TUZLANSKI DOSJENa Klinici na neurologiju UKC-a Tuzla u 2023. godini: Od 1400 hospitaliziranih, 890 su pacijenti sa moždanim udarom S ciljem podizanja svijesti stanovništva o važnosti prevencije moždanog udara, svake godine na Klinici za neurologiju UKC Tuzla održi se konferencija za medije, a u povodu obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara.
Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invalidnosti. Dovoljno je reći da će u svijetu, jedna od četiri osobe starija od 25 godina, doživjeti moždani udar. Kod nas je situacija i gora. Prošle godine od 1400 hospitaliziranih pacijenta na Klinici za neurologiju UKC Tuzla, 890 je bilo zbog moždanog udara. Ove godine, do kraja septembra broj hospitaliziranih je 1100, od čega 550 sa moždanim udarom. O tome je danas prof. dr. Aida Šehanović, v.d. načelnica Klinike za neurologiju rekla: Moždani udar je zdravstvena katastrofa. Po svojoj definiciji, moždani udar je nagla pojava simptoma i znakova poremećaja moždane funkcije. Koliko je teška bolest u pitanju govori podatak da 1/3 pacijenata umire, 1/3 ima izraženu ili ublaženu onesposobljenost, a svega 1/3 je funkcionalno neovisna, odnosno sposobno da samostalno nastavi svoj život. O nastanku i pojavi naglih simptoma govorio je prof. dr. Dževdet Smajlović, šef Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta, posebno ističući važnost prevencije: Najbolje je kada ne dođe do moždanog udara ali kada do njega dođe, važna je svaka minuta. Kod prvih znakova moždanog udara pacijent treba doći u prvu zdravstvenu ustanovu, a dalje ide po utvrđenim protokolima. Svaki moždani udar se hospitalizira, rekla je doc.dr. Zejneba Pašić, šefica Jedninice za liječenje moždanog udara. U svijetu je poznato da zemlje sa niskim nacionalnim dohotkom imaju više moždanih udara ali to nije opravdanje da se ne radi više na prevenciji. Mi nemamo sveobuhvatnu strategiju prevencije i liječenje moždanog udara. Mi trebamo težiti da se napravi strategija liječenja pacijenta sa moždanim udarom, između ostalog je rekla dr. Mirjana Vidović, šef Odjela za cerebrovaskularne bolesti. Klinika ima kadar i znanje ali treba raditi da do moždanog udara ne dođe. Prevencija znači da zdrava osoba vodi računa o stilu života jer na to svaka osoba može uticati. Rizici su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdrava prehrana, stres, uz genetsku predispoziciju, visok krvni pritisak, povećan holesterol, dijabetis, i ostale bolesti koje se ne kontrolišu. Sekundarna prevencija se odnosi na bolesnike koji su pretpjeli moždani udar da ne dođe do novog. Od 2006. godine, 29. oktobar se obilježava kao Svjetski dan moždanog udara, jednog od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Sabina Mešić |
