TUZLANSKI DOSJEGorana Dautović, direktorica Pivare d.d. Tuzla Nelojalna konkurencija guši domaće pivare Pivara d.d. Tuzla godinama posluje stabilno, a dokle će, zavisi od poslovnog okruženja, ili, drugim riječima, pozicije koju određuje vlast. Pivara posluje u okviru MIMS grupacije, a postoji duže od 120 godina. Ima godišnji kapacitet 200 hiljada hektolitara. Početkom godine imala je 200 uposlenih, a do kraja maja primljeno je još 15 radnika. O Pivari, njenim mogućnostima i perspektivama, ali i problemima koje pivarska industrija ima u BiH razgovarali smo sa direktoricom Goranom Dautović. Velike investicije  • Imate velike ambicije u ovoj godini?
“Ovogodišnji plan je preloman jer osigurava i dužu perspektivu. Plan za ovu godinu predviđ a investicije od oko 23 miliona KM. Do četvrtog kvartala ćemo pustiti u pogon novu punionicu i osigurati godišnji kapacitet proizvodnje od 400.000 hektolitara. Nabavićemo i 29 novih vozila za prevoz, a ove godine ćemo ponovo pokrenuti objekt Pivnice, koji već duže ne radi.” • U pogledu konkurentnosti, gdje su vaše prednosti, a gdje imate probleme? “Naši proizvodi su kvalitetni. Proizvodimo po ISO i HACAP standardu. Znači, imamo resurse, potencijal i kvalitetan proizvod. To nam je prednost. Problemi su na tržištu, ali mi tu nemamo većeg uticaja. Na trži- štu je mnogo apsurda i nelojalne konkurencije.” • O kakvim je apsurdima riječ? “Slad i hmelj su esencijalne sirovine za pivo. Slad ne proizvodi niko u BiH, a to je najskuplja sirovina. Na uvoz slada plaćamo carinu 10, a sa carinskom evidencijom 11 posto. Na drugoj strani, uvoz piva iz zemalja CEFTA je bescarinski. Zar to nije apsurd? No, ima ih još.” • Kojih? “Najveći je problem što je na tržištu CEFTA promet bescarinski. Međutim, susjedne zemlje prave mnoge bescarinske ili kvazicarinske barijere bh. pivarima. Zato je veoma teško izvoziti. Oni tako štite domaće proizvođače. Naša država uvoznicima ne pravi nikakve barijere niti - kao susjedne države – štiti domaće proizvođače. Izgleda da na vlast uvozni lobiji imaju jači uticaj od domaćih proizvođača, jer tolerišu čak i damping cijene uvoznih piva. To su uzroci što domaće kapacitete ne koristimo optimalno, što je naš plasman i na domaćem tržištu relativno znatno slabiji nego proizvođača piva u susjednim državama.” • Kakvi su parametri s tim u vezi kod susjeda, a kakvi u BiH?
“Godišnji kapacitet pet pivara u BiH je oko tri miliona hektolitara. U BiH se popije oko 2, 8 miliona hektolitara piva. Od toga je 60 uvoznog, a 40 posto domaćeg. To je razlog što domaći pivari koriste kapacitete samo 35-39 posto. U Hrvatskoj se godišnje popije nešto manje od 10 posto uvoznog piva, u Srbiji oko četiri posto, a u Sloveniji čak manje od dva posto. Na osnovu tih podataka jasno je kakav je odnos vlasti u BiH prema zaštiti domaćeg tržišta piva, a kako to rade susjedne zemlje.” Novi nameti • Kakva je perspektiva pivara u BiH? “Mi smo spremni odgovoriti izazovima zdrave konkurencije. Nelojalnu konkurenciju moraju spriječiti institucije države. Država mora osigurati mehanizme koji će domaćim proizvođačima osigurati bar ravnopravan tretman sa uvoznicima. Kamo sreće da nam osigura protekcionistički status, kao što susjedi osiguravaju svojim proizvođačima. Prijedlogom novog zakona država nam želi poveć ati namete, a ne olakšati status na tržištu. Sa ovakvim odnosom države teško je govoriti o dobroj perspektivi pivara”, kaže Gorana Dautović, direktorica Pivare d.d. Tuzla. (V.JAHIĆ - Oslobođenje) |