TUZLANSKI DOSJETonjenje još nije stalo a ne zna se ni kad će Izgradnjom fabrike za prečišćavanje vode iz akumulacije Modrac, Tuzla je riješila višedecenijski problem snabdijevanja grada pitkom vodom. U strategiji razvoja grada, sljedeći problem kojeg treba riješiti je tonjenje uzrokovano nekontrolisanim izluživanjem slanice. Eksploatacijom ležišta soli ispod grada Tuzla je pretrpila nesagledive štete. Objekti oštećeni usljed tonjenja tla morali su se rušiti. Nestale su tako zgrade: stara Gimnazije, Katoliča crkva, Medresa, stari Dom zdravlja, “Lovac“, Velika zgrada glavne pošte, Kamenog suda, Baroka, ... i druge. Čitava naselja su doživjela promjene, a centrali dio grada i dalje trpi najveće posljedice. Problem, čiji je kraj nagovješten potapanjem rudnika soli i zaustavljanjem eksploatacije slanice, predmet je mnogih stručnih analiza, rasprava, studija, koje rade naši stručnjaci sami, ili u saradnji sa inozemnim. Mišljenja su oprečna, od onih da se ne smije ništa naglo raditi, do hitnog i bezuslovnog zaustavljanja izluživanja slanice. Bilo kako bilo, današnji stanovnici Tuzle trpe greške iz prošlosti a sa čime će se buduća pokoljenja susretati, ostaje otvoreno pitanje. Prestankom izluživanja, kako neki smatraju, tonjenje neće prestati, i nakon toga će se nastaviti slijeganje tla ispod grada. Kojim tempom će se dešavati, to niko ne može predvidjeti. Iskustvo sa otkopavanjem uglja govori da treba i po 30 godina da se tlo iznad eksploatisanog polja potpuno stabilizira. S obzirom da se u ovom slučaju radi o većim šupljinama, koje se uz to ne ispunjavaju čvrstim materijalom već vodom i plinom, moguće je da taj proces potraje i duže. Ipak, stručnjaci kažu da ne treba širiti paniku sa pričama o naglom propadanju dijelova grada. Povremeno se čuju priče o propadanju Panonskog jezera, bilježe se veća i manja odstupanja, ali šta u Tuzli ne tone? Zašto samo o jezeru pričati? Najugroženiji su dijelovi Tuzle sa područja MZ Centar. Deformocaije terena na nekim dijelova sjeverne magistrale su očigledne. Više puta se pokušava sanirati dio raskrsnice kod Vodovoda ali vrlo brzo nestabilno tlo pokaže svoju ćudljivost. Na tom mjestu, čekajući zeleno svjetlo na semaforu, automobili, a posebno autobusi, stoje toliko nagnuti da to kod putnika izaziva nelagodan osjećaj. Osim tog izrazito problematičnog mjesta, cijela dionica od Skvera do Pravoslavne crkve je nagnuta što pri većoj brzini i klizavoj cesti može imati i tragične posljedice.
O tonjenju tla se puno pričalo, priča i sigurno je da ćemo još dugo slušati te priče. Neki kažu fenomen tonjena. Nije u pitanju nikakav fenomen nego ljudska greška, prokletstvo koje nas je koštalo i košta. S.M. Priredio(la): V.K. - S.M. |
