TUZLANSKI DOSJE

13.12.2011.
Ništa od oznake ˝Made in BiH˝:
Izumi naših inovatora proizvode se u drugim zemljama


U posljednje vrijeme sve češće se događaju slučajevi da izumi domaćih autora počnu proizvoditi u drugim državama. Jedan od najnovijih primjera je i taj da je naš inovator Josip Bilić iz Livna sa njemačkom kompanijom nedavno postigao dogovor o proizvodnji prototipa njegove inovacije- vertikalne turbine sa sa dva rotora koje pokreće vjetar.

To bi bila veoma dobra vijest da investitor nije izričito tražio da se prototip razvija u Njemačkoj. Posljedica toga je da na kraju, kada proizvod bude gotov, na njemu neće moći stajati Made in BiH, nego će to biti njemački proizvod.

Ovo nije jedini slučaj. Prije nekoliko dana se i izum sarajevskog ortopeda - inovatora dr. Adnana Dizdara počeo proizvoditi u zagrebačkoj tvornici implantata za ortopediju i traumatologiju "Instrumentarium". Radi se o ortopedskom implantantu za učvršćivanje polomljenih natkoljeničnih kostiju za koji su mjerenja pokazala da njegova inovacija tačno 48% bolja od implantata koji se primjenjuje u SAD.

Ovaj implatant će se izvoziti na strana tržišta i na njemu će također stajati oznaka- proizveden u Hrvatskoj.

Husein Hujić, tajnik Asocijacije inovatora BiH, kaže da je ulaganje u inovacije najneizvjesniji poduzetnički zahvat te da je zato kod nas, ali u svijetu, mali postotak njihovih realizacija. Tek 5 posto inovacija u svijetu dođe do stupnja realizacije.

Ipak, iz Asocijacije navode da je jasno da napretka države nema bez ulaganja u inovacije.

"Ako bilo koja država želi stvarati nove proračunske izvore ona to može raditi samo na bazi razvoja novih proizvoda. Zbog toga je potrebno da ona svojim stumulativnim zakonskom mjerama motivira proizvođača i potencijalnog ulagača za ulaganje u nove proizvode", navodi Hujić.

Jedini problem je što se to u našoj državi slabo radi. Čak i kada inovatori pokrenu proizvodnju, saznajemo, suočeni su sa problemima sa poreznicima.

"Možete zamisliti kako je teško razviti i plasirati novi proizvod koji je još nepoznat tržištu. Recimo, proizvođač nove cigle koja je zasnovana na inovativnoj proizvodnji porezno je opterećen kao i onaj koji ciglu proizvodi po standardnim metodama. Problem je što on nije siguran hoće li uopće tu ciglu tržište prihvatiti. Zbog toga je potrebno da država nekoliko godina oslobodi svih poreznih davanja onog poduzetnika koji je spreman da ulaže u novi proizvod", smatra Hujić. Samo na taj način će se kaže, potaknuti veća ulaganja u inovacije.

Ovo je veoma bitno, jer prema Hujiću, BiH spada u zemlje najdinamičnijeg razvoja na bazi inovacija. U svijetu se postotak realizacije kreće oko 5 posto, a kod nas negdje između 15 do 27 posto. To potkrjepljuje podacima da je njihova Asocijacija do sada lansirala oko 270 inovacija te da je u primjeni njih oko 45.

"Samo dvije od tih inovacija proizvodi se u postojećem proizvodnom subjektu, tj. u sklopu tvornice, a za razvoj ostalih bore se samo inovatori, dizanjem kredita i sl.", navodi naš sugovornik.

Ono što je jasno, a to je prema Hujiću, da se poslovni svijet se ne otima za ulaganje u inovacije, te da u njih idu samo hrabri investitori koji su spremni na rizike. A kako bi se se potaknuo ovaj segment potrebno je da se država za njega pobrine svojom poticajnom poreznom regulativom i sredstvima.

Priredio(la): capital.ba