TUZLANSKI DOSJEMirni protest žena Srebrenice Ubrzati proces identifikacija i ekshumacija žrtava genocida U znak sjećanja na 11. juli 1995. godine, kada se dogodio najkrvaviji genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavnice Udruženja građana "Žene Srebrenice" okupile su se u ponedjeljak u Tuzli na mirnom protestu.  Kolona se kretala od Pinge do gradske česme, a poruka je ponovno bila ista, kao i svih ovih godina, a to je da žele potpunu i bezuslovnu istinu i pravdu za svoje najmilije. Podsjetile su da je 11. jula 1995. godine oko 42.000 stanovnika Srebrenice, nakon troipogodišnje opsade, predato u ruke agresorima.  Hajra Čatić, predsjednica Udruženja „Žene Srebrenice“ izrazila je zabrinutost zbog sporog procesa identifikacija i ekshumacija žrtava genocida. - Ove godine je otvoreno najmanje masovnih grobnica, samo dvije grobnice su otvorene u selu Zalazje, a na ostalim lokacijama pronađeno je tek nekoliko tijela. Mi nismo zadovoljni sa procesom identifikacija kao i ekshumacija, a da ne govorimo o hapšenju ratnih zločinaca. Prošlo je već petnaest godina, mnoge porodice i dan danas tragaju za kostima svojih najmilijih. Moram da kažem i svoj primjer, već četrnaest godina znam gdje se nalaze kosti moga sina, a taj dio terena nikada nije deminiran. Ne znam više kome se nisam obratila, svi kažu biće u martu, junu, te sada čekam neki papir iz Austrije da dođe.  Šetnjom tuzlanskim ulicama s transparentima na kojima su ispisana imena žrtava ukazuju na to da stradanja u Srebrenici ne smiju biti zaboravljena i da zločinci trebaju da odgovaraju za počinjeni genocid.  Srebreničankama su se danas pridružili i članovi Udruženja Vlaseničana 1992-1995. S.P. |