TUZLANSKI DOSJEIntervju Oslobođenja: Almir Šahinpašić, direktor “Tuzlanske banke” Banke trebaju unaprijed prepoznati projekte klijenata
Osvojili i druge kantone “Ulaskom u grupaciju dobili smo svojevrsnu potenciju, snagu na finansijskom tržištu, jer iza sebe sada imamo vrlo moćnu finansijsku grupaciju, koja je de facto od grupacija koje dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije ubjedljivo najmoćnija”, kaže Šahinpašić. Šta se sve promijenilo od kada je Tuzlanska banka u vlasništvu NLB iz Slovenije? “Dobili smo mogućnost da se nosimo sa konkurencijom, imamo jeftinije izvore sredstava i povoljnije mogućnosti ročne strukture, čime smo postali i konkurentniji. Možemo pružiti sve usluge koje pružaju komercijalne banke. Naši vlasnici su nakon što su preuzeli Tuzlansku banku, donijeli stratešku odluku da na području Federacije pripoje CBS Banku Sarajevo sa Tuzlanskom bankom. Time je formirana NLB Tuzlanska banka, koja po aktivi među bankama zauzima peto mjesto u Federaciji BiH.” Koliki je kapital NLB Tuzlanska banke na područjima na kojima djeluje? “Banka je ojačala, te je dostigla kapital veći od 50 miliona KM. Također, ojačana je i mrežom, kapacitetom, tako da je postala federalna banka jer se proširila i na Sarajevski kanton, Bosanskopodrinjski, te Hercegovačko-neretvanski kanton. Cilj je proširivanje mreže i na Unskosanski, te na Zapadnohercegovački kanton. Inače, u Tuzlanskom kantonu imamo najviše poslovnica. U svakoj općini u TK nalazi se najmanje jedna poslovnica NLB Tuzlanske banke.” Kako vidite bankarski sektor u BiH? “Bankarski sektor je sigurno normativno i institucionalno najuređeniji privredni sektor u BiH. Zašto? Jer su jasna pravila, koja se i poštuju. U ovom sektoru gotovo da i ne postoje primjeri nelojalne konkurencije. No, ako se ipak desi problem, regulatorne agencije vrlo brzo i efikasno reagiraju. Uz to, veoma bi bilo bitno da se ubrza uspostava centralne agencije za bankarstvo. Klijenti, međutim, bankarstvo posmatraju samo kroz, kako kažu, visoke kamate. Međutim, činjenica je da dolazi do stalnog pada kamatnih stopa, provizija, te poboljšanja finansijskih uslova za kreditiranje biznisa ili drugih potreba potrošnje.” Koje su ambicije Tuzlanske banke? “Jedna od naših obaveza je i praćenje rada drugih privrednih sektora u BiH, među kojima su industrijski, poljoprivredni, transport i komunikacije, trgovina, jer su to, na kraju, sve naši klijenti. Naša filozofija nije da čekamo klijente sa ponuđenim projektima, nego da ih mi unaprijed prepoznamo, te da im idemo u susret. To savjetujemo i ostalim bankama. Logično je da neki sektori, poput trgovine, imaju bolju stopu rasta, tako da su i perspektivniji, te se na njih više i fokusiramo. Također, evidentno je i da se sektor energetike (elektroprivreda i rudnici) u BiH vraća tamo gdje mu je i mjesto, jer BiH ima potrebne resurse koji su respektabilni i za cijeli region. Suprotno mišljenjima mnogih poslodavaca, pozitivno vidim razvoj ekonomije u BIH, te joj prognoziram još svjetliju budućnost. Posebno mi se u poslijeratnom periodu dojmio snažan razvoj malih i srednjih preduzeća. Nije sve tako crno kao što mnogi privrednici misle.” Nije sve tako crno Šta je vaš komentar na neujednač ena pravila konkurencije u entitetima i proces privatizacije? “Iz ugla banke, mi smo sretni kako domaći poduzetnici vrlo brzo doživljavaju procvat, te kako su vješti u vođenju preduzeća. Naravno, neka se i gase, ali na stotine ih nastaju, a vrijeme pokazuje koji su zaista birali pravi put i opstali. Nažalost, privatizacija u velikim preduzećima nije kvalitetno provedena, dolazi do nesretnog prestrukturiranja, ali standardno jaki igrači dolaze iz energetike: Energoinvest, Bosnalijek, Telekom. Dolaskom turskog investitora u Tuzlu zabilježen je i fascinantan oporavak Sode. U nekoj mjeri i Koksare, dolaskom investitora iz Indije. Jasno je da postoje neujednačena pravila konkurencije u FBiH i RS, posebno kada su u pitanju porezi na dobit, zato i treba istrajati na tome da se oni harmoniziraju, na čemu bi vlada trebalo da užurbano radi. Bojim se da se ovo ipak puno više koristi kao izgovor za vlastitit neuspjeh nego što se to posmatra kao stvarna smetnja”, zaključio je Almir Šahinpašić, direktor Tuzlanske banke. (Amil DUČIĆ - Oslobođenje) |
