TUZLANSKI DOSJE

30.05.2007.
Tragom poslaničkog pitanja Denisa Bećirovića
Tuzlanska kasarna i strelište ˝perspektivne lokacije za OS BiH˝
U zemljama sa dugom parlamentarnom demokratijom poslanička pitanja su moćan instrument, prije svega opozicije, jer omogućava poslanicima da postavljaju "nezgodna" pitanja čelnicima izvršne vlasti i da na taj način i oni i javnost dođu do odgovora i obrazloženja koja bi izvršna vlast nerado sama dala. Zbog toga poslanička pitanja predstavljaju oblik nadzora u parlamentarnim sistemima i medijski su jako zanimljiva pogotovo kad su u usmenom obliku.

I kod nas postoji taj instrument, ali je medijski neatraktivan zato što se i pitanja i odgovori daju pismeno. Pa ipak, bolje je da ih ima ikako nego nikako.

Kako to izgleda u praksi možete vidjeti na primjeru poslaničkog pitanja koje je zanimljivo za nas Tuzlake, tiče se budučeg korištenja kasarne i streljišta u Tuzli a postavio ga je Denis Bećirović, poslanik SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Za vas smo bez skraćivanja pripremili i pitanje i odgovor, kao i Bećirovićev komentar na odgovor.

PITANJE

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Poslanik SDP BiH Denis Bećirović
Osma sjednica, Sarajevo, 26.04.2007. godine

POSLANIČKA PITANJA ZA MINISTARSTVO ODBRANE BiH:

1. Zašto Ministarstvo odbrane BiH ne prihvata zahtjev Univerziteta u Tuzli za učešćem u raspodjeli objekata koji su bili u nadležnosti Vojske Federacije BiH, i to Kasarne Husein kapetan Gradaščević u Tuzli, te Strelišta Pašabunar za potrebe Univerziteta u Tuzli ?

2. Da li je tačno da su slični objekti ili jedan njihov dio, a koji su u nadležnosti Vojske u Sarajevu, Banjoj Luci i u nekim drugim gradovima već dodijeljeni univerzitetima u tim gradovima ?


Uz postavljena pitanja podsjećam, između ostalog, i na opravdane razloge zbog čega je Univerzitet u Tuzli podnio navedeni zahtjev:

  • Univerzitet u Tuzli ima 13 fakulteta, 44 studijska odsjeka, u toku je uspostava pet naučnih instituta. Na Univerzitetu godišnje diplomira oko 1.200 studenata svih profila, magistrira ih oko 200, a doktorira oko 50.

  • Univerzitet u Tuzli je javni univerzitet - osnivač Tuzlanski kanton. Njegova osnovna djelatnost je pružanje usluga visokog obrazovanja građanima Tuzlanskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine, te naučno-istraživačka djelatnost.

  • Univerzitet u Tuzli ima izuzetno izražen problem s prostorom. Broj redovnih studenata Univerziteta u Tuzli u akademskoj 2006./2007. godini je veći od 20.000 i u posljednje četiri godine je učetvorostručen. Takvu ekspanziju visokog obrazovanja nije pratilo prostorno povećanje kapaciteta Univerziteta u Tuzli.

  • Prema standardima i noramativima za vršenje djelatnosti visokog obrazovanja prema savremenim kriterijima Bolonjske deklaracije, Univerzitetu u Tuzli će do 2009. godine trebati ukupna površina korisnog prostora od 150.000 metara kvadratnih. Univerzitet u Tuzli trenutno raspolaže s oko 60.000 metara kvadratnih korisnog prostora, što znači da nedostaje čak 90.000 metara kvadratnih. Tako veliku investiciju gradnje toliko velikog prostora Univerzitet u Tuzli, osnivač Tuzlanski kanton, pa ni cijela država nisu u mogućnosti pokrenuti, isfinansirati niti dovesti do njene realizacije.



