TUZLANSKI DOSJE

12.12.2005.
MUTNI TRANSFERI DRŽAVNIH DIONICA NA
Tuzlanska banka očerupana ˝koka˝
I prije nego je u rujnu ove godine uz suglasnost Federalne agencije za bankarstvo grupacija Nova Ljubljanska banka za 53 milijuna maraka kupila 80 posto dionica i postala većinski vlasnik Tuzlanske banke, ona se (Tuzlanska banka) potiho dovodila u kontekst jedne od najvećih privatizacijskih afera u BiH.

Stari ˝brand˝
A na sva je zvona oporba zazvonila kada su pregovori o prodaji bili u finišu, kada se spoznalo da Nova Ljubljanska banka ulazi u BiH na širom otvorena vrata i da će Tuzlanska banka s novim ulaganjem i zadržanim ˝brandom˝ skočiti s osmog na četvrto mjesto vodećih banaka u BiH.
Transferom državnih dionica na privatna poduzeća u Tuzlanskoj banci d.d., čiji je proces trajao tek nekoliko mjeseci i početkom 1998. godine završio ˝ispred nosa˝ zakonu koji je regulirao tu oblast, bavila se i federalna Financijska policija te utvrdila ˝more˝ nepravilnosti.
U pretvorbi kapitala dominirala je ˝abnormalna veresija˝, kompenzacijski poslovi većinom ni do danas isplaćeni. Državno je poduzeće kao naručivalo posao, privatno je avansno preuzimalo dionice u banci i nikada nije izvršilo obvezu. Tako su razvlašteni bivši divovi i sadašnja državna poduzeća Soda so, TDI, termoelektrane Tuzla i Ugljevik, Rudnik Kreka, HAK, Spreča, tuzlanska Elektrodistribucija, Elektroprijenos..., a dioničarima su ˝pojeftino˝ postajala privatna poduzeća Sarajlić Kopex, Hari 5, HM Komerc, Media press Sarajevo...
U međuvremenu su dionice okrupnjavane, uskakali su novi, a neki su bivši dioničari kasnije govorili kako su bili izmanipulirani ili čak ucijenjeni te su odustajali od ˝prljava posla˝. Prigodom prodaje Novoj ljubljanskoj banci najveći su dioničari Tuzlanske banke bili poduzeća Jata iz Srebrenika Hamzalije Ibrića i Highway Construction Compani iz Sarajeva.
Kako je privatizirana Tuzlanska banka najednom stala na noge, za kratko vrijeme umnogostručila vrijednost da bi ju takvu na koncu privatnici gotovo bez uložene marke i prodali. Debelu zaradu omogućili su im vlasti na razne načine, pa i takvim da su sav platni i depozitni promet Tuzlanske županije usmjeravali upravo na tu banku.
Uz pretvorbu i kasnije otvaranje županijskih računa u Tuzlanskoj banci javno je išla priča kako se mora pomoći našoj domaćoj banci, a usporedno se provlačilo kako banku moraju preuzeti bošnjački dioničari kao pandan nekim sličnim ˝poslovima˝ na nekim drugim mjestima u BiH. Za sve su trebali povjerljivi i odabrani ljudi.
Tako se i dogodilo da su u bančinim, vladinim te privatnim i državnim foteljama sjedili jedni te isti ljudi ili su se u međuvremenu malo ˝zarotirali˝, ali isključivo iz dviju bošnjačkih stranaka - SDA i SBiH koje su i tada bile na vlasti, kao i danas.
Sadašnji županijski ministar financija Sead Bećirović tada je sjedio u Upravnom odboru Banke od kuda je došao iz spomenute Jate Hamzalije Ibrića, najvećega dioničara. Sadašnji županijski premijer Bajazit Jašarević za pretvorbe dionica u Banci je vodio tuzlansku Termoelektranu.

Organizirani kriminal
Možda su u mnoštvu ljudi upetljanih oko privatizacije Tuzlanske banke imena ministra i premijera ˝boldirana˝ i iz razloga što se upravo od njih očekuje odgovor na četrnaest pitanja koje je vezano za Banku vladi postavilo Povjerenstvo za borbu protiv organiziranoga kriminala Skupštine Tuzlanske županije. Ostavljen im je i rok od samo nekoliko dana. Inače je to Povjerenstvo do sada najdublje zagreblo u privatizacijski mulj Tuzlanske banke. A da se ne bi i samo zaglibilo, ionako podijeljeno o tom pitanju, uz odgovore vlade Povjerenstvo je zatražilo i dodatna objašnjenja od financijske policije. Nakon dobivenih informacija odlučit će hoće li pozvati tužiteljstvo.


Talijani izgubili bitku sa Slovencima
Dioničari Tuzlanske banke odlučili su se na prodaju grupaciji Nova ljubljanska banka ispred talijanske korporacije Banca Intensa zato što će izabrani kupac zadržati sjedište u Tuzli i očuvati ˝brand, ˝ te što će Tuzlanskoj banci spojiti i CBS banku. Aktiva Tuzlanske banke pri prodaji je bila 300 milijuna maraka, a ulaskom Nove ljubljanske banke kapital od 30 milijuna maraka će biti udvostručen. Usto će strateški partner formirati i osiguravajuće društvo i leasing.
Navodno se Nova ljubljanska banka sprema uskoro preuzeti i Razvojnu banku jugoistočne Europe iz Banje Luke čiji su većinski vlasnici američki biznismeni srpskog podrijetla Majkl Đorđević i Milan Mandarić.
Cijena te banke je oko 50 milijuna maraka, a po nekim izvorima će je u dogledno vrijeme spojiti s banjolučkom LHB bankom

piše Zvonimir BANOVIĆ
snimke Tomislav TROJAK
(Slobodna Dalmacija)

Priredio(la): Č.M.