TUZLANSKI DOSJEUdruženje potrošača BiH o poskupljenju struje u FBiH Gordana Bulić: Dobijamo mnoge pritužbe potrošača Predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH Gordana Bulić objašnjava koji su razlozi doveli do poskupljenja struje u FBiH i kakve su se komplikacije pojavile na samom startu provođenja te odluke. Stigli su nam računi za električnu energiju, sa novim, većim cijenama. Kakve su reakcije potrošača?
Međutim, očitanje utroška struje za juni teklo je uobičajeno, kao da se ništa nije promijenilo, te su očitači utroške očitavali u prvih deset dana jula, i naravno, broj očitanih potrošenih kW sati zahvatio je i dio utroška struje u julu. Kolika je stvarna potrošnja struje u domaćinstvima bila u junu, po staroj i jeftinijoj tarifi, a kolika u prvim julskim danima, po novoj i skupljoj tarifi – teško je sada znati. Nažalost mi u Udruženjima potrošača već imamo žalbe potrošača na postupak JP „Elektrodistribucija“ jer su uzeli sebi za pravo da izvrše procjenu potrošnje po nižoj i višoj cijeni. Prema prijavama potrošača, oštećeni su oni potrošači koji su prvu dekadu jula bili van svojih domaćinstava, na godišnjim odmorima – i sada to moraju dokazivati. JP „Elektroprivreda BiH“ trebala je očitati potrošnju električne energije na dan 30. juna? Da, upravo tako. Zahtjev za izmjene cijena „Elektroprivreda BiH“ uputila je FERK-u, promjene cijena bile su očekivane i o donošenju odluke o povećanju cijene svi smo bili obaviješteni. Dakle, „Elektroprivreda BiH“ je trebala napraviti organizaciju očitača i uraditi to u dane 30. juna i 01. jula. Tko bi sigurno bilo mnogo manje pritužbi od strane potrošača i manje dojava o narušavanju prava potrošača zbog fakturisanja procijenjene potrošnje u prvim danima jula, pa i onim potrošačima koji nisu bili u svome domu. Da li je to tehnički moguće u dva dana? Naravno, teoretski i tehnički je moguće, ali praktično – zbog loše organizacije, zbog upornog svakomjesečnog očitavanja, to se radi po nekoliko dana početkom mjeseca. To i nije problem ako se ne mijenjaju cijene i drugi uslovi distribucije, ali ako dolazi do promjene cijena, do povećanja cijena, postoji vjerovatnoća da se oštete oni potrošači koji su trošili manje od prosjeka, oni potrošači koji su započeli da štede u potrošnji upravo zbog povećanja cijena. JP „Elektroprivreda BiH“ ne može imati izgovor za to: cijena „troškova tarifnog/mjernog mjesta“ povećana je sa 3, 95 na 4, 80 KM (bez PDV-a) i prema našim saznanjima sa javnih rasprava „troškovi mjernog mjesta“ i jesu naknada za održavanje mjernog mjesta, naknada troškova očitača i očitavanja. Cijene električne energije za domaćinstva od traženog povećanja od 47, 4% svedene su na povećanje od 15, 77%. Da li je to zasluga Udruženja potrošača? Da, sasvim sigurno. Ovo je bio vrlo značajan „nastup“ Udruženja potrošača kao „umješača“ u procesu dizajniranja tarifnog sistema i naravno, mi to u izvjesnom smislu smatramo pobjedom. Naš pristup javnim raspravama koje je održao FERK bio je prilično organizovan, praktično smo pokazali da i građani, ili grupe građana, poslodavci ili Udruženja poslodavaca, mogu vrlo bitno uticati na kreiranje uslova života, ali i na kreiranje ekonomskog i poslovnog okruženja. Na pravi način pokazali smo da građanski aktivizam nije samo „puka zabava za proaktivne“ nego je to odraz brige za zajednicu, za zajedničke probleme, odraz brige za „državu“. Posebnu bismo istakli učešće u javnim raspravama Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, čiji su predstavnici, takođe dali značajan doprinos toku i ishodu javnih rasprava. I, koliko je stvarno povećanje cijena električne energije za domaćinstva? Koliko %, koliko pfeninga? Ovo je ključno pitanje koje nama postavljaju potrošači. Običnog potrošača, prosječno obrazovanog