TUZLANSKI DOSJENa Filozofskom fakultetu u Tuzli Promovisan Rječnik bosanskog jezika, Dževada Jahića Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli jučer je održana promocija Rječnika bosanskog jezika, akademika Dževada Jahića. Rječnik je plod decenijskog rada Dževada Jahića, a završena je tek trećina planiranog posla. Naime, po završetku ovog velikog projekta Rječnik bosanskog jezika će imati 10 tomova. Za sada su gotova tri, koja su jučer i promovisana.  Kako što je poznato, Muhamed Hevai Uskufi izdao je prvi tursko-bosanski rječnik u stihu, sastavljen 1631. godine, koji je jedan od najstarijih rječnika na južnoslavenskim prostorima. Od tada su izišla mnoga izdanja ali Rječnik bosanskog jezika Dževada Jahića najveći je projekat u bosanskom jeziku do sada, u kojem se cjelovitom modernom leksikografskom metodom predstavlja leksičko bogatstvo bosanskog jezika na preko 4.000 stranica, 80.000 natuknica i 350.000 razrađenih i opisanih jezičkih jedinica. O ranijim izdanjima rječnika bosanskog jezika, kao i samom jeziku, jučer je govorila doc. dr. sc. Amira Turbić – Hadžagić, rekavši da je Rječnik bosanskog jezika Dževda Jahića kapitalno djelo. - Autor je kao izvor za sakupljanje riječi koristio 470 djela i 240 autora. Utvrdio je porijeklo riječi iz čak 30 jezika što govori o otvorenosti bosanskoga jezika. Bosanskohercegovačka kultura i kulturna javnost njime je dobila ono što velike evropske kulture posjeduju u sličnim izdanjima kao što su na primjer Oxfordski i Larousseovi enciklopedijski rječnici. Rječnik bosanskoga jezika autora Dževada Jahića, prvi je takve vrste u Bosni i Hercegovini i mi kao jezična zajednica ulazimo ravnopravno u indoevropsku porodicu jezika, na prvome mjestu slavenskih jezika, kazala je doc. dr. sc. Amira Turbić – Hadžagić.  O svom dugogodišnjem radu, bavljanju jezikom i pokušaju da napiše rječnik, govorio je i akademik Dževad Jahić. Istakao je složeni proces naslojavanja riječi u našem jeziku, jeziku koji se ovdje govorio i govori, kao i poteškoćama u realizaciji samog projekta. Prizanavanje jedne zemlje zavisi i od priznavanja jezika, a zemlja koja ima svoj jezik ima i svoj pravopis, gramatiku i rječnik. Nije teško zaključiti da je bosanski jezik i političko pitanje, i s toga ne treba ni čuditi koliko osporavanja, nedomumica, a i neznanja ima kada je u pitanju maternji jezik Bosanaca i Hercegovaca. Akademik Dževad Jahić govorio je o odnosu ljui, često pogrešnom, prema svom jeziku u BiH. Treba puno truda da se bosanski jezik vrati na mjesto koje mu pripada, a jučer promovisani Rječnik bosanskog jezika, doprinosi tome. Promociju su organizovali Univerzitet u Tuzli i izdavačke kuće NAM i Vrijeme. Sabina Mešić |