TUZLANSKI DOSJERegionalno o romskim problemima Trebamo društvo bez diskriminacije! Nevladine romske organizacije iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, te tuzlansko Udruženje „Zemlja djece“ udružili su snage kako bi zajedno radili na prevazilaženju sveprisutne diskriminacije Roma u našem društvu. Kakve su prakse u regionu, kakve rezultate do sada bilježe tamošnja romska udruženja te kako izvršiti integraciju Roma u obrazovne sisteme, što je istaknuto kao fokus rada, bile su neke od tema danas održane regionalne radionice.  - Kroz projekat „Djeca ulice“ koji realizujemo od 1999. godine aktivno se bavimo romskom populacijom, sa posebnim akcentom na djecu koja su izložena različitim vidovima eksploatacije. U našoj zemlji problem višestruke diskriminacije nije prepoznat u pravnoj terminologiji, ali je evidentno da su Romi diskriminirani u mnogim oblastima, kazala je Sahiba Srna, pomoćnica direktorice Udruženja „Zemlja djece“ Tuzla. Zdravstevna zaštita i obrazovanje najveća su boljka bh. društva kada je u pitanju diskriminacija Roma. Što se obrazovanja tiče to je nerijetko i zbog pravne nevidljivosti ove djece jer mnoga od njih nisu upisana u knjige rodjenih i za državu su zapravo nepostojeći građani.  Kako je istakao Ivan Petrović iz okoline Sombora, najveći problem Roma u Srbiji jeste zapošljavanje jer poslodavci vješto koriste zakonske nedorečenosti sa ciljem da izbjegnu uposliti pripadnika romske populacije, iako se deklarativno zalažu da je njihovo upošljavanje neophodno. S druge strane integrisano obrazovanje, odnosno načini uključivanja romske djece i Roma u obrazovne sisteme prioritet je nevladinog sektora iz Hrvatske. - Formalno radimo šest godina, a neformalno dvostruko više i tokom tog perioda aktivno zagovaramo obrazovanje romske djece, ne samo osnovno i srednjoškolsko nego i fakultetsko obrazovanje. Na početku našeg rada imali smo šest studenata, a danas je njih 30. Svoje aktivnosti smo posebno usmjerili ka djevojkama koje se rano udaju i time zanemaruju svoje obrazovanje, kazao je Duško Kostić, predsjednik Udruge romskog prijateljstva Luna iz Bijelog Manastira.  Prepoznavanje problema, njegovo pravno definisanje i iznalaženje sistemskih rješenja biće osnovni zadatak za sve učesnike ovog skupa na kome je prvi put javno prezentiran izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koji se tiče provedbe Revidiranog akcionog plana naše zemlje o obrazovnim potrebama Roma. B.K. |