TUZLANSKI DOSJEOdržan okrugli sto Ostojić: ˝Kako je počelo zlo tako će početi i dobro˝ Odluka Apelacionog suda u Beogradu u predmetu Ilije Jurišića i izvinjenje člana Predsjedništva BiH, idealan su šlagvort za otvoreni dijalog i traženje odgovora na pitanje: Da li konačno Sarajevo i Beograd izlaze na put stabilizacije i povjerenja? To je bilo mišljenje Sinana Alića, predsjednika Fondacije "Istina Pravda Pomirenje" koja je pod pokroviteljstvom Općine Tuzla danas organizovala raspravu na ovu temu vjerujući da ona može biti snažan poticaj organima vlasti Republike Srbije i Bosne i Hercegovine da učine napor više kako bi se izbjegli slični nesporazumi. Istovremeno, prema Alićevim riječima, neopohodna je čvrsta potvrda obostrane želje da se procesuiraju svi oni koji su počinili ratne zločine bez obzira na njihovo državljanstvo ili nacionalnu pripadnost.  Na okruglom stolu, koji je danas održan u Hotelu Tuzla, prisustvovali su: Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla, Saška Stanojlović (Helsinški komitet Republike Srbije), Mirjana Lazić (Fond za humanitarno pravo), Boriša Arnaut, ambasador BiH u Beogradu, Grujica Spasović ambasador Republike Srbije u Sarajevu, Zoran Ostojić, poslanik u Skupštini Republike Srbije (LDP), Vehid Šehić, potpredsjednik Igmanske inicijative, prof. dr Šaćir Filandra (Univerzitet Sarajevo), Miloš Adamović, sekretar za međunarodne odnose SDU Srbije, Đorđe Dozet, advokat iz Beograda, Stevan Protić, advokat iz Beograda, prof. dr Hajro Kofrc (Pravni fakultet Tuzla), prof. dr Izudin Husanović (Pravni fakultet Tuzla) i konzul Republike Hrvatske Josip Juras.  Nakon uvodne riječi predsjednika Fondacije "Istina Pravda Pomirenje", Sinana Alića, prisutne je pozdravio načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, koji je izrazio svoje zadovoljstvo zbog održavanja ovog okruglog stola te naglasio značaj pretvaranja disharmonije u harmoniju. Prošlost se ne može zaboraviti ali bi se s njom, u smislu procesuiranja zločina, trebali baviti pravosudni organi, a ostali treba da se okrenu razvojnim pravcima zemalja, smatraju neki od današnjih učesnika okruglog stola. Slažu se da se popravljaju odnosi između Srbije i Hrvatske ali i da 15 godina nakon Dejtonskog sporazuma nema konkretnih pomaka u poboljšavanju odnosa između Beograda i Sarajeva.  Važnost ulaska BiH u NATO, također je podvučena danas. - Ništa ne stoji na putu poboljšanja odnosa između Beograda i Sarajeva ali prvo su morali da se poprave odnosi Beograda i Zagreba. Bosna je stradala zbog Srbije i Hrvatske, odnosno zbog njihovih lidera u tom trenutku. Otopljavanje i relaksacija odnosa današnjih lidera, ne samo da može biti dobro za Bosnu nego je i preduslov za popravljanje odnosa. Kako je počelo zlo tako će početi i dobro, jer ovo što gledamo Tadića i Josipovića, koji samo što se ne ljube u usta, dobro je za Bosnu i Hercegovinu, jer ona dvojica pre, što su se ljubili u usta, Milošević i Tuđman, imali su druge planove. Važno je da Srbija i Hrvatska budu u dobrim odnosima. Srećom što ste doneli odluku da hoćete u NATO, to je strašno važno. Ulazak u NATO, BiH, Crne Gore i Makedonije će biti veliki pritisak na Srbiju da i ona to učini. Vlasti Srbije sada taktiziraju, a mi iz LDP-a utičemo na njih. Sve NATO zemlje imaju kakve takve odnose, od kako se NATO formirao niko nije ratovao, i to je i brži put ka EU., kazao je Zoran Ostojić, poslanik u Skupštini Republike Srbije. Krivce za prethodni rat, kao i širenje nacionalne netrepeljivosti i huškanja, advokat iz