TUZLANSKI DOSJEOdržan okrugli sto o zbrinjavanju medicinskog otpada u TK Medicinski otpad kao dio opasnog otpada, predstavlja jedan od najozbiljnijih i najsloženijih ekoloških problema. Na području TK postoji veoma ozbiljan problem, a to je da se medicinski otpad zajedno sa ostalim komunalnim otpadom, deponuje na zajednička mjesta, iako to zakonski nije dozvoljeno. Problemu doprinosi činjenica da BiH ne posjeduje spalionice medicinskog otpada. Koliko se tačno ovog otpada na području TK godišnje proizvede, nije poznato. Na ovu temu je u Tuzli danas održan okrugli sto.  Na ovu temu Društvo za istraživanje i razvoj Tuzla (DIR) danas je organizovalo okrugli sto ˝Kako postupamo sa medicinskim otpadom u TK˝. Okrugli sto je održan u okviru implementacije projekta Delegacije Europske komisije u Bosni i Hercegovini IPA 2008 Okoliš i Prirodni resursi. U BiH ne postoje spalionice za opasni otpad U ime Društva za istraživanje i razvoj Tuzla (DIR) na okruglom stolu govorio je Emir Arpadžić koji je istakao veliki problem zbrinjavanja medicinskog otpada na istim lokacijama sa ostalim otpadom. ˝Javna komunalna preduzeća odvoze zajednički i komunalni i opasni medicinski otpad na zajednička odlagališta. To naravno ni po kojoj osnovi nije ispravno, a spalionice nažalost, naša država nema. Dakle, krucijalno rješenje se nalazi unutar medicinskih ustanova koje moraju uraditi što je više moguće na tome da opasni medicinski otpad pretvori unutar svoje ustanove u komunalni otpad koji je onda neopasan˝, kazao je Arpadžić koji održavanje današnjeg skupa i projekta za koji je utrošeno preko 100.000 KM, vidi kao kvalitetnu podlogu za izradu više projekata koji će individualno rješavati probleme u medicinskim ustanovama. Problem finansijska sredstva Zavod za javno zdravstvo TK jedan je od saradnika projekta ˝NVO i medicisnki otpad˝ unutar kojeg je realiziran okrugli sto. Direktorica Zavoda mr. Nermina Mehinović je kazala da su i Zavod i Ministarstvo zdravstva TK svjesni i znaju svoje obaveze po pitanju medicinskog otpada, ali uvije su, naravno problem finansijska sredstva. ˝Uradili smo istraživanje jer znamo da je medicinski otpad izuzetno značajan problem za zdravstveno stanje građana. Svjesni smo koliko je važno tu problematiku riješiti. Potrebno je krenuti u problematiku iz vlastitih sredstava institucija, ali isto tako i iz svih dostupnih izvora na kantonalnom i federalnom, ali i iz dostupnih sredstava iz Europske unije˝, predložila je Mehinović. Također je kazala da je radeći istraživanje pod nazivom Problematika uticaja medicinskog otpada na okoliš i zdravlje građana TK, došla do određenih podataka, ali da oni ipak nisu kompletni zbog dinamičnosti procesa. Za Univerzitetski klinički centar Tuzla je pomenut podatak da se medicinski otpad odvaja na licu mjesta u klinikama i bolnicama. Zatim se skladišti u posebnoj prostoriji i priprema za transport, a centralno skladište za ovu vrstu otpada nalazi se u krugu UKC-a Tuzla. Ipak, konkretni brojčani podaci nisu navedeni.  Doc.dr. Franc Andrejaš sa tehnološkog fakulteta UNTZ kazao je zanimljivu činjenicu, a ona je da su zdravstvene ustanove jedine organizacije koje pokušavaju da smanje broj korisnika svojih usluga. ˝To se apsolutno kosi sa jednostavnošću uspostavljanja ekološko-ekonomskog koncepta. Kolika god bila potreba za poboljšanjem stanja životne okoline, to je nemoguće sprovoditi ako to ne možemo staviti u neku ekonomsku osnovu. U ovom slučaju to je vrlo teško i radi toga se pojavilo mnogo poteškoća u prikupljanju podataka. Nailazili smo na situacije gdje ustanova nema nikakav sistem upravljanja i postupanja sa medicinskim otpadom do ustanova koje imaju taj sistem razrađen do nivoa boljeg nego što imaju pojedine razvikane medicinske ustanove po Europi˝, kazao je Andrejaš. BiH deponija opasnog otpada Bosna i Hercegovina je bila deponija opasnog otpada iz Europske unije, mišljenje je Mladena Rudeže iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. ˝Imamo puno dobrih dobrotvora koji su poslali puno lijekova i pomogli BiH, ali ima i onih koji su iskoristili tu priliku i zloupotrijebili, deponirali su opasni otpad kojem je istekao rok trajanja, a tu prije svega mislim na lijekove. Variraju podaci od nekih 3.000 do 20.000 tona starih lijekova je u BiH zatečeno, a morali smo ih zbrinuti˝, naglasio je Rudež. Učiti od Slovenaca Projekat ˝NVO i medicinski otpad˝ urađen je i u saradnji sa IPAK Institutom Velenje. ˝U projekat smo ušli iz više razloga, imamo iskustvo u europskim projektima jer naš Institu djeluje više od 10 godina, ali smo i veoma svjesni ovog problema. Htjeli bismo da se taj problem dugoročno riješi, okoliš je za mene uvijek bio zanimljiv. Relativno smo dobri na ovom području i mislim da ćemo sa ovim projektom biti uspješni iz više razloga. Slovenija i BiH su određen broj godina bile u istoj državi, nema puno kulturnih razlika, živio sam u Tuzli i bio dekan Tehnološkog fakulteta, a sve to nešto znači za uspješnost. Ali prije svega naš cilj je da preko IPA fondova uđemo u još jače projekte kako bismo prenijeli i druga iskustva˝, kazao je dr. Stanko Blatnik.  Na prostoru TK kao i u BiH u cjelini, do sada se nije poklanjala odgovarajuća pažnja upravljanju medicinskim otpadom. Prema zaključcima sa okruglog stola, posebnu pažnju bi trebalo usmjeriti na odlaganje i tretman farmaceutskog otpada zato što je u BiH izražen problem odlaganja lijekova sa isteklim rokom trajanja. Medicinski otpad predstavlja značajan problem za zdravlje ljudi, životinja i ekološki sistem. Svako civilizirano društvo svjesno je opasnosti do kojih može doći zbog neodgovornog postupanja s otpadom koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, ali koliko to isto civilizirano društvo vodi brigu o zbrinjavanju opasnih materija, tek ćemo da saznamo. Mela Kasumović Hadžić |