TUZLANSKI DOSJEStjepan Mesić na prijemu u Općini Tuzla: Bez vlade BiH je jedna od najvećih nevladinih udruga U čast bivšeg predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Stjepana Mesića, danas je u Općini Tuzla upriličen prijem. Predsjedavajuća Općinskog Vijeća Tuzla, načelnik Općine Tuzla, bivši načelnik Selim Bešlagić, bivši predsjedavajući Općinskog vijeća Tuzla Ilija Jurišić, rektor Univerziteta, te pomoćnici načelnika, dočekali su gospodina Mesića.  Iza zatvorenih vrata razgovarali su o sigurnosti i cjelovitosti BiH. - Zahvalnost je majka svih vrlina, bivši predsjednik Republike Hrvatske je počasni doktor nauka Univerziteta u Tuzli. Dugujemo mu beskrajnu zahvalnost za njegov odnos prema našoj državi, za njega se već sada može reći da je jedna od najblistavijih ličnosti u novijoj historiji. Svi koji smo ga dočekali imali smo riječi zahvalnosti, razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji, razmijenili ideje, velika je prilika iznijeti problem i dobiti savjet od gospodina Stjepana Mesića, rekao je načelnik Jasmin Imamović nakon prijema. Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u Tuzlu je došao da posjeti stare prijatelje te promovira knjigu koju je napisao. Za sebe kaže da je mirni penzioner iako je jasno da je vrlo aktivan i dobro upoznat sa trenutnim političkim stanjem zemalja regiona. Strpljivo je odgovarao na novinarska pitanja pa prenosimo neke od zanimljivih odgovora. - Zahvaljujem se na uvodim riječima, moram reći da sam ja sam sada mirni penzioner, a ovdje sam došao radi promocije jedne knjige koju sam pisao zajedno sa Jasnom Plevnik, bavi se ekonomskom diplomacijom. U toj sferi sam pokušavao nešto izmijeniti da diplomaciju ne gledamo samo kao klasičnu diplomaciju koja povezuje države, odnosno predstavlja države, nego da probamo pretvoriti diplomaciju u korisnu funkciju, da pomaže spajanju gospodarskih elemenata. Došao sam i pozdraviti načelnika i njegove suradnike. Uvijek sam se zalagao za cjelovitu i jedinstvenu BiH. Do proteklih ratova je i došlo zbog plana razbijanja BiH. Stvaranje Republike Srpske u vrijeme rata razbijalo je BiH, stvaranje Herceg Bosne razbijalo je BiH, samo najveći naivac može misliti da je stvaranje tih država u ratno vrijeme jačalo BiH. Jugoslavija se održavala na tri integrativna faktora, bilo ih je više, ali tri su glavna, Tito sa svojom karizmom, koji je zemlju izveo na pobjedničkoj strani, izveo je Jugoslaviju kao federativnu državu, zatim Savez komunista, i višenacionalna Armija koja je slušala Tita i partiju. Tito je otišao sa životne i političke scene, partija se razbila voljom Miloševića i njegovog režima, a armija je tražila sponzora. Milošević je zavaravao svijet, rekao je da se bori za Jugoslaviju, svijet mu je vjerovao jer je bio uvjerljiv iako je razarao Jugoslaviju. Svijet je bio sentimentalan prema Jugosloviji i vjerovali su mu. Srbe je varao jer im je rekao da će svi živjeti u jednoj državi ali morate uzeti oružje i morate donijeti miraz Srbiji. A sve je to bila prevera. Moj prijedlog je bio da se republike osamostale i isti dan da se potpiše konfederalni sporazum na 3-5 godine. U tom vremenu da se vidi šta dalje, ako stvari dobro idu ostajemo, ako ne, razlaz kao Česi i Slovaci, bez rata. Preovladali su oni koji su htjeli rat. Na kraju, granice se nisu promijenile iako neki žive u iluziji da će ih još mijenjati. Što se tiče Evrope, to je definitivno završeno. Bosna i Hercegovina zaslužuje da se priključi što prije EU. To je važno i s toga jer kada se jugoistok Evrope udruži neće biti motiva za rat.  