TUZLANSKI DOSJE

06.01.2007.
Anketa Tuzlarija
Da li je prihvatljiva ideja o podzemnom skladištenju plina na lokaciji Tetime?

Ljetos je iz Salzburga, gdje su se sastali premijer BiH Adnan Terzić i njegov hrvatski kolega Ivo Sanader, stigla vijest da se razgovaralo o plinovodu kojim bi se kroz BiH povezao hrvatski jug i sjever. Tom prilikom je, kako je rečeno, kandidiran projekt od evropskog značaja, da rudnici soli u okolini Tuzle postanu praktično najveće odlagalište plina u regiji.


Da li je prihvatljiva ideja o podzemnom skladištenju plina na lokaciji Tetime?
Ne
Nemam stav
Da

Rezultati
Od tada se priča o skladištenju plina povremeno aktuelizira, o tome se sve više govori u gradu, a na zadnjoj sjednici OV koja je održana 18.12.2006. godine, u svom izlaganju o budžetu i razvojnim planovima Općine, Jasmin Imamović, načelnik Općine, spomenuo je i planove za skladištenje plina u Tuzli te naglasio da je kategorično protiv toga i da to neće dozvoliti.

Ipak, treba reći da ideja o skladištenju plina nije nova, pričalo se o tome i puno ranije, jedino je novo što se kao lokacija spominje Tetima i što ovi s državnog vrha Tuzlake ništa ne pitaju. Zato vas pitaju Tuzlarije ali prije nego što glasate pročitajte i šta kažu stručnjaci, a o čemu je Avaz pisao u avgustu prošle godine.

Šta kažu stručnjaci

Ukoliko bi se iskoristili prirodni rezervoari za plin u rudnicima soli kod Tuzle, BiH bi dugoročno mogla biti lišena nestašice i problema u snabdijevanju plinom u vrijeme zimskog preopterećenja, kaže Ibrahim Hadžihrustić iz Rudarskog instituta u Tuzli.

On je inicijativu koju je na sastanku premijera u Salcburgu iznio predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić, spominjući skladištenje prirodnog plina u tuzlanskim rudnicima kao mogući regionalni interes, ocijenio izuzetno pozitivnom. Hadžihrustić kaže da je malo vjerovatno da se stara ležišta soli na Tušnju mogu iskorititi. Ali, aktivno ležište kamene soli na lokaciji Tetima ima prirodne i tehnološke uvjete da primi oko 100 miliona kubnih metara plina, bez obustavljanja rada na izvlačenju soli - kaže Hadžihrustić.

Prema njegovim riječima, stručni tim Rudarskog instituta je u saradnji s ekspertima iz Zagreba za „BH-Gas“ prije nekoliko godina uradio i studiju izvodljivosti koja je pokazala i ekonomsku isplativost realizacije takvog projekta. Hadžihrustić je bio glavni projektant u izradi tog dokumenta. Izgradnja skladišta bila bi daleko jeftnija nego drugdje, jer postoji veliki dio infrastrukture, a domaći stručnjaci vladaju tehnologijom ističe Hadžihrustić i dodaje da bi znatne količine plina u rezervi u BiH utjecale na cijenu ovog energenta, koji u globalnoj nestašici postaje sve skuplji i sve ga manje ima na tržištu.

- „BH-Gas“ u razvojnim planovima ima izgradnju podzemnog skladišta, ali s obzirom na to da se radi o jako skupom projektu i da još nismo dostigli predratni nivo potrošnje plina u BiH, to smo stavili na nivo drugog prioriteta, odmah nakon izgradnje alternativnog plinovoda Bosanski Brod - Zenica kaže za "Avaz" Almir Bećarević, direktor „BH-Gasa“.

Prema njegovim riječ ima, procjenjuje se da bi investicija i izgradnja skladišta u rudnicima soli koštala oko 100 miliona dolara, uzimajući u obzir da u Tuzli uopće nema plina niti cjevovoda, te bi sve to bilo potrebno izgraditi. Bez obzira na sve, mi to smatramo ozbiljnim projektom za period od narednih nekoliko godina zaključuje Bećarević.

V.K.