TUZLANSKI DOSJEIzgradnja banje Guber omogućila bi povratak mladih u Srebrenicu Srebrenica je idealno mjesto za zdrav život: zajedno sa još četiri grada u svijetu ona ima najveću koncentraciju ozona u vazduhu, a poznato je da je ozon najbolji za oksidinaciju i relaksaciju našeg organizma. Dakle, onaj ko želi da ostane mlad i zdrav boravkom u Srebrenici od 10 do 15 dana će regenerisati svoj organizam.  Pored ove činjenice, izgradnjom banje Guber Srebrenica može postati izvanredna turistička destinacija. Nakon izgradnje banje Guber doći će do otvaranja novih radnih mjesta i značajnog povratka mladih ljudi u ovaj grad. Prema intermedijalnoj prezentaciji Srebrenice, vidljivo je da se stvara potencijal za ekonomski razvoj ovog grada, kako bi se ponovno stvorila prijeratna turistička destinacija koja je brojala 1700 noćenja na dan. Nova izgradnja banje Guber će stvoriti turističku destinaciju koja bi mogla promijeniti demografsku sliku Srebrenice. Ne treba zaboraviti da se u Srebrenici dogodio genocid u kojem je poginulo oko osam hiljada Bošnjaka, a spisak ubijenih nije konačan. „Kada je povratak u pitanju i kada su mladi u pitanju, oni jednostavno moraju da se samoorganizuju. Mladi i obrazovani ljudi moraju biti spremni da pokreću inicijative, da budu aktivni, da vrše pritisak na vlast. Mladi moraju voditi borbu za mlade, a ne borbu za interese ovih ili onih političkih stranaka“, ističe Ćamil Duraković, zamjenik načelnika općine Srebrenica. Pretpostavlja se da će se izgradnjom banje Guber otvoriti nova radna mjesta a time i smanjiti broj nezaposlenih u Srebrenici. „Investicijom od nekoliko desetina miliona KM, za četiri godine bit će izgrađeno vrelo Gubera sa svom pratećom infrastrukturom, ležajnim kapacitetom i pogonima za pakovanje i distribucije vode Guber. U drugoj fazi izgradnje fizioterapeutskog centra uspostavit će se banjsko-medicinska usluga u punom kapacitetu“, objašnjava Senad Subašić, načelnik opšte uprave općine Srebrenica. Turistički potencijal u Srebrenici nije iskorišten, a voda Crni Guber, kako je naučno potvrđeno, izuzetno je ljekovita. „Naziv Guber-vode nastao je početkom 19. stoljeća, nakon utvrđivanja djelotvornosti ovih mineralnih izvora u liječenju kožnih bolesti, posebno gube (lepra) čija je epidemija bila raširena na većem području Austro-Ugarske monarhije. Guberova voda sa arsenom najpoznatija je među svim mineralnim vodama u Bosni. Djelotovornost vode Crni Guber je stopostotna, pokazala su sva istraživanja“, ističe doc. Almir Pašagić i precizira: „Guber pored mangana i bakra sadrži i druge mikroelemente koji još bolje potpomažu resorpciju željeza u krvi, odnosno njegovoj ugradnji u elektrolite. Konzumiranjem Guber vode se, za samo mjesec dana, u potpunosti regeneriše krvna slika. Pored elektrolita, Guber voda pozitivno djeluje i na leukocite i trombocite. Mislim da današnja tehnologija još uvijek ne može napraviti takav preparat sa mineralnim sastavom koji je idealan za naš organizam, a kakav ima Guber voda“ Kompleks Banja Guber AD, sa većinskim kapitalom RS COMPANI Prnjavor koji je finansijer novog kompleksa će na tržište izbaciti i farmaceutski proizvod Guber koji će biti prisutan u mnogim apotekama svijeta. Krajnji cilj je upošljavanje 250 radnika i preko 200 vanjskih saradnika, a prihod od koncesije i turističke takse kao i prihod po osnovu PDV-a bi iznosio preko 3 miliona na godišnjem nivou. Ovakav projekat značajno će pomoći povratku mladih ljudi u Srebrenicu i njihovom zapošljavanju. Ćamil Duraković je ohrabren tom činjenicom: „Pozivam sve zainteresovane mlade ljude iz Srebrenice ili drugih gradova da ovdje dođu. Spreman sam da pomognem takvim ljudima. Nažalost, mnogo je onih koji ovdje pokušavaju zasnovati karijeru i iskoristiti je samo kao odskočnu dasku za odlazak dalje. Mnogo je bilo mladih ljudi u posljednjih pet godina, koji ovdje dođu da bi lakše odradili pripravnički radni staž. I čim to odrade, odlaze i traže svoju sudbinu negdje po Tuzli, Sarajevu... To je neiskreni povratak“, veli zamjenik načelnika Duraković. Ćamil Duraković je završio Pravni fakultet u Americi, tamo je imao posao i platu od 4.000 dolara, ali se vratio u Srebrenicu 2005. godine gdje je i ostao. On svoju budućnost vidi u Srebrenici. Uprkos svemu što se desilo u Srebrnici 1995.godine, da je moguć život u ovom gradu potvrđuje i povratnica, profesorica hemije, Fija Avdić. „Nakon završetka fakulteta vratila sam se u Srebrenicu školske 2004/2005. godine i počela raditi kao profesor hemijske grupe predmeta. Kada sam došla, osim mene radila je samo još jedna Bošnjakinja, Senija Purković. No, život u Srebrenici se mijenja samim činom povratka sve većeg broja bošnjačke omladine koja je završila fakultet i radi. Mladi ne treba da bježe od povratka u Srebrenicu, treba da se vrate, jer ako nema povratka nema ni napretka“, poručuje Fija Avdić. Almir Dudić (27) također je povratnik u Srebrenicu. Od 2007 godine, radi u studentskoj službi Pravnog fakulteta Sarajevo u Srebrenici. „Najpozitivnija stvar u Srebrenici je Pravni fakutet Sarajevo, jer to je jedina visokoškolska ustanova u regiji. Tokom posljednje tri godine upisano je 298 studenata, a nacionalna struktura je približno izjednačena. Studenti imaju dobre uslove. Svi imaju status redovnog studenta, što znači da plaćaju minimalnu školarinu. I ovaj fakultet je dokaz suživota između Srba i Bošnjaka u ovom gradu“, veli Dudić. „Izgradnjom banje Guber će omogućiti da ljudi dolaze i troše svoj novac u Srebrenici. Danas Srebrenica nije ni blizu onoga što je bila 1991. godine, kada je u njoj bilo otvoreno 12.000 radnih mjesta. Danas ona nema ni toliko stanovnika“, ističe Dudić. Pored najboljeg zraka i izuzetno ljekovite vode, Srebrenica se može pohvaliti još jednim kuriozitetom: "U Srebrenici nema nacionalnih sukoba niti ubistava, stoga slobodno mogu reći da Srebrenica najsigurniji grad za život u Bosni i Hercegovini. To dokazuje statistika u bezbjednosnim oblastima reda, mira i saobraćajnog kriminaliteta", kaže zamjenik komandira policijske stanice Srebrenica Adis Cibralić. Grad pokopane mladosti, zahvaljući novim investicijama i prirodnim resursima može postati grad budućnosti za mlade povratnike. Istraživanje sprovela Kadira Omerović |