i opterećenog borbom za preživljavanje, ne interesuje struktura tarifa, metodologija tarifnog sistema, ... . Obični građani smatraju da je to u domenu struke, da trebaju da imaju „odnos povjerenja“ naspram toga i da ih, čak i kada dovoljno ne razumiju ili im je potreban poseban napor da nauče neke stvari, da ih niko neće prevariti, a pogotovo kada se radi o javnim dobrima. Ugalj i voda (sunce, vjetar, drvo) su javna dobra na koja mi svi imamo podjednaka prava. Proizvodnja energije, od kopanja uglja pa sve nadalje, njen prenos i distribucija, su ono što se naplaćuje potrošačima. Međutim, proizvodnja energija, prenos i distribucija su vrlo kompleksne privredne aktivnosti. U NVO sektoru, računajući od Udruženja potrošača, preko udruženja penzionera, preko pojedinih udruženja poslodavaca, pa do sindikata, imamo vrlo malo kompetentnih kadrova koji se znalački mogu uključiti u ovu problematiku i zastupati interese potrošača, penzionera, posebno marginalizovanih i posebno ranjivih socijalnih grupa, pa i poslodavaca. Običnog potrošača/građanina interesuje koliko će imati veći račun za električnu struju na kraju ovog mjeseca uz pretpostavku da nije bilo bitnijih promjena u njegovom ponašanju, odnosno koliko će račun za struju biti veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine (uz zadržavanje njegovih postojećih navika i postignutog stepena komoditeta)!? Mi ispred Udruženja potrošača, koji smo učestvovali kao umješač u procesu dizajniranja sada već važećeg, novog tarifnog sistema, tvrdimo da će računi građanima biti zaista veći u prosjeku do 15, 77%, odnosno da je prosječna srednja tarifa 12, 82 pf/kWh, odnosno 16, 02 pf/kWh visoka dnevna tarifa i 0, 0801 pf/kWh niža dnevna tarifa. Neki su se oglasili, i predstavnici nekih političkih stranaka, tvrdeći da je povećanje cijena struje nakalemljeno na zimsku tarifu!? To nije tačno. Sasvim sigurno nije tačno. S tim su izašle neke gubitničke političke grupe ne bi li popravile svoj izborni i lični politički rejting. Da bi se nešto tvrdilo, potrebno je imati određeni fond znanja, kompetentnost. Nije dovoljno samo znati podijeliti dva broja, treba neke stvari i razumjeti, a posebno biti dobronamjeran. Prije svega, ti i takvi zaštitnici NARODA trebali su i mogli su da se pojave kao interesne strane (umješači) u procesu dizajniranja tarifnog sistema. Ali nisu se pojavili – ni oni, niti predstavnici poslodavaca ili poslodavci iz njihovih (političkih) redova. Na javnim raspravama u FERK-u nisu se pojavili ni predstavnici Udruženja penzionera, ali su bar pošteno prihvatili zagovaranja Udruženja potrošača, podržali nas. Mi smo načinili simulacije rasta troškova električne struje u jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici (sa dvoje odrasle djece) i u jednoj prosječnoj dvočlanoj penzionerskoj porodici. Nap. uzeli smo jednu prosječnu četveročlanu porodicu (Simulacija 1.) koja je u proteklim mjesecima trošila od 420-785 kWh struje, mjesečno prosječno 617 kWh, i plaćala (po starim tarifama) mjesečno prosječno 76-80 KM. Sa povećanjem tarifa (viša i niža dnevna tarifa), uz isti komoditet (ako se potrošnja mjesečno kreće od 620-860 kWh), uz iste navike u potrošnji (49, 5% po višoj dnevnoj tarifi i 50, 5% po nižoj dnevnoj tarifi), ukupan račun za električnu struju, po novoj tarifi bit će im veći za 14-16% (svi troškovi iskazani za struju sa PDV-om). Medjutim, ako bi se ta porodica ponašala racionalnije i trošila više struje u vrijeme niže dnevne tarife (nap. do 60% utrošenih količina), njen ukupni račun za struju bio bi veći samo za 7-9% iako su cijene struje u prosjeku porasle za 15, 77%. Ali, ako bi se ta porodica ponašala neodgovornije i trošila više struje u vrijeme više dnevne tarife (nap. do 60% utrošenih količina po VT), njen ukupni račun za