TUZLANSKI DOSJEDr. Jasna Plevnik: BiH ima položaj lakog ekonomskog plijena Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, počasni doktor nauka Univerziteta u Tuzli, prisustvovao je sinoćnjoj svečanosti otvaranja „16. Ljetnog univerziteta“.  U okviru svečanosti održana je i promocija Mesićeve knjige „Doba ekonomske diplomacije“, koju je napisao u saradnji sa dr. Jasnom Plevnik. Iako najavljen kao jedan od promotora, Bogić Bogićević iz opravdanih razloga nije mogao doći u Tuzlu te su o knjizi, uz autore, govorili Hasan Muratović i rektor Univerziteta u Tuzli. U knjizi koja sadrži četiri poglavlja: Međunarodni odnosi i ekonomska kriza, Hrvatska vanjska politika, Moja ekonomska diplomacija i Kako dalje, uspješno su spojeni iskustvo i teorija autora.  Hasan Muratović, između ostalog kaže, da je knjiga zanimljiva za čitanje jer se na momente ima utisak kao da se čitaju novele. - Želim vam reći prije svega da je ovo jedna jedinstvena knjiga iako je ona naslovljena ovako kako jeste. Ona je mnogo više od toga prije svega po svom sadržaju i prema onome što možemo iz nje saznati. Jasna Plevnik je napisala jednu dragocjenu knjigu prije nekoliko godina, ˝Poslije globalizacije˝. To je knjiga koja je jedinstvena studija na našem jeziku. Ona je zapravo nastavljena u prvom dijelu ove knjige koju večeras promovišemo. Što se tiče Mesića, rekao bih da je on uvijek bio nositelj promjena ali je i išao prije promjena. Knjiga je koncipirana u tri djela. Prvi dio nosi naziv „Međunarodni odnosi i ekonomska kriza“, taj dio se bavi čistom teorijom i analizom suvremenih ekonomskih odnosa, prije svega analizirajući najjače ekonomske zemlje u svijetu. Drugi dio je „Hrvatska vanjska politika“, dok je treći ˝Moja ekonomska diplomacija˝, koji je predsjednik Mesić napisao u prvom licu o svojoj ekonomskoj diplomaciji, kazao je profesor emeritus Hasan Muratović.  Dr. Jasna Plevnik, obazrivo je sinoć govorila o svojim utiscima da Bosna i Hercegovina zaostaje za ekonomskim svjetskim pravcima, da se još uvijek guši u svojim geopolotičkim analizama, te predstavlja lak ekonomski plijen zemalja regiona i svijeta. - Imala sam poteškoća dok sam razmišljala šta reći na promociji u Tuzli o knjizi koja generalno slijedi idealistički pristup u međunarodnim odnosima. Dakle, geoekonomski i liberalni, i koja vjeruje da je stabilnost svijeta najbolja u onim uvjetima kada države vode vanjsku politiku kao trgovinu. U Bosni se stvari ne odvijaju dovoljno brzo u pravcu geoekonomije i mislim da je tu zapela. Politička elita i javnost manje raspravljaju o ekonomiji a više se bave pitanjem teritorija, i time što je građansko, što nacionalno, i gdje su prave granice. Zaključila bih da u BiH dominira geopolitički rječnik. Svijet se promijenio i uticaj geopolitike je oslabio ali u BiH se nije dovoljno promijenila i s time uskladila. Mentalna slika svijeta u BiH oblikovana je pod uticajem završetka rata i Dejtonskim sporazumom, što je bitno odredilo BiH i njen odnos prema drugim državama. Umjesto da je stanje Međunarodnog nadzora postalo prednost, koja ju je trebala štititi i savjetovati je o novim ekonomskim opasnostima u odnosu prema drugim državama, ipak je protektorat, na neki je način postala njen hendikep. Smatram da novi trendovi u međunarodnim odnosima traže od BiH da promijeni svoje ponašenje jer je u opasnosti ako ostane zakopana u geopolitiku i teritorijalna pitanja. To je vrlo težak posao za BiH i njezine političare ali s druge strane, imaju neke stvari koje mogu pomoći, procesi globalizacije i nastajanje svijeta bez granica, otvorili su BiH nove mogućnosti za ponašanje prema drugima i jednu povoljniju perspektivu u međunarodnim odnosima. Hoću reći da u današenjm svijetu teritorijalni faktor nije