Utorak 17.7.2018 4:7:56
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - STRANAČKA SAOPŠTENJA

 





Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

17.07.2018 - 03h
INDEKS KVALITETA ZRAKA
91
UMJERENO ZAGADJEN
Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka. Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org


Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 

Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 


Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 

Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 







ON LINE KORISNICI - 93

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



UPIS PRILOGA
Bijeg od slobode izbora: Zašto (ne) glasati?

"Loše političare biraju dobri građani koji ne glasaju"

"Druže, ljudi bez muda i časti, k´o hijene se mlate oko komada vlasti…" Da li će se i naredni izbori zaista svesti na ovu rečenicu iz pjesme Zabranjenog pušenja? Koliko će ljudi zbog "mlaćenja" oko komada vlasti odustati od glasanja? Da li će se i na izborima 2002. nastaviti trend oštrog pada broja onih koji će svojim glasom odlučivati o tome ko će vladati Bosnom i Hercegovinom naredne četiri godine?

Zašto uopće glasati?

Čemu izbori kada se ništa bitno neće promijeniti?

Zašto glasati kada su svi isti?

Zašto glasati kada će svakako sve biti onako kako odluče stranci?

Što bih glasao kada svakako nema budućnosti u Bosni?

Broj onih koji će uoči oktobarskih izbora sebi postavljati ovakva pitanja, među skoro 2,3 miliona birača u BiH, ogroman je. Nemoguće ga je sa sigurnošću procijeniti, ali vrlo je moguće da će o vlasti i političarima koji će vladati ovom zemljom naredne četiri godine odlučiti svega polovina biračkog tijela. Odnosno, da će sudbinu svih građana Bosne i Hercegovine diktirati činjenica da stotine hiljada ljudi 5. oktobra neće ubacivati nikakve glasačke listiće u kutije. Pa bi se vrlo lako - ukoliko se nastavi trend da na svake izbore od 1996. do danas izlazi sve manje i manje birača - mogla i na BiH primijeniti opaska američkog kritičara Georgea Jeaba Nathana koja glasi: "Loše političare biraju dobri građani koji ne glasaju." Naime, na prvim poslijeratnim općim izborima, prema nekim podacima, glasalo je oko 85 posto birača, iako nije bilo formalne registracije, nego se glasalo na osnovu popisa stanovništva. Na općinskim izborima 1997. glasalo je oko 80 posto upisanih u birački spisak, na izborima 1998. ispod 75 posto, a na posljednjim općim izborima, u novembru 2000. godine, tek 64 posto.

Kako dobijaju fašisti Pitanje zašto će jedan dio građana BiH ignorisati čin od kojeg im, u dobroj mjeri, ovisi svakodnevni život, nadilazi svako teoretsko pojašnjenje, a pogotovo teze po kojima do nezainteresiranosti građana za izbore u jednoj zemlji dolazi u trenutku kada životni standard dosegne neki natprosječni nivo (životni primjer šta se dešava u visokorazvijenim zemljama su posljednji predsjednički izbori u Francuskoj kada trećina birača nije izašla na izbore, pa je profašistički kandidat Jean-Marie Le Pen ušao u drugi krug sa samo tri posto glasova manje od aktualnog predsjednika Jacquesa Chiraca). Kako BiH ne spada i još zadugo (bez obzira ko dođe na vlast) neće spadati ni u srednje, a kamoli visokorazvijene zemlje, sasvim sigurno je da njihovu ravnodušnost ili čak odbojnost spram "proklete mogućnosti izbora" treba tumačiti sasvim drugim razlozima.