struju bio bi veći za 21-24% iako su cijene struje u prosjeku porasle za 15, 77%. Uzme li se u simulacioni model dvočlana penzionerska porodica (Simulacija 2.) koja je u proteklim mjesecima trošila od 220-450 kWh struje, mjesečno prosječno 277 kWh, i plaćala (po starim tarifama) mjesečno prosječno 36-37, 50 KM. Sa povećanjem tarifa (viša i niža dnevna tarifa), uz isti komoditet (ako se potrošnja mjesečno kreće od 280 -440 kWh), uz iste navike u potrošnji (44, 03% po višoj dnevnoj tarifi i 55, 97% po nižoj dnevnoj tarifi), ukupan račun za električnu struju, po novoj tarifi bit će im veći za 10-15, 5% (svi troškovi iskazani za struju sa PDV-om). Medjutim, ako bi se ta porodica ponašala racionalnije i trošila više struje u vrijeme niže dnevne tarife (nap. do 60% utrošenih količina), njen ukupni račun za struju bio bi veći samo za 7-13% iako su cijene struje u prosjeku porasle za 15, 77%. Ali, ako bi se ta porodica ponašala neodgovornije i trošila više struje u vrijeme više dnevne tarife (nap. do 60% utrošenih količina po VT), njen ukupni račun za struju bi bi veći za 21-27% iako su cijene struje u prosjeku porasle za 15, 77%. Dakle, prosječan rast cijena struje – tarifa, zaista je cca 15, 77%. I to za ona domaćinstva koja budu nastavila istu praksu u potrošnji električne energije. Ona domaćinstva koja budu pokušala bili racionalnija, koji bi trošili više struje po nižoj dnevnoj tarifi, imali bi rast svih troškova struje ispod 15%. Za potrošače je značajno da budu angažovani u smislu racionalnije potrošnje, poboljšanja njihove energetske efikasnosti i značajnijeg korištenja energije iz obnovljivih izvora. Za potrošače i sve građane je značajno i kako se uključiti u javne rasprave i uticati na donošenje odluka, ne samo za cijene struje, nego i odluka koje se odnose na mnoge druge stvari?! Da, to je od presudne važnosti. Nažalost, većina naših građana nema saznanja o tome, nisu dovoljno angažovani i sve što se dešava u „zemlji“ gladaju sa strane, kao da se to dešava nekom drugom, kao da se to dešava u nečijoj tuđoj državi, a kada se desi ono što ih i lično pogađa, nezadovoljni su, gunđaju, uzroke i loša rješenja prebacuju na političare koje su sami izabrali i ostavili im odriješene ruke: da rade što god oni hoće ... Pričat ćemo samo o električnoj energiji. Tržište električne energije čine, s jedne strane proizvođači, prenosnici i distributeri, a s druge strane, različite kategorije potrošača. Između njih, kao i u većini evropskih zemalja, je regulator, Agencija, u Federaciji BiH: FERK, a u Republici Srpskoj: RERS. Za svako povećanje (izmjene) cijena struje, elektroprivredna preduzeća (3) moraju se obratiti Regulatoru sa Zahtjevo za povećanje/izmjene cijena. Regulator/Agencija je dužan da po usvojenoj proceduri otvori javnu raspravu sa zainteresovanim stranama, te da zainteresovane prihvati kao „umješače“ u postupku dizajniranja tarifnog sistema, JP „Elektroprivreda BH“ Sarajevo početkom ove godine podnijela je Zahtjev za povećanje cijena struje i sva dokumentacija kojom JP „Elektroprivreda BH“ opravdava svoj Zahtjev mora biti dostupna svim umješačima (na web stranici FERK-a). Za prijave „umješača“ takođe postoji procedura, ali i profesionalnost i dobra volja FERK-a da se svi „umješači“ tretiraju ravnopravno sa podnosiocem Zahtjeva. Nažalost, u završenom tarifnom postupku, po kome je već donesena odluka o povećanju cijena od 01.07.2011., od strane potrošača učestvovala su samo dva udruženja potrošača: Udruženje potrošača iz Tuzle i Udruženje potrošača iz Goražda. A udruženja penzionera koja su bila prilično glasna? Udruženja penzionera u Federaciji BiH nisu se pojavili kao „umješači“, a bilo bi vrlo dobro da jesu. Pojavili su se tek poslije provedenih javnih rasprava, ali s obzirom da su zaista