jedini. Nekada se smatralo da je snažna ona država koja je uspješno pripremljena za rat, a danas se treba okrenuti drugim pitanjima, i to onim jednostavnim, a to je kako olakšati svakodnevni život ljudi. Smatram da država treba raditi na pojednostavljenju života ljudi. Etnička pripadnost i ideninteti nisu i ne mogu biti suština stvari na ovim prostorima nakon 20 godina, nego je suština u materijalnim problemima. BiH je puno puta doživjela da ju je Međunarodna zajednica iznevjerila, sjetite se obećanja na donatorskim konferencijama. To dobro znaju i BiH, Hrvatska, Kosovo, a i Irak se uvjerio da su obećanja fluidna, kad se konferencije završe pare ne dolaze. Treba se osloniti na svoju ruku, odnosno BiH treba pomoći sama sebi da bi ojačala. Hrvatska, Slovenija i Srbija vode ekonomski rat za tržište BiH, koja, žao mi je to reći, ima položaj lakog ekonomskog plijena. BiH mora ojačati svoju ekonomsku diplomatiju, da bude dobro peipremljena u ekonomskim pregovorima i trgovinskih asocijacijama, i da zna zaštiti interese BiH. O tome smo puno i pisali i zato mislim da bi ova knjiga mogla koristiti i BiH, jer ti problemi malih država dosta su slični, dio je onoga što je sinoć govorila dr. Jasna Plevnik, koja je objavila nekoliko knjiga iz vanjske politike s naglaskom na ekonomskom aspektu. Knjige se koriste kao udžbenici za studente i postdiplomante na studijima diplomacije i vanjske politike u Ljubljani, Sarajevu, Prištini, Beogradu i Zagrebu. Doktorirala je iz područja međunarodnih ekonomskih odnosa na temu "Globalizacija i počeci geoekonomske diplomacije" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.  Na kraju promocije govorio je gospodin Stjepan Mesić, koji vjeruje u ujedinjenu Evropu jer smatra da pored ostalih prednosti neće više biti motiva za rat. - Meni i dr. Jasni Plevnik je privilegija da možemo govoriti pred ovim uvaženim auditorijem. Vi, koji sjedite ovdje, razumijete se i u politiku i u ekonomiju. Kada sam došao na mjesto predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatska je bila izlolirana i djelimično prezrena. Trebalo je tu zemlju orjentirati prema novim ciljevima, prema zapadnim, autoatlanskim integracijama. Trebalo je usuglasiti i politiku sa susjedima, što nije bilo sa svima jednostavno, s nekima smo bili u ratu, a u odnosu sa nekima žrtve u agresiji. Trebalo se vratiti na ona tržišta koja je nekada Jugoslavija imala, a to su i zemlje nesvrstanog svijeta. Diplomacija bivše Jugoslavije bila je vrlo sposobna, pomagala je da sva preduzeća dobiju prolaz u svijetu. Htio sam da diplomacija dobije nove zadatke, jedno je klasična diplomacija, a druga je ekonomska gdje svi možemo imati određene uloge, ali svi u pravcu razvoja. Otvoriti se prema regiji Hrvatskoj nije bilo lako jer su klišei ostajali, jer su neki svrstavani među vječite neprijatelje, neke u vječite prijatelje, a vječit je samo interes. Nikome normalnom ne pada na pamet da se ponovo gradi Jugoslavija, imali smo dva eksperimenta stvaranja i završili su u moru krvi, ići u treći eksperiment bila bi ludost ali trebamo se orjentirati prema onome što je ostvarivo, a to je ujedninjena Evropa. Ratovi su vođeni da bi osvajali tuđe teritorije, a opravdanja su uvijek bila borba za nacionalne manjine preko granice. >Kada se Evropa udruži države će ostati ono što jesu, Hrvatska će ostati Hrvatska, Bosna će ostati Bosna, Mađarska Mađarska. Svi Hrvati neće živjetu u Hrvatskoj ali će u toj udruženoj Evropi ostati u istom nacionalnom korpusu. Onda nema više motiva za rat. Kada Evropa udruži sve svoje potencijale to će biti najveći faktor mira, između ostalog je rekao bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.  Nakon završene ceremonije upriličeno je potpisivanje knjige, te koktel. S.M. |