U toku projetak zapošljavanja "Uspjet ću"

U 2008 godini otpočela je implementacija Projekta „Centra za osposobljavanje stručnih radnika za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja“ koji implementira Zavod „Papilot“iz Ljubljana uz finansijsku potporu Federalnog zavoda za zapošljavanje. Projekat „ Centra za osposobljavanje stručnih radnika za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja“ ima za cilj smanjenje broja ne zaposlenih.Projekat koji se naslanja na potrebe federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje,usmjeren je na podizanju opšteg nivoa osposobljenosti i motiviranosti stručnih radnika u njihovom svakodnevnom radu,rekao je Šemso Berbić direktor Zavoda za zapošljavanje TK. Projekat koji se realizuje u saradnji sa Zavodom „Papilot“ iz Ljubljane uz finansijsku pomoć federalnog zavoda za zapošljavanje,sastoji se iz psihosocijalnog i projektnog dijela,rekao je Milan Šmat stručni radnik Zavoda „Papilot iz Slovenije. Petnaest mladih visokoobrazovnih kadrova različitih profila društvenog smjera u okviru projekta „Uspjet ću“,pohađaju jednomjesečnu obuku za rad sa nezaposlenim osobama. Polaznica seminra diplomirani pedagog-psiholog Lejla Zećo iz Lukavca,zadovoljna je svim onim što je čula i naučila u proteklih sedam dana seminara.Kako nam je rekla zadovoljna je i predavačima. Profesor historije Elvis Rebić iz Živinica,u početku je kako kaže bio skeptičan,međutim sada je siguran da će uspjeti odgovoriti zadataku radu sa nezaposlenima. Projekat Centar za osposobljavanje stručnih radnika za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja na području FBH,do sada je realizovan u Sarajevu,Bihaću i Zenici,a na području TK sprovodit će se u 13 općina.

(RTV SLON)

SANACIJA TUZLE Projekt vrijedan 292.000 eura

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Tuzla i Sveučilište u Bologni službeno su pokrenuli međunarodni projekt razvoja monitoring sustava za praćenje slijeganja grada Tuzle. Predviđeno je da projekt traje sljedeće dvije godine, a u njega su, pored nositelja, uključene i institucije Tuzlanske županije i Općine Tuzla.

Sedam godina suradnje

Posljednjih 7 godina Sveučilište u Tuzli i Sveučilište u Bologni rade na pripremi projekta za procjenu rizika od slijeganja grada Tuzle, kao i na pripremi kadrova koji bi bili u stanju predložiti adekvatne mjere da bi se trajno sanirao prostor koji je bio podvrgnut eksploataciji slanice. Koliko je istinski značaj ovoga projekta pitali smo dekana RGGF-a u Tuzli, dr. Abdulaha Bašića. “Projekt je vrlo značajan, kako za naš fakultet tako i za grad. Sada praktično dolazimo u jednu fazu kada nastavljamo s projektom i to je vrlo pohvalno. Do sada smo imali problema, jer nismo imali niti opremu, niti ljude. Tako da mislim da će biti konačno završen projekt kojeg smo davno započeli”, rekao je Bašić. Projekt u kojem sudjeluje oko 30 stručnjaka iz Tuzle i Bologne ima veliki značaj za buduće planiranje izgradnje u gradu, kako objekata, tako i telefonskih vodova, vodoinstalacija i ostalog. Kakvo je trenutačno stanje u Tuzli kada je u pitanju intenzitet slijeganja tla, pojasnio nam je direktor projekta profesor Giovani Gabianeli, sa Sveučilišta u Bologni. “Mislim da se situacija dosta popravila, jer kada sam dolazio 2003., već su neke zgrade počele s restauracijom. Najvažnije je da je prestala eksploatacija soli. To je bio veliki problem za Tuzlu. Sada jedino imamo problem još s podzemnim vodama”, kazao nam je Gabianeli.

