bolesti: pacijent je uznemiren, ima crvene oči, opterećenje desnog srca što ima za posljedicu edeme (otok) nogu, cijanotične usne itd. Koji su faktori rizika za nastanak HOPBa? - Pušenje (aktivno i pasivno) je glavni faktor rizika na nastanak HOPB-a. - Zagađenje vazduha također igra ulogu i nastanku HOPB-a ( Čestice prašine, hemijska sredstva, pare C0, CO2, NO, SiO2, metan, amonijak, PAU itd.). Smatra se da je za nastanak HOPB-a potrebno 20 do 30 godina pušačkog staža uz pušenje minimalno dvadesetak cigareta na dan. To znači da se simptomi HOPB-a javljaju krajem četvrtog ili početkom petog desetljeća života. Na žalost, bolest se u toj dobi uglavnom još ne dijagno¬sticira. To se događa znatno kasnije, obično nakon 60 godina starosti. Mnogo ljudi ima HOPB, a da to ne zna. Mnogi ljudi misle da su simptomi koje imaju samo dio procesa starenja. Međutim, HOPB je životno ugrožavajuća bolest i ukoliko se ne liječi postaje sve jače izražena. Koliko ljudi u svijetu ima HOPB? Smatra se da širom svijeta u prosjeku jedan od 10 odraslih osoba starijih od 40 godina ima HOPB. Koliko ljudi umire od HOPBa? Gotovo 3 miliona ljudi godišnje umire zbog HOPB-a širom svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), HOPB je četvrti vodeći uzrok smrti. Zapanjujuće je da od HOPB-a umire više ljudi nego što umire od karcinoma, te jednak broj ljudi kao od HIV/AIDSa. HOPB se može dijagnosticirati na osnovu jednostavnog testa plućne funkcije- spirometrije. Test je brz, jednostavan i bezbolan. Spirometrijom se mjeri: Forsirani ekspiratorni volumen u jednoj sekundi (FEV1) Forsirani vitalni kapacitet (FVC) Odnos FEV1/FVC Kod pacijenata sa HOPBom, smanjen je odnos FEV1/FVC. Što HOPB više napreduje, to je vrijednost FEV1 manja. HOPB se može liječiti. Postoje lijekovi koji mogu pomoći pacijentima da se osjećaju bolje i koji mogu usporiti opadanje plućne funkcije. Što se dijagnoza ranije uspostavi to će i liječenje biti efikasnije. Koji su osnovni ciljevi liječenja HOPB-a? Ciljevi efikasnog liječenja HOBPa su: sprečavanje progresije bolesti, ublažiti simptome, poboljšati podnošenje fizičkog napora, poboljšati zdravstveno stanje, spriječiti i liječiti komplikacije, egzacerbacije i smanjiti smrtnost. GOLD smjernice insistiraju na ranom postavljanju dijagnoze, budući da se u toj fazi može u velikoj mjeri spriječiti kasniji nepovoljan tok bolesti. U posljednjim GOLD smjernicama ističe se da je riječ o bolesti koja se može spriječiti i liječiti. Kad je riječ o terapijskom pristupu, zavisno o stepena težine bolesti, propi¬suju određeni lijekovi koji odgovaraju stepenu težine bolesti. Potrebno je istaknuti da je u svim stepenima bolesti prestanak pušenja najefikasnija mje¬ra. U laganom obliku bolesti propisuju se lije¬kovi koji šire disajne puteve - bronhodilatatori, a u težim oblicima bolesti, najčešće kod bolesni¬ka kojima je plućna funkcija manja od 60%, bronhodilatatorima se dodaju i inhalacijski kortikosteroidi. Da li su pacijentima na području Tuzlanskog Kantona dostupni savremeni lijekovi za liječenje HOPB? Da, najsavremeniji lijekovi za liječenje HOPB dostupni su i našim pacijentima. To je prije svega kombinacijski lijek inhalacijskog kortikosteroida i dugodjelujućeg bronhodilatatora (salmeterol/ flutikazon propionat) koji istovremeno djeluje protuupalno i bronhodilatacijski, čime olakšava simpotme bolesti i značajno unaprjeđuje kvalitet života pacijenata sa HOPB-om. HOPB se može spriječiti! Prestanak pušenja je najbolji način preveniranja i usporavanja razvoja HOPBa. Koliko košta liječenje HOPB-a? • Troškovi koji se odvajaju na HOPB uključuju direktne troškove koji se odnose na lijekove, bolničko liječenje i ostale zdravstvene usluge, te indirektne troškove kao što su izostanci sa posla zbog vlastite bolesti ili bolesti nekoga od svojih bližnjih. • U Evropskoj Uniji je procijenjeno da direktni troškovi uzrokovani HOPBom iznose 38, 6 milijardi Eura. • U Sjedinjenim Američkim Državama 2005. godine je zaključeno da direktni troškovi HOPBa iznose 21, 8 milijardi $, a indirektni troškovi 17 milijardi $. Više informacija o Svjetskom danu HOPBa 2008. možete pronaći na www.goldcopd.org |