Trenutna situacija u BiH? - To me podsjeća da je ovo jedna od najvećih nevladinih udruga, ako nema vlade onda je nevladina udruga, našalio se Mesić te nastaviio. Izbore ne treba shvaćati kao popis stanovništva. Oni su sprovedeni demokratski, ako neko neće ući u vladu čiji mandatar predlaže platformu onda ok, ide u opoziciju. Kada je Tuđman sa Miloševićem dijelio Bosnu ja nisam tu htio ostati, otišao sam u opoziciju i to je za mene bila čast. Sve je u demokraciji rješivo. Treba poštivati demokratska pravila. Čemu izbori ako moraš po nacionalnom ključu sve dijeliti, tu žive i građani, ne samo narodi. I ranije kao aktivan političar i državnik, a i sada gospodin Mesić znao je reći: „Ne cijepajte, ne dirajte Bosnu i Hercegovinu“. Danas je prokomentarisao tu izjavu. - Ja sam uvijek zalažem za pravo i pravdu. Ako je Bosna i Hercegovina bila cjelina za vrijeme bosanskih kraljeva, turske carevine, austrijske vladavine, Jugoslavije, bila je republika za vrijeme Titove Jugoslavije onda ne može ni biti usporediva sa Kosovom. Kosovo je nešto drugo. Bosna i Hercegovina ima pravo egzistirati kao država uz pravila modernog svijeta. Što se tiče Kosova, jer to mnogi uspoređuju, Kosovo je bilo konstutivni element jugoslovenske federacije. Kada je više nije bilo trebalo je utvrditi status Kosova. Pregovori su vršeni ali nisu uspjeli. Srbija je pogriješila jer nije vratila autonomiju koju je Milošević ukinuo, imali bi partnera za pregovor. Došlo je do rata kada je morao NATO djelovati. Srbija ne mora priznati Kosovo ali mora dozvoliti da drugi sarađuju sa Kosovom. Moramo komunicirati. A što se tiče BiH, Dejtonski sporazum je zaustavio rat, što je pozitivno ali nije osigurao mehanizme koje ta država mora imati, entiteti nisu države i nikada to neće postati. BiH će ostati država samo će to potrajati, a ja sam samo objektivni posmatrač. Položaj Hrvata u Bosni Hercegovini? - Kada bi Hrvati dobili entitet to bi bio kraj Hrvata u BiH. Tu bi bio samo jedan dio hrvatskog korpusa a veliki dio Hrvata bi ostao izvan toga, s tim rješenjem ništa se ne dobija. Inače, što se tiče položaja Hrvata treba gledati ko je šta pridonio da bude ovakav. Prije početka rata predsjednik Vlade Republike BiH bio je Jure Pelivan, Jerko Doko ministar obrane, pet ministara Hrvata, guverner Narodne banke Hrvat, 300 profesora, docenata, asistenata Hrvati, direktori najvećih firmi Hrvati. I onda dolazi Mate Boban „veliki“ političar i kaže: „Hrvat koji ovdje ostane u Sarajevo izdajnik je Hrvata“ i Hrvati malo pomalo napuštaju Sarajevo. Sada oni koji ništa ne znaju o politici kažu da nema Hrvata u Sarajevu ali ne kažu ko je doveo do toga. Ne kažu da je Mate Boban i tadašnji HDZ, nego kažu da je malo Hrvata. Crkva je među onima koja najviše insistira na poziciji Hrvata i kaže da su ugroženi, a ne kaže da je jedan od krivaca hrvatska politika u BiH. Niko ne kaže da bi po sadašnjem broju Hrvata oni mogli imati oko 1% zastupnika u Skupštini grada, a imaju osam, niko ne kaže da su dobili više nego što fizički predstavljaju, a malo ih je fizički zbog hrtvatske politike. To je objektivan pristup. Treba voditi računa da je ovo država i građana i naroda, narod treba biti zaštićen, a građani da su pred zakonom svi jednaki.  Sadašanja politika Hrvatske? - Ja sam zastupao politiku nedjeljivosti BiH i da entitieti nisu države. Time da se dogradi Ustav, a ako treba dograditi i Dejtonski sporazum. Nadam se da će hrvatska politika ići tim smjerom. S nekima se jako slažem iz BiH, iako sam, kažem, penzioner, a ima i onih s kojima sam u dubokoj neslozi. Jer ako Milorad Dodik dođe na sastanak udruga i aosocijacija sa srpskim predznakom u Zagreb i kaže: „Srbi ako niste zadovoljni u Hrvatskoj dođite u Republiku Srpsku“, šta reći? Pristojan bi političar pozvao izbjegle Srbe da se vrate u svoju domovinu Hrvatsku. Angažiranost međunarodne zajednice? - Međunarodna zajednica bi morala biti prisutna sa mjerama koje može sprovesti i da sve one koji iskaču iz zadatih okvira, a to je cjelovita BiH, mora eliminisati iz politike. Ne treba se plašiti šta će se dogoditi da se neki eliminišu, oni bi se bavili nekim svojim poslovima, švercali kao i do sada. Gospodin Stjepan Mesić u Tuzli će boraviti dva dana, posjetiti i Privrednu komoru TK, Univerzitet u Tuzli, te održati promociju svoje knjige „Doba ekonomske diplomacije". S.M. |