TUZLANSKI DOSJEFilozofski fakultet Univerziteta u Tuzli: Tuzla danas u centru naučnog života regiona Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli danas je bio domaćin Međunarodne naučne konferencije koja je okupila oko 100 učesnika iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Time je Tuzla privremeno postala regionalni centar naučnog promišljanja i akademskog dijaloga.  Konferenciju pod nazivom „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ organizirao je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. Riječ je o trećem izdanju ovog značajnog naučnog skupa, na kojem se tokom cjelodnevnog programa raspravljalo o kompleksnim izazovima sa kojima se društvene i humanističke nauke suočavaju u savremenom dobu. Konferencija je okupila istraživače, nastavnike, studente, stručnjake iz prakse kao i predstavnike institucija koji svojim radom, znanjem i iskustvom nastoje razumjeti savremene društvene procese i doprinijeti njihovom kritičkom tumačenju. Učešće su uzeli stručnjaci iz BiH, Srbije, Hrvatske, Austrije, Italije i SAD. “DHS 2025 predstavlja jedan od najznačajnijih akademskih događaja u našem regionu, za Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli i za širu naučnu zajednicu. Njen značaj ogleda se, prije svega, u stvaranju intelektualnog prostora u kojem se susreću savremena teorijska promišljanja, empirijska istraživanja i inovativni pristupi u društvenim i humanističkim naukama.” – kazao je dekan Filozofskog fakulteta, Sead Nazibegović. Objasnio je da “konferencija pruža priliku za razmjenu znanja i iskustava između istraživača iz različitih zemalja, čime se potiče međunarodna saradnja i jača povezanost fakulteta sa relevantnim istraživačkim centrima i akademskim institucijama.” “Time se ne unapređuje samo naučni rad, nego i pozicioniranje Filozofskog fakulteta u Tuzli kao prepoznatljivog mjesta visokokvalitetnih istraživanja i interdisciplinarnog dijaloga.” – dodaje Sead Nazibegović. Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli ostaje predan misiji jačanja nauke, kulture i obrazovanja, a DHS 2025 je jedan od ključnih događaja koji tu misiju potvrđuje na domaćem i međunarodnom nivou. “Ova konferencija naglašava važnost razumijevanja društvenih procesa, kulturnih fenomena i humanističkih perspektiva u vremenu globalnih promjena. Upravo zato doprinosi ne samo akademskoj zajednici, nego i širem društvu nudeći naučno utemeljena tumačenja savremenih izazova i potičući odgovorne, kritičke i progresivne pristupe njihovom rješavanju.” – zaključio je dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Tokom konferencije održani su brojni okrugli stolovi i tematske sesije koje su pokrile širok raspon savremenih istraživačkih polja. Dio programa bio je posvećen temama poput „Jezik, književnost i društvo: identiteti, moć i značenja“, kao i izazovima koje donose „Umjetna inteligencija, tehnologija i društvene promjene“. U fokusu učesnika našli su se i složeni aspekti savremenog života u sesiji „Savremeni čovjek, zajednica i borba za društvenu pravdu“.  Program je obuhvatio i sesije koje su usmjerene na ulogu nauke u zajednici, uključujući „Društvene i humanističke nauke u službi zajednice“ te „Obrazovanje i odgoj u društvu znanja i nesigurnosti“, koje su otvorile prostor za raspravu o budućnosti obrazovanja u promjenjivom društvenom kontekstu. Posebnu pažnju privukle su i teme historijskog nasljeđa u okviru sesije „Historijsko pamćenje, sjećanje i identitet“. Savremene medijske transformacije obrađene su u sesiji „Mediji, komunikacija i digitalna kultura“, dok su perspektive održivog razvoja i angažirane nauke bile u središtu sesije „Socijalne inovacije i društveno angažovana nauka: put ka održivoj budućnosti“. „Međunarodna konferencija Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća predstavlja važan naučni događaj koji kontinuirano otvara prostor za produbljeno razumijevanje kompleksnih društvenih transformacija. Njena posebna vrijednost ogleda se u širokom spektru tematskih cjelina koje omogućavaju istinski interdisciplinaran dijalog, od pitanja identiteta, jezika i kulturnih fenomena, preko izazova koje donose savremene tehnologije i umjetna inteligencija, pa do tema društvene pravde, održivog razvoja i angažirane nauke.” – kazao je Asim Pandžić, prodekan za naučno-istraživački rad. Po njegovom mišljenju, raznolikost tematskih područja nije samo akademska nužnost, već odraz stvarnih potreba našeg vremena. “Društvene i humanističke nauke danas zahtijevaju umrežena, višeperspektivna tumačenja kako bi mogle odgovoriti na promjene koje oblikuju savremene zajednice. Upravo zato DHS 2025 okuplja istraživače iz različitih disciplina, podstičući razmjenu teorijskih uvida, empirijskih nalaza i inovativnih pristupa koji nadilaze pojedinačna polja znanja.” – objašnjava profesor Pandžić. Elvis Vardo, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu kaže da “društvene i humanističke nauke imaju posebnu važnost u savremenom dobu jer nam pomažu razumjeti čovjeka i društvene procese u vrijeme brzih tehnoloških i globalnih promjena.” “Kao psiholog primjećujem da upravo ove oblasti nude uvide koji su ključni za mentalno zdravlje, naše ponašanje, razvoj vrijednosti i međuljudskih odnosa. To su krucijalno važne teme, teme koje određuju kvalitet života i stabilnost zajednice.” – objašnjava profesor Vardo. “Iz perspektive univerzitetskog profesora mogu istaknuti da nam postaje jasno da studenti danas, pored stručnih vještina, moraju razviti kritičko mišljenje, etičko prosuđivanje, komunikacijske kompetencije i društvenu odgovornost. To su kompetencije koje društvene i humanističke nauke najuspješnije njeguju.” – kazao je Elvis Vardo i dodao da “u današnjem, tehnološki razvijenom svijetu, ove nauke podsjećaju da je čovjek u centru svih procesa i da nijedna promjena nema smisla ako ne unapređuje ljudsko iskustvo i društveni život.” Prema njegovom mišljenju, “društvene i humanističke nauke su čuvari jezika, tradicije, pamćenja, kulture, normi i identiteta naših naroda te siguran most koji povezuje prošlost sa današnjicom i poznatijom budućnošću." “Ova konferencija potvrđuje da Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli ostaje mjesto gdje se njeguje kritičko mišljenje, naučna radoznalost i međunarodna saradnja. U svijetu obilježenom brzim tehnološkim i društvenim promjenama, tematska raznovrsnost DHS-a 2025 nije samo dobrodošla, ona je neophodna. Ona omogućava da se društvene i humanističke nauke sagledaju kao ključni akteri u razumijevanju i usmjeravanju savremenih procesa, nudeći naučno utemeljene interpretacije i rješenja koja mogu doprinijeti održivijoj i pravednijoj budućnosti.“ – zaključuje profesor Asim Pandžić. |