Među najčešće spominjanim tu je učestalost izbora. Građane koji su gotovo svake godine, a nekad i dva puta godišnje, primorani da slušaju predizborne slogane, a potom i da se izjašnjavaju o svojoj političkoj opciji, zaista je teško motivirati za sudjelovanje u novom izbornom cirkusu. Jer oni su i inače prezasićeni prisustvom i uticajem politike na njihov život. Drugi uzrok apstinencije od izbora je usko povezan sa ovim prethodnim: kako ubijediti građane ove države da glasom odluče o svojoj i budućnosti svoje djece kada se "sloboda izbora" ne zasniva na borbi kvalitetnih programa, nego na, pojednostavljeno rečeno, glasanju za iste one koji su ih do sada jednom ili više puta slagali. Ili blaže rečeno: iznevjerili. Ili još blaže: nisu ispunili svoja predizborna obećanja. Naravno, može se staviti primjedba ovoj tezi da je neuporedivo to da su jedni, skrivajući se iza borbe za važna nacionalna pitanja, opljačkali i opustošili državu, dok su drugi, umjesto obećane borbe protiv korupcije i pljačke poreskih obveznika, dopustili da i sami budu osumnjičeni za širenje korupcije i kriminala. Bilo kako bilo, nije daleko od istine procjena nekih domaćih analitičara da, zbog neodgovornog raspolaganja javnim budžetima, odnosno novcem i uticajem, bh. političari u javnosti imaju imidž kriminalaca kojima je briga o interesu običnih građana na posljednjem mjestu.

Treći faktor koji povećava broj izbornih apstinenata jeste uvjerenost kako će, bez obzira koje stranke i pojedinci osvoje vlast, opet o svemu ponajviše odlučivati međunarodna zajednica. Snažne ovlasti koje međunarodna zajednica doista ima u BiH, međutim, sve se manje primjenjuju po principu naredbe, a sve više kao način ispravljanja gluposti i namjernih grešaka koje čine izabrani bh. političari. Vjerovatno da nije mali broj onih koji duboko vjeruju da će se međunarodna zajednica čak i umiješati u izborni proces kako bi "navukla" izborni uspjeh onim strankama čije programe podržava. Ovakvu tezu moguće je razvijati jedino zbog još jednog od faktora neizlaska na izbore: poprilično zakomplicirane procedure glasanja i još kompliciranijeg načina izračunavanja broja mandata koje će neke stranke dobiti. Zato i dobar dio budućih apstinenata sigurno vjeruje da ne vrijedi glasati kada i njihovi glasovi mogu biti predmet krađe, prevare i izbornog inženjeringa.

Prljava kampanja "Jedan od faktora koji će, po mom mišljenju, uticati na apstinenciju birača na izborima jeste medijska kampanja, posebno u pisanim medijima. Obračuni među pojedinim strankama i kandidatima koji se objavljuju dezorijentišu građane. Oni ne znaju za koga će se opredijeliti pa se čuju izjave kako uopće neće izaći na izbore. Ne znam koliko se može uticati na to da se takva kampanja stiša u ovom periodu do izbora jer manje se čuje iznošenje programa, odnosno iznose se obećanja, ali ne kroz neku čvrstu programsku orijentaciju, a, s druge strane, puno je više tih nekih ličnih obračuna", kaže Hilmo Pašić, član Izborne komisije BiH i jedan od ljudi koji kontinuirano prate izbore i izborne kampanje u BiH od 1990. godine.

"Ljudi bez muda i časti, k´o hijene se mlate oko komada vlasti", rečenica iz pjesme "Zabranjenog pušenja" koja jeste slika prljave predizborne kampanje u BiH, ujedno je i ilustracija razmišljanja dobrog dijela građana o izborima na koje neće izaći. Pogotovo mladih, koji su razočarani i radije će stati u red pred ambasade nego pred glasačke kutije. Na njima je da shvate kako su upravo oni ta, za politiku nezainteresirana "šutljiva većina", koja održava na vlasti pogrešne i nesposobne političare. Jer i jedan od najvećih suvremenih diktatora, optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević, skoro je deceniju i po držao vlast zahvaljujući činjenici da pola glasačkog tijela uopće nije glasalo! Bilo je dovoljno da trećina srbijanskih glasača podrži bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije i da on slavi pobjedu sa 102 posto osvojenih glasova. Sve dok "šutljivoj većini" nije prekipjelo i dok nije dala svoj glas njegovim oponentima. Zato su glasovi onih koji sada kažu da neće izaći na izbore u BiH jedina brana dolasku na vlast i u ovoj zemlji neke blijede Miloševićeve kopije.
Zoran Tomić, profesor na katedri političkih komunikacija na Sveučilištu u Mostaru
Građani su izgubili vjeru u političare
Autor više stručnih knjiga o izbornom procesu u BiH u razgovoru za Dane analizira kakve posljedice može proizvesti neizlazak velikog broja građana BiH na oktobarske izbore

DANI: Od 1996. i prvih poslijeratnih izbora u BiH kontinuirano se smanjuje postotak registrovanih birača koji su glasali. Kako tumačite ovaj pad interesa za izbore, da li je osnovni razlog učestalost izbora ili ima i drugih faktora?