specifična grupa i da predstavljaju veliki broj građana koji žive sa vrlo skromnim penzijama – svaka njihova aktivnost je dobrodošla. A poslodavci i udruženja poslodavaca? Nažalost, poslodavci i Udruženja poslodavaca su zakazala na održanim javnim raspravama. Posebno je zabrinjavajuće što se nisu pojavili poslodavci i Udruženja poslodavaca koji su veliki potrošači električne struje i koji veće količine struje troše u procesu proizvodnje za proizvodnju proizvoda koji ponovo završe kod potrošača. Šta će to značiti na tržištu za potrošače? Da li će cijene tih proizvoda rasti? Pa ukoliko se poslodavci nisu pojavili kao zainteresovane strane, kao umješači u dizajniranju tarifnog sistema, to znači da su smatrali da promjene cijena struje ne mogu bitno uticati na cijene koštanja njihovih proizvoda. Logičan zaključak je da neće biti promjena ili rasta cijena „ostalih“ proizvoda zbog rasta cijena struje. A ako ipak do toga dođe, prozvat ćemo sve neodgovorne poslodavce, one koji su to smatrali nebitnim, naspram onih koji su bili zainteresovani, koji su smatrali da je bitno da se uključe u proces dizajniranja tarifnog sistema. Potrošači treba da odluče da li će „poduprijeti“ neodgovorne poslodavce ili će bojkotovati kupovine njihovih roba. Svaka najava povećanja cijena ili povećanje cijena proizvoda široke potrošnje zbog rasta cijena električne energije je NEGITIMNA ako se ti isti proizvođači, distributeri ili davaoci ugostiteljskih usluga nisu pojavili kao zainteresovana strana, kao umješač, u javnoj raspravi oko povećanja cijena struje. Smatrali su to nevažnim za svoje poslovanje! Konačno, povećanje cijena potrošačima – domaćinstvima je u prosjeku 15, 77%? Da li je to mnogo za prosječnog BH potrošača? Da. To je veliko povećanje cijena električne struje za prosječnog BH potrošača. Pri tome mislim na preko 400.000 nezaposlenih, kao i na preko 50% zaposlenih koji neuredno primaju plate ili su one minimalne. Posebne teškoće imaju porodice treće životne dobi koje žive od neprimjereno malih penzija, studentske porodice, zatim porodice sa više djece, ili porodice koje imaju duže vrijeme ili trajno bolesnog(e) člana porodice, ili imaju u porodici osobu sa posebnim potrebama. Međutim, Bosna i Hercegovina, Federacija BiH i Republika Srpska, uz Bugarsku i Crnu Goru, za domaćinstva imaju najniže cijene struje po kWh u regionu jugoistočne Evrope. Pri tome, kao nasleđe iz minulih vremena, kada se država brinula za standard svojih građana, imali smo vrlo izražene unakrsne subvencije. Daleko više cijene električne struje za industriju (proizvođače, pravna lica) naslijeđene su, u odnosu na niže cijene za domaćinstva, i to je bila jedna od mjera socijalne politike. Međutim, evropsko tržište energenata ne prepoznaje ovakvu mjeru socijalne politike: cijena kWh je ista za sve kategorije potrošnje! Posebnim mjerama socijalne politike (iz za to planiranih socijalnih fondova) pomažu se građani koji su u stanju socijalne potrebe; posebnim sistemom tarifiranja podstiče se štednja i energetska efikasnost domaćinstava. Naravno, snižavanje cijena električne energije za industriju, srednje i male proizvođače treba da se pozitivno reflektuje kroz povećanje investicija (i stranih ulaganja), kroz povećanje zaposlenosti. Da bismo postali dio Evropske zajednice, bit ćemo prinuđeni progutati niz gorkih pilula. Između ostalog, Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope (2006.g.). Ovim Ugovorom obavezali smo se da ćemo sa zemljama regije, u okviru energetske zajednice, unaprijediti energetsko tržište, omogućiti promet i osigurati snabdijevanje energijom svim potrošačima, povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (20%), poboljšati energetsku efikasnost (20%), smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova (20%). Sve su ovo uslovi i za pristupanje Evropskoj uniji. Dakle, pred nam je ujednačavanje cijena električne energije u regionu, u okviru Energetske zajednice, eliminisanje unakrsnih subvencija i eliminisanje socijalne podrške potrošnji energije i onim potrošačima kojim te subvencije nisu potrebne. Šta će to značiti za potrošače iz Bosne i Hercegovine koji su dosta siromašniji od potrošača u Evropskoj uniji? Ugovor o energetskoj zajednici je regionalni i potpisnice su zemlje iz regiona. Potrošači u zemljama regiona žive vrlo slično, nisu velike razlike u bruto društvenom proizvodu; plate, penzije i ostala primanja građana kreću se u približnim okvirima; navike u potrošnji energije, a i svih ostalih roba slične su ... Ključ je povećati zaposlenost, stvoriti povoljniji poslovni ambijent za investicije, povećati porodična primanja. I ponovo, tu građani moraju odigrati ključnu ulogu: na nama je da izaberemo obrazovane, sposobne i inovativne predstavnike u vlasti koji će prepoznati razvojne šanse, povećati zaposlenost, proizvodnju, ... . Osim toga, reforma elektroenergetskog sektora i tržišta je planirana fazno baš zbog mogućih ekonomsko-socijalnih problema sa kojima bi se suočavali građani u Bosni i Hercegovini. Rast cijena električne energije od 15, 77% u prosjeku je značajn za BH potrošače, ali mi svi očekujemo da se uključi „država“ sa svojim programom socijalne podrške, a građani sa svoje strane moraju da shvate i prihvate TEŽINU situacije. Mi moramo u Evropsku uniju, mi moramo prihvatiti pozitivne standarde evropske prakse u racionalnosti i štednji, traženju prilika za posao i povećanju porodičnih primanja, moramo prihvatiti pozitivne standarde socijalne podrške, jer Evropska unija jeste socijalna zajednica. Socijalnu pomoć i kod nas treba da primaju samo porodice u stanju socijalne potrebe, a ne svi građani kroz princip unakrsnog subvencioniranja. Naravno, sve se ovo mora uraditi postepeno: sasvim sigurno mi još nekoliko godina nećemo u Evropsku uniju, nisu samo nivelacije (naviše) cijena električne struje jedini neispunjeni uslov. Nismo mi puno odmakli ni kod povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ni kod povećanja energetske efikasnosti, smanjenja štetnih gasova, a posebna priča su uslovi koje mora ispuni državno pravosuđe i državna uprava, ekonomski i investicijski sektor, socijalni sektor, ... . Da li se Odluka Vlade Federacije BiH o subvencioniranju potrošnje električne struje može smatrati mjerom socijalne politike? Da, sasvim sigurno – da. Ovo je po prvi puta da Vlada reaguje na ovakav način. Istina, ovo je vrlo parcijalna odluka, možda i ne dovoljno analitična, ali u svakom slučaju je mjera socijalne podrške građanima u stanju socijalne potrebe. Naravno, ovo ne treba gledati kao nešto revolucionarno. Vlada je samo donijela Odluku na koju je i obavezna po Memorandumu o razumjevanju o socijalnim pitanjima u kontekstu energetske zajednice jugoistočne Evrope (koji je potpisan u Beču u oktobru 2007), po Socijalnom akcionom planu za BiH (koji je donesen u martu 2010.). Ali postoji značajna razlika: prethodne Vlade su zaboravljale da su potpisale neka dokumenta, da u preuzele odrđene obaveze, a sadašnja Vlada bar pokušava iznaći rješenja na koja je obavezana. „Memorandum o razumjevanju o socijalnim pitanjima u kontekstu energetske zajednice JI Evrope“ potpisan je uz „ ...uvažavanje važnosti i doprinosa socijalnog dijaloga na svim nivoima kako bi se predvidjele socijalne posljedice koje nastanu iz implementiranja Ugovora o uspostavi Energetske zajednice ...“ i kako bi se upravljalo njima, jer se Memorandumom „ ... uvažava potreba osiguranja visoko kvalitetne, pristupačne i priuštive usluge koja pokriva potrebe građana i poduzeća i promoviše interese kupaca; uzimajući u obzir specifičnu situaciju svake od strana, jer postoji potreba za tarifama koje odražavaju troškove; ...