TUZLANSKI DOSJEKlinika za plućne bolesti Održan stručni seminar o astmi i HOPB-u Klinika za plućne bolesti u saradnji sa kompanijom GlaxoSmithKline, Predstavništvo za BiH, organizator je stručnog skupa "Astma i HOPB - danas i sutra, sličnosti i razlike", koji je održan danas na Klinici za plućne bolesti. O ovim zanimljivim temama danas su govorili: prof.dr.Nurka Pranjić, doc.dr.med.sci. Sead Jamakosmanović, doc.dr. med.sci. Munevera Osmić i mr.sci.dr. i dr Suvad Dedić, mr.med.sci.  Podaci koje je danas iznio dr. Suvad Dedić kao prvi predavač nisu nimalo ohrabrujući. Broj oboljelih od astme je u porastu. - Procjenjuje se da 300 miliona ljudi u svijetu boluje od astme a godišnje, prema nekim procjenama, umire oko 180.000 ljudi. U Sjedinjenim Američkim Državama od astme boluje oko 10.000.000 ljudi, a umre oko 5000 godišnje. Najviša prevalenca bronhijalne astme je bila u Australiji, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji (8-11.9 %), a najniža u Estoniji, Italiji i Grčkoj (2-2.9 %). Procjenjuje se da u svijetu od astme boluje 4-5% odraslih i do 15 % djece. Ukoliko nastavi ovakav rastući trend procjenjuje se da bi do 2025. godine broj astmatičara u urbanim sredinama porastao na novih 100 miliona. Porast incidence astme je sukladan porastu onečišćenja okoliša i povećane ekspozicije alergenima urbanih sredina. Manifestira se u svim životnim dobima, ali predominira u mlađim. Dječaci obolijevaju 2 puta češće nego djevojčice, a taj omjer se mijenja u pubertetu i u odrasloj dobi kada je astma češća u žena. Više od 80% slučajeva astme počinje prije 6 godine života. Astma je epizodna bolest, koja može biti intermitentna i perzistentna, ima kompleksan mehanizam nastanka u kome učestvuju: riziko- faktori, nasljedni, uzročni i triger faktori koji dovode kod oboljelih do akutne upale disajnih puteva, između ostalog rekao je dr. Dedić. Kada se analiziraju izostanci iz škole ili sa radnog mjesta zbog problema vezanih za bolesti pluća, onda je jasno da je astma prerasta u ozbiljan medicinski i socijalni problem. Razvojom urbanih centara, industrije, promjenama načina života, sve je više i invalida rada, o čemu je danas govorila i dr. Nurka Pranjić. - Bilo je vrijeme da se spomene i profesionalna astma. Tu nemamo nikakav novi entitet, astma je astma, ali kada razmišljamo o uzročnim faktorima, samo su tri uzročna faktora: genetska predispozicija, profesionalni faktori i faktori okoliša. To je važno prepoznati zbog terapije i daljnjeg tretmana. Profesionalna astma raste i razlikujemo dva oblika. Najlakše nam je sa alergijskom astmom. Najgore je sa iritativnim faktorima i primjećeno je da su neka zanimanja podložnija kao što su farmeri, stočari, poljoprivrednici i recimo pekari, koji su na drugom mjestu po astmi. Problem je što se ta astma ne dijagnostikuje. Mi smo specifičan kanton. Mi nemamo epidemiološke pokazatelje koliki je problem kod nas. Ono što znamo - imamo rijetke slučajeve upućenih u medicinu rada gdje se to verificira. Usmjerili smo se na bolest i liječenje, dok na uzroke uopšte nismo i mislim da je vrijeme da počnemo s tim. Svijet kaže da je na 33 profesionalne astme, a ako poredimo njihov okoliš i njihove profesionalne uslove onda je to kod nas sigurno na kub. Važno je diferencirati hroničnu opstruktivnu plućnu bolest. Ono što je dobro kod astme, ako je prepoznamo na vrijeme možemo učiniti osobu funkcionalno sposobnom i zaustaviti razvoj bolesti. Ako zakasnimo onda ćemo imati bolesnika sa progresivnim padanjem plućnih funkcija. Za razvoj manifestnih oblika astme nije dovoljna samo genetska sklonost nego su važni i dodatni okolišni faktori rizika. Nasljeđuje se sklonost alergiji - atopijska konstitucija. Naslijeđena sklonost alergiji ne znači da će se razviti alergijska bolest. Od značaja su socioekonomski uslovi i ekspozicije okolišnim faktorima rizika za astmu. Postoji niz alergena zatvorenog prostora koji su povezani sa astmom: kućna prašina, alergeni životinja, gljivice i plijesni, alergeni žohara, štetno djelovanje dima cigareta i najčešće grinje iz kućne prašine. Najznačajniji alergeni vanjskog prostora su poleni stabala, trave i korova, gljivice, kvasci, i buđ. Uglavnom se pojavljuju sezonski.  - Astma nastaje iz nekoliko razloga, a danas je to najčešće bolest alergijske prirode. Organizam štiti sam sebe od štetnih supstanci u zraku, stisne dišne puteve i onda je teško udahnuti i izdavnuti. Astme ima jako puno ali modernim načinom liječenja ona je svedena u kontroliranu bolest i današnji dan je posvećen upravo tome. Ovo je prilika da se struka i građani obavijeste o ovoj bolesti, da se oslobode straha od pumpica, jer je to način liječenja kao i tableta. O astmi se mora misliti i onda kada su simptomi blagi, jer ona vrlo lako prerasta u teške oblike. Liječenje je suvremeno, više skoro da nemamo teških oblika astme, tzv. astmatskog statusa. Možemo je izličiti, važno je otkriti je u ranom djetinjstvu, jer je ako se tad stavi pod kontrolu, onda ne predstavlja opasnost. Zagađenost zraka je veoma važan faktor u nastanku astme, profesionalne astme, pogotovo u hemijskoj industriji i rudarstvu, ali najvažniji je faktor ono zagađenje koje čovjek sam sebi unosi duhanskim dimom. To je ključni, prvi i najvažniji činilac nastanka opstruktivnih bolesti. Manje za astmu koliko za ovu drugu bolest. Sve to zajedno pravi mlade ljude invalidima. Približno imamo oko 2200 pacijenata prođe kroz ovu kuću, od čega je više od polovine astma i hronična opstruktivna bolest pluća, istakao je dr. Sead Jamakosmanović. Broj oboljelih i problemi s kojima se susreću oboljeli od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća jasan je pokazatelj potrebe da se o ovim bolestima što više čuje iz ugla stručnjaka. S.M. |