TOMIĆ: Teško bi bilo reći da ima jedan razlog pada zainteresiranosti bh. birača za izborni proces. Prije svega, može se reći da su izbori jako učestali, što nije uobičajeno za demokratske zemlje na Zapadu, i da su birači zamoreni od izbora u BiH. Mislim da bi akcenat trebalo staviti na ono što je Visoki predstavnik Paddy Ashdown kazao u Parlamentu Federacije: da politički i izborni proces gubi na vjerodostojnosti. Zašto gubi na vjerodostojnosti? Pa zato što su političari od 1990, a intenzivnije od 1996, nastupali sa raznim obećanjima gdje su govorili biračima da će im se poboljšati standard, da će smanjiti nezaposlenost, pojačati socijalnu politiku… Mi smo svjesni da je trend rasta životnih uvjeta u BiH vrlo spor i da je, prema mišljenju mnogih građana, nezadovoljavajući. Iz toga se može izvući zaključak da su građani izgubili vjeru u bh. političare, koji iz godine u godinu pričaju istu priču a rezultata je sve manje.

DANI: Kako bi se mogao definisati podnošljivi prag apstinencije od glasanja, odnosno postotak birača kod kojeg su rezultati izbora ipak vjerodostojni?

TOMIĆ: Teško je govoriti koji je podnošljivi prag, ali držim da sve ispod 50 posto nema legitimiteta u jednoj zemlji ili biračkom tijelu. Mi imamo činjenice da je u nekim zemljama na Zapadu u birački popis upisano 70-80 posto birača. Od toga na izbore iziđe 55 posto, pa ispada da ni 50 posto građana nije glasalo za nekoga "legitimno" izabranog predsjednika ili vodstvo. Sve što se vrti oko 50 posto je, po meni, upitnog političkog kredibiliteta jer pola stanovništva te zemlje nije uopće glasalo i nema stava o takvoj političkoj stranci ili pojedincu.

DANI: Analize govore kako se birači u BiH suočavaju sa pojednostavljenom dilemom: glasati ili za stranke sa nacionalnim predznakom ili za tzv. reformatorske stranke, uglavnom socijaldemokratskog backgrounda. Kako će ova, kako je analitičari nazivaju, kvazidemokratska mogućnost izbora uticati na dodatno povećanje onih koji neće izlaziti na izbore?

TOMIĆ: Mislim da su u prednosti nacionalne stranke jer su njihova retorika i tehnika u izbornom marketingu nešto konkretnije, puno privlačnije od onih koje koriste političke stranke koje imaju multietnički ili, recimo, proeuropski karakter. Oni još uvijek govore o konkretnim problemima i mobiliziraju svoje biračko tijelo na nekim nacionalnim elementima, koji, moramo priznati, imaju svoju bazu u sva tri naroda. Još uvijek, prema istraživanjima koje pratimo, posebno među Hrvatima, govori se o nacionalnom pitanju kao prioritetnom. Takva situacija nije nedemokratska, ali je prioritetno pitanje kako u ovakvoj političkoj situaciji, kada su ekonomija i gospodarstvo dominantan problem, zainteresirati birače da razmišljaju samo o tome. Stranke koje u svom programu kao najvažnije pitanje imaju ekonomiju moraju razmišljati kako pronaći komunikacijske kanale da dođu do svakog birača i da ga metodom ponavljanja uvjere da je ono pogrešna politička platforma u odnosu na ovo.

DANI: Možete li dati ocjenu dosadašnje izborne kampanje, ima li tu pozitivnih ili negativnih iskoraka u odnosu na prethodne izbore u BiH?

