TUZLANSKI DOSJEŠta sadrže Nacrti zakona o liječništvu i sestrinstvu?  Donošenje Zakona o liječništvu, čiji je Nacrt jučer utvrdila Federalna vlada, jedan je od zadataka proisteklih iz Strategijskog plana razvitka zdravstva u FBiH za razdoblje od 2008. do 2018. godine, usvojenog na Parlamentu FBiH.
Nacrt zakona definira liječnika kao zdravstvenog djelatnika sa završenim medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktora medicine, te kao osnovnog i mjerodavnog nositelja zdravstvene djelatnosti, sa svrhom zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog stanovništva. U procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja, liječnik je samostalan u postupanju koje se mora zasnivati na znanstevnim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke. Liječnik će poštivati načela obavljanja liječničke djelatnosti, te suzdržavati se od svake aktivnosti nespojive s ugledom, dostojanstvom i nezavisnošću liječničkog zvanja. Liječnik koji je pravosnažnom sudskom odlukom oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela može se, obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice, te okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, o čemu odluku donosi nadležna liječnička komora. Takvom liječniku može biti uskraćeno izdavanje licence, odnosno ona mu može biti privremeno ili trajno oduzeta. Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđuje se statutom liječničke komore, kao i način i postupak izricanja ove mjere. Liječnik je dužan provesti potrebne mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, odnosno rehabilitacije svim pacijentima kojima je on izabrani liječnik ili koji su upućeni od strane drugog liječnika radi pružanja zdravstvene zaštite. U hitnim stanjima liječnik je dužan pružiti pomoć svakom pacijentu, bez odlaganja, a ostale pacijente dužan je primati prema stupnju medicinskog prioriteta, odnosno prema listi čekanja. Liječnik može odbiti pružanje liječničke pomoći pacijentu koji mu prijeti ili je prema njemu, odnosno drugim zdravstvenim djelatnicima fizički agresivan, osim u hitnim stanjima. Nacrt Zakona o sestrinstvu Temeljni cilj Zakona o sestrinstvu, što ga je Vlada Federacije BiH jučer utvrdila u formi Nacrta, jeste opredjeljivanje djelatnosti medicinskih sestara i zdravstvene njege kao djelatnosti i struke koje umnogome doprinose zdravlju građana. Također, cilj je da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na sestre akušerke do donošenja posebnog propisa o primateljstvu, odnosno do usuglašavanja propisa u oblasti obrazovanja koji se odnose na kvalifikacije nužne za ovu struku. Kako je definirano Nacrtom zakona, djelatnost medicinskih sestara i akušerki obuhvaća sve postupke, znanja i vještine temeljene na znanstvenim spoznajama iz ovih oblasti, te medicinskih, prirodnih i društvenih znanosti. Medicinske sestre i akušerke imaju pravo na specijalizaciju za pojedine uže oblasti zdravstvene njege, odnosno akušerstva. Grane, trajanje i program specijalizacija utvrđuju se podzakonskim aktom što ga donosi federalni ministar zdravstva. Inače, tekst novog zakona rađen je na temelju najviših međunarodnih standarda iz ove oblasti, a Prednacrt zakona o sestrinstvu prošao je široku javnu raspravu. A.M. |