TUZLANSKI DOSJEPoražavajuće, raste broj korisnika javnih kuhinja, ali i promet kladionica: Stanovnici TK potrošili na klađenje 314 miliona KM  U zemlji u kojoj svakodnevno svjedočimo odlasku radno sposobnog stanovništva rastu životnih troškova a time i budžeta na svim nivoima, značajno raste broj narodnih kuhinja i njihovih korisnika, ali i promet kladionica. Potvrđuju to podaci Federalne porezne uprave, koji kažu da su građani u prošloj godini na klađenje dali milijardu 712 miliona maraka ili 114 miliona više nego godinu ranije. Možda da to kažemo i ovako, u kladionicama smo ostavili gotovo pola milijarde više od prihoda Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u prošloj godini. Pokušajte napisati milijardu sedamsto dvanaest miliona tri stotine osamdeset četiri hiljade stotinu pedeset i tri marke. E tu vrtoglavu cifru, koju je svakome od nas teško i izgovoriti, zabilježili su fiskalni uređaji na uplatnim mjestima 12 pravnih subjekata koji obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem. I to u Federaciji, u kojoj je po popisu iz 2013. godine bilo oko 2, 4 miliona stanovnika, pa bi na svakog od njih to bilo 700 maraka godišnje. No nas je drastično manje od vremena, ali zato uporno na ovaj način tražimo svoju šansu. “Samo u društvima gdje radom, znanjem, umijećem, trudom ne možete riješiti pitanje vlastite egzistencije - rješavate ga igrom na sreću”, kaže sociolog prof. dr. Esad Bajtal. “Kad se spomene ta brojka, meni padnu na pamet oni veliki poduzetnici Elon Musk i takvi ljudi jer oni jedino operiraju s milijardama”, dodaje Tomislav Lučić, psiholog u Centru za socijalni rad Travnik. Jer, kaže, samo rijetki u ovoj zemlji, i to oni koji su među deset najuspješnijih, imaju prihod koji je prešao milijardu. Njegovu nevjericu u iznos ostavljen u kladionicama dijele penzioneri: “Da neko daje tolike pare, nas je malo, to je i za Njemačku previše.” “To treba zabranit i ukinuti. Ako država živi na tome, onda nek ne živi.” “To znači da je potpuno rasulo, da sistem ne funkcioniše ni po kom osnovu.” A u tom rasulu i u 2022, baš kao i u godini ranije, najviše novca na klađenje ili 314 miliona maraka, što je iznos viši od polovine kantonalnog budžeta za tekuću, dali su stanovnici Tuzlanskog kantona, njih skoro 450.000. U stopu ih sa skoro 292 miliona maraka prate stanovnici Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojih je dvostuko manje. S istim žarom slijede ih igrači iz Sarajevskog s blizu 273 te Srednjobosanskog kantona s 231 milionom maraka. No, ovi su iznosi u stvarnosti, očigledno, znatno viši. “Naglasio bih da su inspektori Porezne uprave FBiH u brzim kontrolama koje su provodili u toku 2022. u većini slučajeva kažnjavali i utvrđivali nepravilnost neevidentiranja ukupno ostvarenog prometa preko fiskalnog uređaja, što ukazuje na to da je stvarni promet kladionica i veći nego što je stvarno prikazan prema evidencijama Porezne uprave”, ističe Adis Durak, šef Odsjeka za inspekcijski nadzor u Kantonalnom poreznom uredu Novi Travnik. No, to je tema za neku drugu priču, a mi ćemo i ovaj put o razmjerama našeg svjesnog potonuća u trajno siromaštvo, ovisnost i dužničko ropstvo. Jer ovaj se zaključak jednostavno nametne nakon što uporedimo iznos dat na klađenje s novcem potrebnim za isplatu penzija na godišnjem nivou: dvije i po milijarde, navodi Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO. Možda bi upravo toliki bio i iznos našeg novca za klađenje da se sve uplate evidentiraju preko fiskalne kase. Nesporno je da vlast u ovoj zemlji zaslužuje mnogo minusa, no kada je u pitanju klađenje, ipak je do nas. Priredio(la): FTV |