TOMIĆ: Ono što mene raduje, barem deklarativno, jeste to što mnoge stranke vode kampanju osobnog približavanja čovjeku, razgovora sa čovjekom. Ukoliko taj trend bude prevladao, mi ćemo sa stručnog stanovišta moći reći kako u ovoj kampanji ima jako puno poboljšanja u odnosu na prethodne. Ono što je primjetno jeste jako puno negativne kampanje, isticanja protivničkih negativnih mišljenja i stavova. Uzrok ove prljave kampanje je u nepripremljenosti političkih stranaka i kandidata da se vrlo kompetentno i meritorno suprotstave najvažnijim problemima. Mislim da mnoge stranke nemaju modus za rješavanje tih problema, a kada toga nema, onda je najlakše voditi kampanju napadajući svog suparnika.

DANI: U Vašoj knjizi Osnove političkog komuniciranja naveden je citat jednog američkog kritičara koji glasi: "Loše političare biraju dobri građani koji ne glasaju." Da li će se na ovim izborima desiti upravo to?

TOMIĆ: S obzirom na činjenicu kako se najavljuje veliki neinteres za ove izbore, bojim se da će upravo potvrditi to: da će oni koji ne iziđu na izbore, a bit će sigurno u jednoj velikoj većini, izglasati kandidate koji će proći. Moramo pozvati građane da glasuju, da oni izaberu svoje kandidate, a ne da ostankom u kući omoguće manjinama da biraju svoje kandidate jer su one motivirane kojekakvim interesima. Onda obični čovjek ostane po strani i mora se suočiti sa činjenicom da ima lošeg kandidata na vlasti pune četiri godine i da mu on kreira i život i društvene i druge okolnosti u zemlji u kojoj živi.

DANI: Kako biste ocijenili ulogu medija u predizbornoj kampanji, bilo elektronskih ili pisanih?

TOMIĆ: Mislim da bi Izborni zakon trebao omogućiti jedan drugačiji odnos elektroničkih medija prema kampanji. S druge strane, moja je teza da su u ovoj kampanji najvažniji komunikacijski kanal tiskovine, odnosno pisani mediji. Oni ne podliježu nikakvim sondiranjima svojih tekstova prema državnom Izbornom povjerenstvu niti jednom drugom tijelu. Dakle, pisani mediji imaju moć koju mogu koristiti u ovoj kampanji, mogu uticati na rezultate, a, s druge strane, pisani mediji su suočeni sa onim etičkim načelom kako objektivno, istinito i potpuno predstaviti sve kandidate i političke stranke. Moram priznati da sa profesionalnog stanovišta na mnoge medije imam izrazito kritički stav jer su jednostavno u funkciji pojedinih političkih opcija i to je sasvim evidentno u analizi njihovog sadržaja. Mislim da se mediji nakon kampanje moraju suočiti sa izborom: hoće li i dalje ostati ideološka metla političkih bogova, ili će konačno postati objektivni, istiniti, potpuni i odgovarati svrsi zbog koje su i pokrenuti.


STARE TEME
 



OSTALE VIJESTI
VIDEO: Oslobođeni optužbi za smrt Dženana Memića: Seferovići nisu krivi Nisu im povećana primanja: Zdravstveni radnici u KS održali polusatni štrajk upozorenjaSanacija regionalnog puta Nemila - Bistričak: I dalje traje spor između Grada Zenica i ZDK-aKo ima više prava na novac koji plaćaju zagađivači okoliša?: Kakanj se protivi skraćenoj proceduri ili hitnom postupkuVIDEO: Brojni donatori nezadovoljni dinamikom radova: Kada će proraditi kolektori i pročistači otpadnih voda u Mostaru?Vatreni na zagrebačkom Trgu bana Jelačića: Navijači u ekstazi pozdravili Dalića, Modrića i sve igračeSudar kamiona i autobusa u provinciji Sindh: U saobraćajnoj nesreći u Pakistanu poginulo 17 osobaDvosatni razgovor Putina i Trumpa u Helsinkiju: Nema nikakvih razloga da Moskva i Washington ne sarađujuŽivotni put N\'Goloa Kantea oduševio brojne fanove: Od čistača ulica do krova nogometnog svijetaDruga pobjeda na Svjetskom prvenstvu u Holandiji: BiH savladala Egipat u drugom kolu SP-aTrump: Odnosi SAD-a i Rusije nikad nisu bili gori zbog američke gluposti. No, to se promijenilo
Theresa May popustila zagovornicima odlučnijeg Brexita
I njemački mediji vole Kolindu: "Ludi show predsjednice koja se voli ljubiti"
Senatori kritiziraju Trumpove izjave nakon sastanka s Putinom
U SAD-u uhićena Ruskinja, optužena da je agentica ruske vlade
Musk nazvao ronioca koji je spašavao dječake iz tajlandske spilje pedofilom
Objavljena snimka s dramatičnog leta za Zadar, 30 putnika je završilo u bolnici
VIDEO Sastali se Trump i Putin
Trump kaže da ima neizmjerno povjerenje u američke obavještajce
U Stuttgartu privedeno više od 50 hrvatskih navijača, pogledajte snimku okršaja s policijom
Sirijska vojska zauzela važnu uzvisinu kraj izraelske granice





