TUZLANSKI DOSJEOdržana javna tribina “Položaj djece i mladih u BiH” Od 670 parlamentaraca u BiH samo jedan je mlađi od 29 godina U povodu Međunarodnog dana djeteta, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli jučer je održana javna tribina pod naslovom “Položaj djece i mladih u BiH”. Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. novembra 1989. godine, a sadrži univerzalne standarde koje država, koja je potpisala i ratificirala Konvenciju, mora garantovati svakom djetetu. U Konvenciji se govori, prije svega, o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obavezama brojnih društvenih faktora vezanih za zaštitu djeteta.  To je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu. Za razliku od Deklaracije o pravima djeteta (1959) koja ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obavezuje stranke na pridržavanje njezinih odredaba. Naša zemlja postala je potpisnica Konvencije 1993. godine, što znači da je Konvecnija ugrađena u Ustav. Na jučerašnjoj tribini prof. Izudin Hasanović, rekao je da svaka država treba da odredi period djetinjstva, kod nas je to od rođenja do 18. godine života s tim da krivično može biti odgovorno i osoba od 14 do 18 godina života. Konvencija definiše građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava djece. Pravo na život, opstanak, državljanstvo, ime, život sa roditeljima, samo su neka od prava djeteta prema Konvenciji. Kada je naša zemlja u pitanju, Hasanović je naglasio i nedovoljnu zastupljenost mladih osoba u političkom životu naše države, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Primjera radi, od 670 parlamentaraca samo jedna osoba je mlađa od 29 godina, a trećina mladih osoba i ne izlazi na izbore.  Drugi predavač na jučerašnjoj tribini, asistent na Pravnom falultetu Vedad Gurda, skreno je pažnju na prava djece koja su u sukobu sa zakonom. Konvencija reguliše i krivićno pravni status djeteta. Zakonski je regilisana zabrana nehumanog postupanja prema djeci koja su prekršila zakona, također je regulisano da se određuje što kraća pritvorska mjera, max do 10 godina, a i same mjere pritvora da se izriču rijetko. Kod nas su i djeca i odrasle osobe pred istim sudijom, što je po Gurdi pogrešno jer takvo iskustvo za dijete koje je uradilo neki banalan prekršaj može biti traumatično. Smatra da bi u okviru suda trebalo oformiti zasebno odjeljenje koje će se baviti djecom, a da sudije treba dodatno edukovati za rad sa maloljetnim delikventima. Također, Gurda smatra da bi naša zemlja trebala ponovo imati kazneno popravne domove jer postoje slučajevi gdje jedno dijete za godinu dana ima i preko 500 krivičnih dijela. Na jučerašnjoj tribini učestvovala je i Anita Petrović sa Pravnog fakulteta u Tuzli koja je govorila o položaju mladih ljudi u našoj zemlji. S.M. |