Projekt financira NATO savez

Vrijednost ovog projekta kojeg financira NATO savez je 292.000 eura. Sredstva će biti iskorištena za nabavku suvremene sofisticirane opreme radi snimanja terena, ali i za edukaciju kadrova u Tuzli i Bologni koja bi trebala započeti u svibnju. Ipak, Tuzlaci s nestrpljenjem očekuju odgovor na već dugo postavljeno pitanje, kakva je stvarno stanje ispod površine grada na zrnu soli. Stručnjake iz Italije jučer je primio i Jasmin Imamović, načelnik općine Tuzla.

Piše: Maja Nikolić

"HELA INTERNEŠNEL" NA TRŽIŠTU BiH

Austrijska grupacija "Hela internešnel", najveći proizvođač porobetona na svijetu, investirala je 23 miliona evra u izgradnju i sanaciju tuzlanske firme "Siporeks" i tako ušla i na tržište BiH.

U sanaciju i finansijsku konsolidaciju tuzlanskog "Siporeksa" uloženo je 10 miliona evra, a preostali dio investicije odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju najmodernije fabrike porobetona u Evropi, saopšteno je iz "Hela internešnela".

Direktor austrijskih kompanija "Hela porobeton" i "Hela građevinski materijal - Alpe Adria holding" Klaus Štajner rekao je da je proizvodnja planirana sredinom ove godine, sa proizvodnim kapacitetom od 200 000 metara kubnih, od čega je 50 procenata predviđeno za izvoz.

"Hela BH donijeće niz pozitivnih efekata za cijeli region - jeftin transport, bolju logistiku te dostavu jitonga, sa optimalnim troškovima isporuke u cijeloj regiji", rekao je Štajner.

"Hela BH" je dio grupacije "Hela internešnl" koja, osim cijele Evrope, pokriva i tržišta Kine, SAD, Meksika i Čilea, navodi se u saopštenju.

(Srna)

U martu regionalna obuka za savjetnike halal kvalitete

Agencija za certificiranje halal kvalitete iz Tuzle organizirat će idućeg mjeseca prvu obuku za kandidate iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije koji žele raditi posao savjetnika / konsultanta halal kvalitete. Kandidati će biti u prilici da usvoje neophodna znanja za samostalno savjetovanje firmi koje izraze želju da implementiraju zahtjeve iz Halal standarda u svoje pogone.

Svaki kandidat koji želi da postane savjetnik / konsultant halal kvalitete, pored završenog fakulteta, mora da poznaje rad na računaru, posjeduje vozačku dozvolu („B“ kategorije) te da poznaje neki od međunarodnih standarda (HALAL, HACCP, ISO, IFS, BRC...). Broj kandidata je ograničen, a prednost imaju kandidati koji su savjetnici/konsultanti u oblasti međunarodnih standarda i koji su lead auditori halal kvalitete, saopćeno je iz te agencije.

Obuka će se održati u Hotelu „Senad od Bosne“ na jezeru Modrac kod Lukavca u periodu od 28. marta do 01. aprila 2009. godine, a više informacija moguće je dobiti na stranicama www.halal.ba.

Svjetsko halal tržište je jedno od najznačajnijih i najbrže rastućih tržišta u svijetu sa godišnjim prometom od preko 550 miljardi dolara. Halal obuhvata različite vrste proizvoda i usluga, od hrane, kozmetike, lijekova do odjeće, obuće, namještaja, turizma i ugostiteljstva, špedicije, bankarstva i berzanskog poslovanja.

Značaj svjetskog halal tržišta postaje sve aktuelniji i u zemljama Jugoistočne Evrope. Vlade, privredne komore i firme sa područja Jugoistočne Evrope sve više iskazuju interes da se uključe u svjetsko halal tržište na kome će plasirati svoje proizvode i usluge, a ulaznica za to tržište jeste halal certifikat.

