TUZLANSKI DOSJEKomisija za istinu o Tuzli ´92-´95 Zaštita državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvu U ponedjeljak, 07.03.2011. godine, održana je sjednica Komisije za istinu o Tuzli, na kojoj je razmatrano nekoliko informacija vezanih za aktuelna dešavanja i rad Fondacije Istina – Pravda – Pomirenje iz Tuzle. Između ostalog, članovi Komisije za istinu o Tuzli ´92-´95 primili su k znanju Informaciju koju je podnio Sinan Alić, predsjednik Fondacije, o odluci Vrhovnog suda Federacije BiH u slučaju Izeta Smajića, o saznanjima Fondacije u vezi sa hapšenjem Jovana Divjaka u susjednoj Austriji, kao i očekivanim puštanjem na slobodu Tuzlaka Jasmina Rendića. U nastavku je pismo koje je Komisija uputila državnim organima i institucijama, a odnosi se na zaštitu državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvu. Predmet: Zaštita državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvu Nakon prestanka važenja Rimskog sporazuma 2004. godine potpisanog između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, otvorena je mogućnost tzv. duplih istraga, proizvoljnih hapšenja i nepravičnih sudskih postupaka. U praksi se na prostorima Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske odvijaju paralelne istrage, a državljani BiH bivaju uhapšeni na teritoriji strane države ili na telemlju Interpolove tzv. crvene potjernice ili na osnovu tzv.difuzne potjernice. Reagirajući na nepravdu i grubo narušavanje ljudskih prava našeg državljanina Ilije Jurišića, koji je počev od 11.maja 2007. godine, (kada je uhapšen) prošao golgotu koja mu je tada bila pričinjena od pravosudnih organa u Republici Srbiji, Općinsko vijeće Tuzla i Komisija za istinu o Tuzli ´92-´95 su se mnoštvo puta obraćali organima i Institucijama Bosne i Hercegovine sa zahtjevom, da se učini nešto kako bi se građanima Bosne i Hercegovine omogućila sloboda kretanja. Naši zahtjevi su utemeljeni na odredbi člana III.1.(f) Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da su u nadležnosti Institucija Bosne i Hercegovine, između ostalog i slijedeći poslovi: ... g)provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivično-pravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom.“ Iako su učinjeni prvi koraci potpisivanjem Sporazuma o saradnji u krivičnim stvarima sa Srbijom i Hrvatskom, te usvajanjem zaključaka na sjednici Skupštine zemalja članica INTERPOL-a u Dohi, nisu otklonjene mogućnosti politički motiviranih zloupotreba u obliku neosnovanog hapšenja, nepravičnih sudskih postupaka i vođenja paralelnih postupaka. Naprotiv naši, ali i građani susjednih zemalja ne uživaju jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na slobodu kretanja. Prisjetimo se samo hapšenja i pritvaranja Muhameda Brkića, Ejuba Ganića, pa sve do hapšenja i pritvaranja gospodina Jovana Divjaka. Svi oni su uhapšeni, a zatim i zadržani na temelju potjernica koje su izdali organi Republike Srbije, koji su djelovali na temelju političkih krivičnih prijava sačinjenih od strane vojnih istražnih organa bivše JNA. Općinsko vijeće Tuzla i Komisija za istinu o Tuzli ´92-´95, daju podršku gospodinu Jovanu Divjaku, njegovom timu branitelja, da istraju na preduzimanju zakonom propisanih radnji sa ciljem, da se odbije zahtjev za izručenje gospodina Jovana Divjaka pravosuđu Republike Srbije. Općinsko vijeće Tuzla i Komisija za istinu o Tuzli ´92-´95, očekuju da će Institucije Bosne i Hercegovine i u slučaju Jovana Divjaka, djelovati promptno i u okviru svojih kompetencija podnijeti zahtjev Austrijskim organima vlasti, da se gospodin Jovan Divjak izruči Bosni i Hercegovini. Smatramo, da je zadatak Institucija Bosne i Hercegovine da štite ljudska prava državljana Bosne i Hercegovine u zemlji i inostranstvu, te da spriječe svaku zloupotrebu koja bi onemogućila slobodu kretanja Bosanaca i Hercegovaca. Hapšenje državljanina Jovana Divjaka, ponukalo nas je da po ko zna koji put iniciramo i tražimo, energičniju međunarodnu aktivnost naših državnih organa i institucija, kako u budućnosti ne bi bilo sličnih situacija. Predsjedavajuća Općinskog vijeća Tuzla i Komisije Prof.dr.med.sci.Nada Mladina |