TUZLANSKI DOSJETemperatura u kombinaciji sa vlagom opasna je po zdravlje Jutro je osvanulo sa temperaturom od 20 stepeni i vlagom od 90%. To je kombinacija na koju upozoravaju i ljekari. Vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, povećava izglede da će nastati komplikacije bolesti srca i krvnih sudova.  Čovjekov organizam obično se dobro prilagođava ljetnim vrućinama, no katkad ipak mogu nastati teškoće, i to vrlo neugodne i po život opasne. Takva stanja treba na vrijeme prepoznati te početi odgovarajuće liječenje. Mogu se javiti u svim dobnim skupinama, ali su češća i opasnija u starijih osoba. Stoga valja ukratko navesti što se zapravo događa u organizmu starije osobe. Promjene koje donose godine Opasnosti pregrijavanja tijela u ljetnim mjesecima osobito su izražene kod starijih osoba, odnosno od 65 godina naviše. No, biološko stanje organizma nerijetko nije sukladno dobi, a pritom valja istaknuti da manifestna starost ne počinje nakon 65. godine nego u četvrtom desetljeću života, tj. nakon tridesete. Kod starijih osoba bolesti su ionako češće nego u ostalim dobnim skupinama. Brojne su, na primjer, promjene srca, a odnose se ponajviše na povećanje njegove mase i smanjenje snage akcije. Tako se jedan od pokazatelja snage srca, minutni volumen srca, smanjuje za 10 posto po deceniji, počevši od četvrte, a udarni volumen srca istodobno se smanjuje za sedam posto. Otpor krvnih žila (arterija) u tom se razdoblju povećava za oko 12 posto. Dakle, smanjuje se pritisak punjenja krvi, srce postaje opterećenije, a stezanje (sistola) neusklađeno. Sposobnost srca za vrijeme tjelesnih napora u sedamdesetogodišnjaka je, na primjer, za više od pola manja nego u dvadesetogodišnjaka. Ako starac od 70 godina naglo zapadne u stanje povećanih zahtjeva organizma, stanje stresa, fizičkog ili psihičkog, to može rezultirati naglim popuštanjem pumpne funkcije srca, promjenom ritma rada srca, ali se može dogoditi i ono najgore - nagla smrt. Naglo popuštanje mumpnog rada srca može izazvati brojne smetnje, od vrtoglavice i psihičke smetenosti do kratkotrajnog stanja bez svijesti. Znojenje regulira toplinu tijela Organizam, a posebno krvne žile, vrlo je osjetljiv na promjenu topline okoline, zbog čega se za velikih vrućina povećava mogućnost komplikacija, prije svega srčanih. One najčešće nastaju zbog pogoršanja neke od hroničnih bolesti srca, čemu pogoduje vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku. U prirodnim uvjetima tijelo regulira tjelesnu toplinu na tri načina: u prenošenju kontaktom, ozračivanjem i isparavanjem, pri čemu se u toplini povećava snaga akcije srca. No, kad toplina okoliša dosegne toplinu tijela (između 36 i 37°C), s manjim kolebanjima, prva dva načina odavanja topline zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem putem kože, kao i odavanjem topline preko dišnih puteva - plućima. Međutim, kod starijih ljudi može biti smanjeno odavanje topline znojenjem. Ako se uz povećanu toplinu okoliša povećava i vlaga u zraku, znoj se neće isparavati i tako će zakazivati glavni mehanizam kojim se smanjuje toplina tijela. Uz to, u starijih osoba često je bitno smanjen osjećaj žeđi, što je osobito važno u ljetnim mjesecima. U tim uvjetima smanjuje se snaga srca, pa se može pogoršati postojeće zatajivanje pumpne funkcije srca. Najteže stanje koje može nastati je toplinski udar, koji je više od deset puta češći u starijih nego u mlađih ljudi. |