Nedjelja 20.10.2019 7:56:48
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - FORUM
 




Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

20.10.2019 - 07h
INDEKS KVALITETA ZRAKA
53
UMJERENO ZAGADJEN
Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka. Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org

Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 


Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 


Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 


Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 




ON LINE KORISNICI - 107

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije


UPIS PRILOGA

IZRAELCI I PALESTINCI: NEPRAVDA, MRŽNJA I NASILJE U POLITIČKIM ODNOSIMA


Arial Sharon

MRIJEŠĆENJE SHARONA

Ariel Sharon danas igra na kartu "što gore to bolje", razarajući upravni aparat i autoritet Jasera Arafata, te ujedno zahtijevajući od tako onesposobljenog protivnika nemogući pothvat: da hitno iskorijeni onaj palestinski terorizam kojemu je sam Sharon glavni uzročnik
Nikola Visković

Sukob Palestinaca i Izraelaca, koji ovih dana ponovno tone u sve grublje nasilje, hrani se mnogim nedaćama iz prošlosti - dugom poviješću tlačenja, masakra i raseljavanja naroda na Bliskom istoku. No sada je zaista beskorisno praviti popise i svoditi račune tih daljih izvora sukoba, jer bi pritom neizbježna zazivanja "povijesnih prava" i "povijesnih krivica" prije služila opravdavanju i produbljivanju sadašnjeg neprijateljstva negoli njegovu smirivanju. Zato će svako razumno mirotvorno nastojanje sada staviti u zagrade daleke uzroke konflikta i usmjeriti se samo na aktualne sporove između židovskoga i palestinskog naroda.

U tom zadatku može se danas ipak polaziti, na sreću, od nekoliko novih okolnosti, koje su dobre pretpostavke za buduće bolje odnosa sukobljenih strana. Jedno je konačno postignuta suglasnost Palestinaca, Židova i njihovih muslimanskih susjeda (suglasnost koja sve do prije nekoliko godina nije postojala) da ako na prostoru nekadašnje Palestine nije više ostvariva jedna višeetnička državna zajednica, onda i Židovi i Palestinci imaju pravo da na tom prostoru žive u vlastitim i sigurnim državama. Drugo, sada je već sazrelo opće uvjerenje da nakon svih ratova i tolike nakupljene mržnje nema drugog rješenja nego da predstavnici tih naroda sjednu za pregovarački stol i dogovore se o načinima normatizacije svojih odnosa - a to opet znači da su mnoge žrtve koje još uvijek izaziva obostrano nasilje sada već samo jedan besmisleni, sramotni i politički nesvrhoviti krvavi danak nesposobnosti upravljačkih elita jednoga i drugog naroda. I treće, jednako je važno da su se Palestinci na kraju pomirili s tim, priznajući Izrael u granicama što su proizišle iz rata 1967. godine, da njihova država obuhvati manje od 30 posto (Cisjordanija i Gaza) od teritorija nekadašnje Palestine; to je uistinu znatan ustupak, s obzirom da je odlukom Ujedinjenih naroda iz 1947. Palestincima pripadalo 40 posto teritorija, a da bi sada 5,2 milijuna Izraelaca (80 posto Židova) imalo oko 70 posto teritorija, dok bi 2,5 milijuna Palestinaca, uz možda još 2 milijuna izbjeglica što se danas nalaze u drugim državama, zauzimalo ispod 30 posto teritorija povijesne Palestine.

Ipak, unatoč tim stečenim pretpostavkama za daljnje sporazumijevanje, još uvijek su neriješeni i teško rješivi mnogi problemi u odnosima Palestinaca i Izraelaca - a uza sve to, i dalje traje neoprostiva pasivnost i sukrivnja odlučujućih zapadnih sila u polustoljetnoj agoniji tih odnosa.

Nema dvojbe da su danas najteže zapreke miru između Židova i Palestinaca otvorena pitanja palestinskih izbjeglica, židovskih nasljednika u Cisjordaniji, istočnom Jeruzalemu i Gazi, veličine buduće palestinske države, te budućeg statusa starog Jeruzalema. (Vrući problem raspodjele voda oskudne rijeke Jordan zasad se ne postavlja u pregovorima, ali dobro se prepoznaje u brizi obiju strana da zadrže što veći nadzor nad obalama Jordana).