Google





Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
VIDEO: Oslobođeni optužbi za smrt Dženana Memića: Seferovići nisu krivi Nisu im povećana primanja: Zdravstveni radnici u KS održali polusatni štrajk upozorenjaSanacija regionalnog puta Nemila - Bistričak: I dalje traje spor između Grada Zenica i ZDK-aKo ima više prava na novac koji plaćaju zagađivači okoliša?: Kakanj se protivi skraćenoj proceduri ili hitnom postupkuVIDEO: Brojni donatori nezadovoljni dinamikom radova: Kada će proraditi kolektori i pročistači otpadnih voda u Mostaru?Vatreni na zagrebačkom Trgu bana Jelačića: Navijači u ekstazi pozdravili Dalića, Modrića i sve igračeSudar kamiona i autobusa u provinciji Sindh: U saobraćajnoj nesreći u Pakistanu poginulo 17 osobaDvosatni razgovor Putina i Trumpa u Helsinkiju: Nema nikakvih razloga da Moskva i Washington ne sarađujuŽivotni put N\'Goloa Kantea oduševio brojne fanove: Od čistača ulica do krova nogometnog svijetaDruga pobjeda na Svjetskom prvenstvu u Holandiji: BiH savladala Egipat u drugom kolu SP-aTrump: Odnosi SAD-a i Rusije nikad nisu bili gori zbog američke gluposti. No, to se promijenilo
Theresa May popustila zagovornicima odlučnijeg Brexita
I njemački mediji vole Kolindu: "Ludi show predsjednice koja se voli ljubiti"
Senatori kritiziraju Trumpove izjave nakon sastanka s Putinom
U SAD-u uhićena Ruskinja, optužena da je agentica ruske vlade
Musk nazvao ronioca koji je spašavao dječake iz tajlandske spilje pedofilom
Objavljena snimka s dramatičnog leta za Zadar, 30 putnika je završilo u bolnici
VIDEO Sastali se Trump i Putin
Trump kaže da ima neizmjerno povjerenje u američke obavještajce
U Stuttgartu privedeno više od 50 hrvatskih navijača, pogledajte snimku okršaja s policijom
Sirijska vojska zauzela važnu uzvisinu kraj izraelske granice


SVAŠTARIJE

Od čistača ulica do krova nogometnog svijeta

Beljak o Thompsonu u autobusu: ˝Mora mi smeće fašističko dan pokvarit˝

Vatreni stigli na Trg, u centru Zagreba je preko 250.000 ljudi

Trump uoči sastanka s Putinom: Odnosi s Rusijom nikad nisu bili lošiji

Narko-klan nudi 70.000 dolara za ubistvo policijskog psa

Štrajk upozorenja zdravstvenih radnika KS-a

Dug je spisak spornih tema između dvije strane

U nesreći u Pakistanu najmanje 15 mrtvih

Kako se slavlje u Francuskoj pretvorilo u tragediju: Pljačke, masovni neredi i dva smrtna slučaja

Nakon Mandžinog autogola na Beyonceinom koncertu u Parizu nastala ludnica