U rekonstrukciju Hotela Tuzla do sada uloženo 19 miliona maraka

Hotel “Tuzla” koji je svojevremeno bio jedan od najljepših objekata na prostoru ex-Jugoslavije, ovih dana dobija novo ruho modernog i ekskluzivnog hotela sa pet zvjezdica, pretendirajući da postane lider u bosanskohercegovačkom hotelijerstvu. U prizemlju hotela ovih dana otvorena je najsavremenija vinoteka Madeira koja je danas prezentirana tuzlanskom novinarima i koja je samo jedan od segmenata koji će u narednom periodu hotel Tuzla pružati svojim gostima.U većinskom paketu vlasnik hotela jedna je od renomiranih slovenačkih firmi koja je od strane Federalne bosanske agencije za strana ulaganja proglašena najboljom stranom investicijom u BiH.Do ovog momenta u rekonstrukciju hotela uloženo je preko 19 miliona maraka.Trenutno se vrše radovi i na uređenju hola i samog ulaza u hotele te bazena i Snek bara koji će kako istiće direktorica Simić biti otvoren veće sljedeće sedmice.

Zapaženi nastupi Turističke zajednice TK na prestižnim sajmovima u regiji i Evropi

Turistička zajednica Tuzlanskog kantona u okviru promocije turističkih potencijala ovog kantona krajem februara i sredinom marta uzela je učešće na nekoliko sajmova u zemlji i inostranstvu.

U periodu od 26. februara do 2. marta 2009. godine Turistička zajednica Tuzlanskog kantona učestvovala je na Međunarodnom sajmu turizma Reisepavillon u Minhenu . Na ovom sajmu je sa uspjehom promovirala pregršt turističkih potencijala sa područja Tuzlansko kantona sa posebnim osvrtom na dragulje Tuzle: Panonska jezera, Arheološki park i Slanu Banju kroz dobro posjećene multimedijalne prezentacije.

U toku pet dana održavanja sajma Turistička zajednica TK ostvarila je poslovne kontakte sa turističkim udruženjima i asocijacijama kako iz Njemačke tako i iz drugih zemalja, i na taj način otvorila mogućnosti za biznis projekte i partnerstva.

U istom periodu Turistička zajednica TK indirektno je učestvovala i na Međunarodnom Sajmu turizma u Beogradu. Cijeneći područje Beograda kao posebnu ciljnu grupu za privlačenje turista u Tuzlanski kanton, Turistička zajednica TK je putem Federalne Turističke zajednice poslala veći broj promotivno – propagandnog materijala sa turističkim sadržajima tj. motivima svih općina Tuzlanskog kantona.

Na Sajmu „GAST 09“ održanom protekle sedmice u Splitu, Turistička zajednica TK je svojim bogatim programom također promovirala turističke potencijale ove regije. Naime, Sajam Gast je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane i pića, hotelske i ugostiteljske opreme i turizma, prepoznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Cilj je pokazati potencijalnim turistima blago kojim raspolaže Tuzlanski kanton te im na taj način ukazati na razne mogućnosti, koje ovo područje pruža za kvalitetan porodični odmor i opuštanje.

(RTV SLON)

Dom zdravlja

Nabavljena savremena stomatološka oprema

Jedna od najvećih službi Doma zdravlja Tuzla – Stomatološka, danas je javnosti predstavila novu, savremenu opremu. Zahvaljujući pomoći Općine Tuzla nabavljena je najsavremenija stomatološka oprema koja će omogućiti podizannje kvaliteta stomatoloških usluga na znatno veći nivo.

Nabavljena su četiri kompleta stom mašina sa stolicama te još četiri fiziološke stolice za pacijente. Od donacije Općine Tuzla kupljena je i jedna kompletna stom mašina sa stolicom i kompjuterom. Šta znači ova oprema znači za uposlenike Doma zdravlja najbolje govori podatak da zadnjih 25 godina nije ulagano u opremu za ovu Službu.

Stolice sa ergonomski oblikovanim sjedištem i regulacijom položaja uz mogućnost regulisanja naslona za glavu po visini i uglu, skidač kamenca, ispitivač vitaliteta i termokauter, nasadni instrumeniti sa svjetlom i mogućnošću protoka vode daju i pacijentu ugodniji osjećaj prilikom popravljanja zuba.



Prema riječima prim.dr. Kasima Brigića, direktora Doma zdravlja, zbog opreme koju su nabavili vraćaju se i pacijenti koji liječe zube u privatnim ordinacijama jer u Domu zdravlja su sve intervencije pokrivene zdravstvenim osiguranjem.

Prim. dr. Mirjana Duspara, načelnica Stomatološke službe, prezentirala je danas novu opremu te rekla da Služba posjeduje tri odjeljanja, broji 63 zaposelna od kojih su 23 doktori stomatologije.

