TUZLANSKI DOSJEOdržana radionica o temi ˝Trgovina ženama˝ Iz noćnih barova prostitucija se preselila u stanove!? U povodu 10. decembra – Svjetskog dana ljudskih prava i obilježavanja godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije UN o ljudskim pravima, Udruženje BH novinari i Misija OSCE u BiH, organizovali su radionicu o temi "Trgovina ženama", koja je danas održana u motelu "Rojal" u Tuzli.  Trgovina ženama radi prostitucije, prvi su oblici organizovanog kriminala u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Dolazak stranih vojnika i službenika međunarodnih institucija, siromaštvo, porezne granice i potpuno devastiranje institucija doprinijeli su ekspanziji organizovane prostitucije i trgovone ženama, u uvodnom izlaganju, između ostalog, rekla je Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH-novinari. U prvim godinama mira bilježe se i otvaranja prvih noćnih barova, da bi ih u 1998. bilo oko sedamdeset, a u njima su radile isključivo djevojke sa istoka Evrope. Najčešće iz Rumunije, Moldavije, Ukrajine i Rusije. Neke su dolazile dobrovoljno ali velika većina žrtve su trgovine ženama, koje su na prevaru uvučene u organizovane lance prostitucije iz kojih su teško izlazile. Žene kojima su oduzimani dokumenti, koje su fizički i psihički maltretirane i prodavane, svedene su doslovno na robinje. Za njihovu sudbinu nije se zanimao niko od zvaničnika iz njihovih domovina, u Bosni i Hercegovini je bilo više onih kojih su ignorisali ili negirali problem, tako da su takozvane gazde dugo godina mogle da rade šta hoće, bogate se na račun nesretnih žena, te svojim novcem obezbijeđuju željene društvene pozicije. Na problem su prvi počeli ukazivati mediji i nevladine organizacije, ali ozbiljna akcija protiv trgovine ženama počinje tek nakon pritiska međunarodne zajednice. Nakon tri godine analize međunarodna nevladina organizacija Human Rights Watsch objavila je izvještaj “Iznevjerene nade: trgovina ženama i djevojkama u poslijeratnoj BiH radi prisilne prostitucije”, u kojoj je navedeno da je oko 2000 žena prokrijumčareno u BiH i natjerano na prostituciju.  U ljeto 2003. stiže i konkretna prijetnja administracije SAD–a sankcijama BiH zbog nedovoljno uspješne borbe protiv trgovine ljudima. Nakon toga počinju i konkretne akcije, učestale policijske racije, zatvaraju se noćni klubovi i krivično gone trgovci ljudima. Međutim, organizovana prostitucija nije prestala, samo se iz noćnih klubova, istina u manjem broju, preselila u stanove, motele i hotele, a umjesto Rumunki i Ukrajinki žrtve su postale djevojke i žene iz BiH. Na internetu kao i u dnevnoj štampi, mogu se naći oglasi “noćnih dama” te je evidentan pad svih životnih vrijednosti, a morala posebno. Kako to sve izgleda kada izađe u javnost najbolje pokazuje slučaj Pravnog fakulteta iz Sarajeva, Odjeljenje u Tuzli. Na današnju radionicu uz predstavnike medija bili su pozvani i predstavnici Tužilaštva TK, MUP-a TK, Centra za socijalni rad Tuzla i Udruženja žena Romkinja "Bolja buducnost". Osim Šesenama Ćosića, glavnog tužioca Tužilaštva TK, koji se nije odazvao pozivu, ostali su dali doprinos temi trgovine ljudima, svako iz svoje perspektive. Mediji koji imaju veliku moć u približavanju problema javnosti, moraju povesti računa o žrtvama trgovine ljudima, pazeći da im ne otkrivaju identitet te time zbog senzacionalizma još više psihički uništvaju već napaćene osobe. Vijesti o trgovini ljudima najčešće se pojavljuju nakon policijskih racija ili sudskih presuda, te su gotovo isključivo na stranicama crnih hronika. S druge strane upravo medijska praćenja devijalnih pojava u društvu vrše pritisak na nadležne institucije. Učesnici radionice složili su se da se zajedničkim djelovanjem može postići puno, te da je karika koja do uspjeha nedostaje često ona koju čine pravosudni organi, što današnji izostanak tužitelja TK i pokazuje. S.M. |