TUZLANSKI DOSJEPoplave i klizišta Dvadesetpeta sedmica 2001. godine ostaće upamćena po katastrofalnim poplavama u tuzlanskoj regiji koja se danas naziva kantonom. Kiša je neprekidno padala tri dana i u tako kratkom vremenu daleko nadmašila mjesečni junski prosjek od 100 litara po kvadratnom metru. U ljude se uvukla neka nelagoda, strepnja od tolike kišurine iako je i letimični pogled na slike sa vremenskih satelita jasno pokazivao da ona dolazi iz ogromne oblačne mase koja se vrti u krug iznad Balkanskog poluotoka i sporo se pomjera prema istoku. ![]() Jala se podigla iznad nivoa Solane
Dramatične situacije smjenjivale su jedna drugu. Bilo je spašavanja ljudi čamcima, čak i helikopterima ali se čini da je najveća drama bila na brani jezera Modrac. I pored velikog preliva voda je rasla i dostigla čak dva metra iznad normale prije nego što je počela da se spušta. Iako niko nije ozbiljno postavio pitanje hoće li brana izdržati, malo ko nije mislio i o toj mogućnosti i katastrofičnom scenariju po Lukavac i naselja nizvodno od brane.
![]() Snaga bujice Malo je mostova, pogotovo na manjim vodotokovima, koji nisu srušeni ili dobro oštećeni. Malo je puteva uz riječice i potoke koji nisu potkopani. Niko ne zna koliko ima naselja u koja se može doći samo pješice, kao što niko ne zna kolika je stvarna šteta prouzrokovana ovim poplavama. Da muka bude veća, nakon povlačenja vode proradilo je pet stotina starih i novih klizišta, samo u tuzlanskoj opštini preko 180. Posve novo i najveće klizište pojavilo se u naselju Grabovica gdje 15 kuća srušeno a još 50 ugroženo. ![]()
Iako je katastrofalnost šteta zajednička odrednica i za poplave i klizišta, teško je oteti se utisku da sva klizišta nisu morala proraditi i da ono što se zove "ljudski faktor" nosi znatnu krivicu za pojavu tako velikog broja klizišta. Ali, to je već druga tema i Tuzlarije nisu mjesto na kojem treba da se o njoj raspravlja. Priredio(la): admin |