ODGOVOR


BOSNA I HERCEGOVINA
Ministarstvo odbrane
Sarajevo, 18.05.2007. godine

PREDSTAVNIČKI DOM BOSNE I HERCEGOVINE
PREDMET: Odgovor na poslanička pitanja poslanika Denisa Bećirovića
Veza: Vaš akt broj: 01-50-1-15-8/07 od 4. maja 2007. godine

U skladu sa aktom iz veze, a koja se odnose na poslanička pitanja poslanika Denisa Bećirovića koja je postavio na 8. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održanoj 26.aprila 2007. godine dostavljamo vam sljedeće odgovore:

1. Pitanje: Zašto Ministarstvo odbrane BiH ne prihvata zahtjev Univerziteta u Tuzli za učešće u raspodjeli objekta koji su bili u nadležnosti Vojske Federacije BiH i to Kasarne Husein - kapetan Gradaščević u Tuzli, te strelište Pašabunar za potrebe univerziteta u Tuzli ?

Odgovor: U skladu sa Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine broj: 01-011-1110-6/06 od 5. jula 2006. godine navedene lokacije su određene kao perspektivne lokacije za OS BiH. Kasarna Husein kapetan Gradaščević u Tuzli, je određena za lokaciju na kojoj će biti razmještene jedinice OS BiH, a strelište Pašabunar za potrebe OS BiH.

2. Pitanje: Da li je tačno da su slični objekti ili jedan njihov dio, a koji su u nadležnosti vojske u Sarajevu, Banjoj Luci i nekim drugim gradovima, već dodijeljeni univerzitetima u tim gradovima ?

Odgovor: Sve lokacije kojima raspolaže MO Bosne i Hercegovine su vlasništvo Vlada entiteta. Ranijim odlukama Vlade entiteta, lokacije koje nisu bile perspektivne za OS su dodjeljivane raznim institucijama, pa tako sigurno i za potrebe pojedinih univerziteta. Lokacijama, koje nisu navedenom Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine određene kao perspektivne, raspolagaće Vlade entiteta u skladu sa njihovim odlukama.

S poštovanjem!

MINISTAR
mr. Selmo Cikotić






KOMENTAR

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Sarajevo, 9. sjednica, 23. maj 2007. godine


KOMENTAR POSLANIKA DENISA BEĆIROVIĆA NA ODGOVORE MINISTARSTVA ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE

U vezi sa odgovorom Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine izražavam javno nezadovoljstvo zbog nastavka politike zapostavljanja građana Tuzle i Sjeveroistočne Bosne. Očigledno da vladajuće stranke na državnom i entitetskom nivou imaju dvostruke aršine, pa se na jedan način odnose prema Tuzli, a na drugi način prema Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Zato, javno pred Parlamentom Bosne i Hercegovine upozoravam i pitam:

  • Zašto se kasarna u Tuzli tretira kao "perspektivna lokacija", dok se kasarne u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru ne tretiraju kao "perspektivne lokacije"?

  • Zašto za Vladu Federacije BiH i Vijeće ministara BiH Tuzla nije "perspektivna lokacija" za izgradnju brze ceste Tuzla – Sarajevo ili priključka Tuzle na koridor Vc?

  • Zašto se ulažu sredstva za modernizaciju i opremanje aerodroma u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, a izostavlja se aerodrom u Tuzli? Zar i aerodrom u Tuzli nije "perspektivna lokacija"?

  • Kako je moguće da i u novom sazivu Vijeća ministara BiH nema ni jednog ministra iz Tuzle i Sjeveroistočne Bosne, iako je Sjeveroistočna Bosna najmnogoljudniji region u Bosni i Hercegovini?


Smatram da je politika vladajućih stranaka nepoštena i nekorektna prema građanima Tuzle i Sjeveroistočne Bosne. Izgleda, za vlast na državnom i entitetskom nivou, Tuzla je dobra jedino kada treba kopati ugalj, so, proizvoditi električnu energiju ... Nažalost, u prilog ovakvim ocjenama ide i odgovor Ministarstva odbrane BiH, iz kojeg je vidljivo da ne postoji politička spremnost da se pomogne u razvoju Univerziteta u Tuzli, ali i sveukupnog razvoja ovog regiona.


Priredio(la): V.K.