“, te „...Potpisnice smatraju potrebnim suočiti se s glavnim socijalnim posljedicama implementacije ovoga Ugovora.“. „Cilj akcionog plana je: Identificirati harmonizirane, konzistentne, usmjerene i provodive aktivnosti, mjere i preporuke za zaštitu socijalno ugroženih kategorija kupaca energenata, socijalno zbrinjavanje potencijalnog viška zaposlenih i poboljšanja uvjeta rada i zaštite na radu u energetskom sektoru, te unapređenja socijalnog partnerstva.“. Zaštita socijalno ugroženih kategorija kupaca energenata je prva tačka usvojenog Koncepta akcionog plana. Da li se Odluka Vlade Federacije BiH o subvencioniranju potrošnje električne struje može smatrati dovoljnom mjerom socijalne politike? Ovo je dobra mjera. Preuzeta odgovornost je velika, a da li je dovoljna? Šta može biti dovoljno za radnika koji platu dobije poslije tri ili šest mjeseci, za penzionera sa penziom od 300KM? Mi bismo uvijek htjeli više. Odlukom Vlade Federacije BiH bit će obuhvaćene porodice koji imaju ispodprosječnu potrošnje električne energije (ispod 268 kWh, odnosno 348 kWh) mjesečno. Zaljučak je da se radi o porodicama koje žive skromnije od prosjeka, penzionerskim porodicama sa najnižim penzijama, te korisnicima stalne socijalne novčane pomoći. Naravno, nedostataka ima: značajan broj budućih korisnika, da bi bili korisnici ove subvencije, mogu svoju potrošnju preusmjeriti na alternativne izvore i tu su u povoljnijoj situaciji potrošači koji imaju pristup plinu. Problem je što sigurno imamo porodica i osoba koje nikada nisu uvedene u svoja socijalna prava – pravo na socijalnu novčanu naknadu, pa su i ovdje dodatno zakinuti. Ali eto – najavljuje se popis građana i domaćinstava za narednu godinu i sasvim sigurno, imat ćemo u budućnosti solidan temelj za izradu socijalnih karti za svakog građanina. I temelj bolje i pravednije socijalne politike! Da li postoje neke dodatne mjere intervencije da bi se teret poskupljenja pravilnije rasporedio, bar poskupljenja struje? Naravno, uvijek postoji još nešto. Pri tome je najvažnija dobra volja da se Bosna i Hercegovina učini i socijalnom državom, da se ispoštuju preuzete obaveze. Diferenciranje jedinstvene stope PDV-a i progresivno oporezivanja luksuza i visokih plata su moguće mjere podrške socijalno ugroženim kategorijama potrošača. Uzeti od onih koji sa lakoćom stvaraju velike zarade i učiniti život snošljivim onima koji „tonu“ o ovom vremenu. Nikako ne mogu zaobići prijedlog eminentnog profesora dr Aleksandra Kneževića (CETEOR Sarajevo). Profesor Knežević je predložio da tarifni sistem bude stimulativan, odnosno destimulativan, te da se cijene električne struje definišu po lotovima: za prvih 100 kWh, za drugih 100 kWh, ... za svakih sljedećih 100 kWh. Vrlo pošteno: svi bi uživali u subvenciji, a na kraju bi plaćali neumjereni potrošači (oni koji nisu racionalni ili imaju eneormno velike potrebe za električnom energijom u svojim velikim, staklenim i raskošnim domovima). Šta reći za kraj i kakvu poruku potrošačima uputiti? Kraja ne postoji. Udruženja potrošača su važna i sve važnija. Naše organizovano djelovanje je na samom početku, a bit ćemo bolji ako potrošačima ukažemo na značaj našeg zajedničkog angažovanja, i ne samo angažovanja potrošača, građana, nego i svih učesnika na tržištu. Papir sve trpi, pa i sve silne kalkulacije i obračune (po metodologijama, i mimo usvojenih metodologija). Ali nije dobro da mi trpimo. Zato moramo našu Bosnu i Hercegovinu učiniti dostojnom za život, a sebe dostojnim svega što imamo u njoj. Za kraj ovog razgovora zamolit ću vas da prenesete jednu anegdotu koja je osvanula na web portalima povodom Svjetskog dana socijalne pravde (20. Februar):
|
