TUZLANSKI DOSJEPristupna rampa na Sjenjaku Kretanje više nije problem Narušeno zdravlje sedamdesettrogodišnjoj Ljubici Plauc ograničilo je kretanje, a arhitektonski neprilagođena zgrada na Sjenjaku dodatno ju je onemogućila u nakani da samostalno izlazi iz svoga doma. Dvije je godine gospođa Plauc Tuzlu posmatrala samo kroz prozor, a izlaz na balkon bio je jedini način da udahne dio gradske vreve.  Od nedavno to je dio prošlosti jer je etažni odbor odlučio promjeniti ono što zgrade iz ranijih vremena nisu predvidjele: prilaz za invalide. S obzirom da Ljubicinu sudbinu djeli još pet komšija u istom ulazu, etažni odbor odlučio je potražiti sredstva za izgradnju pristupne rampe. Na ta način omogućili su nesmetano kretanje svojih komšija, majki sa djecom i svih onih kojima su brojne stepenice do sada bile prepreka u kretanju.  - Teško nam je palo da naše komšije budu zarobljeni u svojim stanovima, pa smo se za pomoć pri izgradnju pristupne rampe obratili lokalnoj zajednici. Sluh za naš projekat imali su u nevladinoj organizaciji „Inicijative preživjelih od mina“ koji su u saradnji sa Svjetskom bankom, Otvorenim društvom Soroš i Fondacijom Mozaik obezbijedili sredstva od 5.000 KM kojima smo ujedno nabavili i dvoja invalidska kolica za lakše kretanje naših komšija, stopostotnih invalida, kazao je Isak Šadić, predstavnik etažnih vlasnika. - Sad hodam po cijeloj Tuzli. Dvije godine nisam vidjela grada i možete samo zamisliti koliko mi ovo znači, kazala je Ljubica Plauc dok nam njena kćerka pojašnjava da je svaki majčin odlazak ljekaru značio angažman porodice i komšija. - Majku smo do sada morali na rukama iznositi iz ulaza. Od kada je napravljena ova rampa majka je vidjela školu koju pohađa njen unuk i brojne novoizgrađene zgrade u Tuzli. Cjelokupan projekat realiziran je uz angažman stanara, a najveći dio aktivnosti preuzeli su u organizaciji „Inicijativa preživjelih od mina“ iz Tuzle.  - Nabavkom kolica omogućena je lična pokretljivost za dvije osobe, a izgrađena pristupna rampa biće od koristi ne samo teško bolesnim osobama ovog ulaza nego cjelokupnoj društvenoj zajednici. Ovo bi trebao biti primjer dugoročne strategije kojom bi se riješila pristupačnost objekata u našem gradu, istakao je Ramiz Bećirović, koordinator za društveno osnaživanje „Inicijative preživjelih od mina“. B. K. |