TUZLANSKI DOSJENa današnji dan 1992. godine Puštena u saobraćaj pruga Tuzla - Zvornik Na današnji dan 1992. godine, dolaskom voza na željezničku stanicu u Malom Zvorniku uspostavljen je teretni saobraćaj na novoizgrađenoj omladinskoj pruzi Tuzla - Zvornik u dužini od 45, 3 kilometra.
Za ovu prugu se vezuju tri priče: Prva - na njenoj trasi je održana posljednja omladinska radna akcija na tlu Jugoslavije, druga - da je pruga ukleta i da su zbog nje otpočinjani ratovi i treća – zasnovana na političkoj tezi da je, navodno, cilj njene gradnje bilo spajanje srpskih pokrajina. Ukleta pruga Namjeru Austro-ugarske da željezničkom vezom poveže Tuzlu sa dolinom Drine, odnosno sa Zvornikom, zaustavio je Prvi svjetski rat. Vjerovatno zbog velikog vojnog značaja radovi su se odvijali i u toku rata. Još uvijek u okolini Tojšića postoje tragovi trase iz tog vremena. Kraljevina Jugoslavije je pokušala da tu prugu izgradi sa belgijskim kreditom. Radovi su započeti 1938. godine. U tom periodu je napravljeno i potpuno u funkciju stavljeno 146 metara tunela sa zvorničke strane. Od materijala koji je dobiven prodiranjem u dubinu tunela izgrađeno je 2, 5 kilometara trupa pruge prema Zvorniku i urađena regulacija rijeke Hoće na tom području. Gradilište u blizini Capardi, gdje se takođe radilo na probijanju tunela, bombardovano je 6. aprila 1941. godine. Na toj dionici, koja je kasnije potpuno napuštena, urađeno je oko 5 kilometara pruge i nekoliko betonskih propusta koji još uvijek postoje. Treći pokušaj izgradnje pruge započet je 1986. godine i završen je početkom 1992. godine. Ubrzo nakon uspostavljanja saobraćaja započeo je posljednji rat (1992-1995). Najskuplja investicija bio je „Tunel Križevići“ (4500 m) za čiju izgradnju je potrošeno oko 50 milona od ukupno 120 milona dolara, koliko je koštala kompletna izgradnja pruge. Početno procijenjene troškove pojava metana u tunelu je povećala za 15 procenata i značajno usporila radove što je dovelo do dotada nazapamćenog načina izvođenja radova koji su podrazumijevali spuštanje od 135 metara na trasu tunela sa vrha planine kroz koju je prolazio tunel, kako bi se ispoštovali rokovi. Tim načinom, prema izlazima na obje strane, iskopano je 34 posto od ukupune dužine tunela.  Posljednja omladinska radna akcija
Treća priča, iako se u ono vrijeme o tome samo šaputalo u kuolarima, utemeljena je na političkoj tezi da je cilj njene izgradnje, zapravo, povezivanje srpskih pokrajina, a inicirana je jednim govorom na svečanom obilježavanju početka radova na pruzi Valjevo-Loznica, 1991 godine, koji ustvari nikada nisu ni započeti. Nasuprot tome, izgradnja pruge bazirala se na naučnim osnovama i privredno-ekonomskoj potrebi bivše zajedničke države, te strategiji razvoja evropskih željeznica koja je izgradnju ove pruge tretirala kao kompletiranje tzv. "južne longitudinale", današnjeg "Koridora 10", zajedno sa dionicama Loznica-Valjevo i Novi (Bosanski Novi)-Slunj, odnosno jedinstvenog pružnog pravca koji bi rasteretio paralelni pravac između Zagreba i Beograda. Omladina BiH obavezala se na Kongresu 1982. godine da će prugu izgraditi. Tim činom su praktično započele pripreme za realizaciju ovog važnog društvenog projekta. Nakon četiri godine, 19. aprila 1986. godine, na Dan omladinskih radnih brigada, u Križevićima su zvanično otpočeli radovi, a prvi akcijaši - omladinci iz cijele Jugoslavije, su već u julu startovali sa udarničkim radom. Tada se već naslučivalo da u državi nešto ne funkcioniše i da, uprkos čuvanju tekovina socijalističke revolucije počinje da ponestaje bratstva i jedinstva. Međutim, u kontekstu idiličnog zajedništva i ljubavi među mladima koji su nosili ovaj graditeljski poduhvat, i koji su sebe još uvijek nazivali "Titovom omladinom", niko nije mogao pretpostaviti da će to biti posljednja omladinska radna akcija u SFRJ, a pogotovo da će vrlo brzo na najgori mogući način biti okončana epoha zajedništva balkanskih naroda. Pruga danas O ovoj pruzi posljednjih godina najčešće se čuje u sklopu priča o modernizaciji koja nikako da počne. Tunel Križevići i dan danas pravi probleme pa se bar po tome spominje u okviru izvještaja o radu Željeznica RS-a. Iako saobraćajna infrastruktura nikada nije posve završena prugom idu teretni vozovi ali se malo može naći podataka o kojem obimu saobraćaja se radi. V.K. (Izvor: zeljeznice.net, grbavci.net) |