Beograda, Dragoljub Todorović, koji je radio na mnogim slučajevima ratnih zločina, vidi u srbijanskoj intelektualnoj eliti. Trenutno su samo e-novine medij koji se bavi i kritikom vlasti, a s druge strane postoji niz novinara, kolumnista, akademika, koji ne prezaju od pokazivanje otvorene mržnje prema Bošnjacima. Pišu se tekstovi u kojima se izjednačavaju zločini, pišu o građanskom ratu, koriste riječi koje su nas i dovele do rata. Prema riječima Todorovića napretka će biti kada se definišu zločini i prestane tražiti paralela. Zločini su po broju i načinu činjenja toliko različiti da se ne može praviti paritet. Smatra da čak Hrvatska previše ide na ruku zahtjevima Srbije, a da Srbija najmanje od obećanog ispuni. Nema poređenja zločina. Tek nakon toga se može govoriti o stabilizaciji odnosa. Nevladine organizacije i dobre opozicione stranke mogu dovesti do poboljšanja i mijenjanja vladajuće politike. - 16 godina akteri civilnih društava Srbije i BiH, a tu je uključena i Hrvatska, razgovaraju. Moram reći da su sada odnosi daleko bolji, ne postoji uvijek politička volja, ali kroz aktivnosti Igmanske inicijative mnoge stvari su krenule nabolje. Vidimo posjete Tadića Vukovaru, Srebrenici, predsjednika Josipovića Derventi, izvinjenje Izetbegovića, sve to stvara humaniji ambijent. Najbolje je da mi to rješavamo sami, bez učešča međunarodne zajednice, tako ćemo pokazati i političku odgovornost, jer svi su na ispitu vjerodostojnosti, da li ono što su govorili spremni da djelima i pokažu. To je period koji nas čeka ali ja se nadam da su odnosi daleko bolji nego prije, smatra Vehid Šehić, potpredsjednik Igmanske inicijative. Potrebno je pokušati razgovarati zbog građana koji trpe greške političara. - Ovom raspravom pokušavano izaći na put pomirenja, mi još nismo na tom putu. Da li ćemo je iskoristiti na nama je, nema druge altentative, nećemo valjda čekati kao Nijemci i Francuzi 150 godina da se otvori dijalog. Ne trebaju ljudi da trpe, ovom energijom koja postoji posebno u nevladinim organizacijama treba natjerati Beograd i Sarajevo da uspostave komunikaciju, kazao je predsjednik Fondacije "Istina Pravda Pomirenje" Sinan Alić. Prof. dr Hajro Kofrc je u svom izlaganju rekao da je Tuzla odlično mjesto za današnji okrugli sto. Tuzla, koja je bila i ostala simbol tolerancije, ima izvanredan kredibilitet. Prisjetio se vremena kada je u maju 1992. godine policija čuvala Srpsku pravoslavnu crkvu u Tuzli, čuvala iako nije bilo potrebe, niko je iz Tuzle nije ni dirao. Nakon Srebrenice, kada su rijeke izbjeglica dolazile u Tuzlu, neki su očekivali da će biti i osvete i odmazde prema srpskom stanovništvu u Tuzli ali nije ga bilo. S druge strane Selim Bešlagić, tadašnji gradonačelnik, bio je kandidovan za Nobelovu nagradu za mir, sada je na crvenoj Interpolovoj potjernici. To je samo jedan od apsurda koji su se desili Tuzli, a nisu smjeli. Prof. Kofrc se slaže da je narod mogao zajedno ali jahači apokalipse instrumentalizirali su narod i zato težište pravnog okvira za stabilizaciju stanja treba postaviti na sudsko procesuiranje ratnih zločina.  Učensici današnjeg skupa složili su se da treba vršiti pritisak na državne institucije da uspostave komunikaciju koja je sada na niskim granama, te da se evidentiraju problemi koji se onda moraju pokušati rješavati za dobrobit naroda dvije zemlje. Zaključci današnjeg razgovora će od strane organizatora biti poslati na odgovarajuće adrese u nadi da će učiniti bar mali pomak u poboljšanju odnosa između Beograda i Sarajeva. S.M. |