TUZLANSKI DOSJE

14.04.2011.
Održan okrugli sto ˝So za puteve – domaća ili uvozna˝
Tuzlanska so nije dobra jedino ličnim interesima uvoznog lobija


U organizaciji firme "Solana" d.o.o. Tuzla i Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, u prostorijama Tehnološkog fakulteta danas je održan okrugli sto na temu "So za puteve – domaća ili uvozna".



Učesnici okruglog stola (prof. dr. Izudin Kapetanović, dr.sc. Amra Odobašić, prof dr. Ranka Kubiček, prof dr. Mustafa Burgić, prof.dr. Kadrija Hodžić, Dr.sc. Abdulah Ahmetović, Mr.sc. Mirsad Muradbegović i Amel Alagić, direktor JKP-Komrad-Bihać) u svojim izlaganjima govorili su o prednostima korištenja domaće soli za posipanje puteva sa ekonomskog, praktičnog i ekološkog aspekta.



U pozdravnom obraćanju dr.sc. Amra Odobašić, dekanica Tehnološkog fakulteta, izrazila je zadovoljstvo održavanjem ovog okruglog stola jer smatra da je neophodna saradnja obraznovnih institucija i privrednih subjekata.

"Solana" bilježi porast prozvodnje, prošle godine je proizvedeno više od 100.000 tona soli, a u tekućoj godini planirana je proizvidnj 110.000 tona soli, naglasio je direktor "Solane" prof.dr. Izudin Kapetanović, koji smatra da se zbog ličnih interesa i uvoznih lobija u našoj zemlji dešava paradoks da se za naše puteve uvozi so za posipanje, a tuzlanska "Solana" već treću godinu so izvozi.

Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Slovačka, Švajcarska, Austrija, neke su od zemalja koje koriste tuzlansku so, a od bh firmi jedini primjer je JKP "Komrad" Bihać, čiji je direktor Amel Alagić također danas bio prisutan.



U svom izlaganju Alagić je rekao da se kroz grad Bihać preklapaju zone odgovornosti za zimsko održavanje puteva između Federalne direkcije cesta, Kantonalne direkcije cesta i općine Bihać. Pripremajući se za zimsku sezonu, direktor Alagić zainteresovao se zašto se isključivo koristi morska so za posipanje puteva, zašto uvijek od istog dobavljača, zašto nema podataka o kontaktima sa "Solanom" Tuzla, te zašto kupujemo uvozni ako postoji domaći proizvod?

Tražeći odgovore na pitanja donesena je i odluka da se u 2009/10 ulice Bihaća posipaju i sa uvoznom i domaćom solju, te su tako došli do pozitivnih rezultata u korist tuzlanske soli, zbog kojih će od naredne sezone koristiti isključivo so iz Solane Tuzla, koja je, nije nevažan podatak, i jeftinija od svih uvoznih.

Jedan od bitnih podataka, koje je iznio Alagić je da su udarne rupe poslije zime bile manje na ulicama gdje je korištena tuzlanska so, da brzina topljenja nije vezana sa granulacijom, da morska so pravi rupe u ledu a tuzlanska djeluje na cijelu zaleđenu površinu.



Vrlo zanimljive podatke danas su iznijeli i ostali stučnjaci koji su učestvovali na okruglom stolu, te se za nadati da će pomoći u razbijanju stereotipa i rezultirati većim poštivanjem struke.

Dr. Abdulah Ahmetović „Tehnički, ekološki i ekonomski aspekti korištenja soli za posipanje puteva“
Dr. Ranka Kubiček „Fizičko – hemijske karakteristike depresiva ledišta“
Mr. Mirsad Muratbegović „Dozvoljene količine opasnih materija u soli za posipanje puteva“
Dr. Mustafa Burgić „ Korištenje tehnike i sredstava pri otklanjanju smetnji od poledice i snijega.
Dr. Kadrija Hodžić „Ekonomski značaj potrošnje domaće soli za puteve u Bosni i Hercegovini“
Direktor JKP „Komrad“ Bihać „Iskustva u korištenju domaće soli u Javnim preduzeću Komrad Bihać“


S.M.