(Tuzlarije)

[Edited by cupo on 13-03-2009 at 14:43 GMT]

Štajner: Kriza ne ometa naše investicije u BiH



investicijom od 23 miliona ušao je na trište BiH.

Kupovinom 75,4 dionice tuzlanskog Siporexa kompanija Xella BH postala je dijelom porodice koju čini više od 76 fabrika u 30 zemalja.

Proizvodnja elemenata za zidanje bit će pokrenuta sredinom ove godine, a 50 posto proizvodnje planirano je za izvoz.

Direktor kompanija Xella Porobeton iz Austrije i Xella građevinski materijali Alpe Adria Holding Klaus Štajner (Claus Steiner) tvrdi da ekonomska kriza nimalo ne utječe na njihove poslovne rezultate, kao ni planove za investiranje u BiH.

- Smatramo da u BiH postoji potreba za elementima za zidanje, pa smo se odlučili na ovu investiciju. Lokacija Tuzle je pogodna, jer iz nje možemo opskrbiti i tržište susjednih zemalja - objašnjava Štajner.

Najveći ponos ove kompanije je brend Ytong, sistem gradnje čiji su osnov elementi za zidanje.

Korištenjem ovih elemenata bez dodatne toplotne izloacije kuća je optimalno izolovana.

- Ytong našim klijentima nudi mogućnost izgradnje kuće, a da ne troše novac na dodatne izloacije. Sistem je veoma poznat u zapadnoevropskim zemljama i postoji više od 80 godina - kaže Štajner.

Promet oko 1,4 milijarde eura

U sanaciju i finansijsku konsolidaciju Siporexa uloženo je deset miliona eura, a preostali dio investicije odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju najmodernije fabrike porobetona u Evropi.

Grupacija Xella International zapošljava 8.000 radnika, a u 2008. ostvarili su promet od oko 1,4 milijarde eura.

(AVAZ)

Tuzlanski Siporex pred novim početkom

Za nepuna dva mjeseca renomirana austrijska kompanija za proizvodnju građevinskog materijala Xella, inače članica internacionalnog lanca Xella International, započet će probnu proizvodnju u svom tuzlanskom pogonu izgrađenom na temeljima zapuštene i skoro uništene tvornice Siporex.

Izgradnja potpuno nove tvornice građevinskog meterijala započeta je u novembru prošle godine a ovih dana privodi se kraju instaliranje najmodernije opreme koju će Xella prvi put testirati upravo u Tuzli. U svom vlasništvu Xella International već ima 76 tvornica siporeksa u Evropi, Kini i Americi, no njihova tvornica u Tuzli, koju su preuzeli sredinom protekle godine, bit će najmodernija u cijelom lancu.

Kapacitet tuzlanske tvornice povećat će se za 100 posto - sa 100 na 200 kubnih metara građevinskih proizvoda koji će se ubuduće plasirati pod internacionalnom robnom oznakom Ytong. Preuzimanje tuzlanske tvornice Xellu je koštalo oko 46 miliona KM: 20 miliona KM potrošeno je za izmirenje dospjelih dugova prema radnicima i dobavljačima, a 26 miliona KM za nabavku novih postrojenja.

Tuzlanski pogon Xella upošljavat će 110 radnika a skoro 95 posto repromaterijala kupovat će na lokalnom tržištu u prečniku od 40 kilometara.

Građevinski materijal siporeks nastaje miješanjem nekoliko elemenata (kvarcni pijesak, cement, kreč, gips, aluminijski prah) koji se sjedinjuju u velike blokove pogodne za izradu elemenata različitih dimenzija i profila.

Tuzlanski pogon Xelle ima i posebnu pogodnost: nadomak tvornice nalazi se Termoelektrana Tuzla koja proizvodi ogromne količine toplotne energije neophodne u proizvodnji siporeks blokova.
Polovina proizvodnje iz tuzlanske tvornice - oko 100 kubnih metara - izvozit će se na tržište regije koje inače oskudijeva u ovoj vrsti građevinskog materijala.

(Slobodna Bosna)