Sredinom 1950. Ujedinjeni narodi izvješćuju o 910 tisuća prognanih i izbjeglih Palestinaca s područja Izraela, a danas već 3,8 milijuna Palestinaca živi u šezdesetak izbjegličkih logora diljem Bliskog istoka (1,4 milijuna u Cisjordaniji i Gazi, 1,5 milijuna u Jordanu, ostali u Libanonu, Siriji i drugim državama). U svim pregovorima palestinska strana zahtijeva pravo povratka tih žrtava rata na njihovu zemlju, dok izraelska strana to odbija s obrazloženjem da bi se time potkopala etnička struktura Izraela i u najboljem slučaju predlaže da se tim žrtvama dade određeno međunarodno materijalno obeštećenje.

Tu se zacijelo pokazuje kobna praktična posljedica cionističke ideologije o Izraelu kao pravoj domovini židovskog naroda: Izrael bi trebao poticati doseljavanje ne samo Židova koji su izbjegli holokaust ili onih iz muslimanskih zemalja nego i milijune neugroženih Židova iz SAD-a, Rusije, Francuske, Argentine i drugih krajeva svijeta, ali istodobno ne bi smio prihvatiti ratne stradalnike Palestince koji su starosjedioci sadašnjeg teritorija Izraela! Ili: nedopustivo je da povratak palestinskih prebjega ugrozi hebrejsku većinu u Izraelu, ali nema problema u tome da hebrejsko doseljavanje poništi palestinsku većinu u Palestini! Ako bi međunarodna zajednica prihvatila takvu politiku dvostrukih mjerila, pa uz to možda i pobrkala kritiku jednog učinka cionističke ideologije s antisemitizmom, onda nije jasno kako bi ona npr. mogla smisleno braniti svoju posve pravednu odluku o nužnosti obnove višeetničke Bosne i Hercegovine primjenom bezuvjetnog prava na povratak svih muslimanskih, srpskih i hrvatskih prognanika i izbjeglica u svoje domove.

Za tridesetogodišnje okupacije Cisjordanije, istočnog Jeruzalema i Gaze nakon rata 1967., izraelska država je na tim područjima izgradila 145 "legalnih" židovskih naselja (navodnici su zbog međunarodnopravne ilegalnosti takve gradnje na okupiranom teritoriju), sa 300 tisuća kolona, i to tako što se planirano pocijepala cjelina ostatka palestinskog prostora. Palestinci sada zahtijevaju da mirovni dogovor odredi povlačenje tih kolonija, dok izraelski pregovarači to odbijaju, a radikalni nacionalist Ariel Sharon nalazi u kolonijama razlog (što je vjerojatno i bio smisao njihove izgradnje) da se eventualnoj palestinskoj državi ustupi samo 40 posto okupirane Cisjordanije - što znači da bi se 30 posto teritorija nekadašnje Palestine što su ga Palestinci prihvatili na kraju sveo na manje od 15 posto tog teritorija. Dakako da je taj Sharonov stav smiješno nepravedan i prozirno ekspanzionistički, ali sve ukazuje na to da će se zbog kolonskih naselja u daljnjim pregovorima od Palestinaca zaista tražiti još neki teritorijalni ustupci.

No pravednost bi uistinu mogla biti zadovoljena tek civiliziranim rješenjem, da barem dio palestinskih prognanika i izbjeglica dobije pravo povratka i ravnopravnoga građanstva u državi Izrael, a da ujedno barem dio židovskih kolona ima pravo zadržati posjede u Cisjordaniji, istočnom Jeruzalemu i Gazi kao ravnopravni građani države Palestine.

Napokon, najbolje rješenje za status starog Jeruzalema, protivno ekstremizmima jedne i druge strane, bila bi njegova internacionalizacija kao svetog mjesta triju religija, a slabije rješenje njegova podjela između Izraela i nove Palestine na način koji se već spominjao u Clintonovu posredovanju između Ehuda Baraka i Arafata.

O svim tim ključnim problemima ozbiljno se pregovaralo 90-ih godina, pa je tada postignuto međusobno izraelsko-palestinsko političko priznanje i postavljen nacrt postupnog stvaranja palestinske države. Ali pri kraju tog procesa intenziviraju se, i to ne slučajno, terorističke provokacije s obje strane, pri čemu Hamas i druge ekstremističke skupine iskorištavaju Palestince iz izbjegličkih logora, njihovo beznađe i gnjev zbog bijede, ponižavanja i sporosti promjena, za pokretanje Druge intifade i samoubilačkih atentata na izraelske građane. Novi val nasilja dovodi na vlast jastreba Ariela Sharona, koji danas igra na kartu "što gore to bolje", razarajući upravni aparat i autoritet Arafata, a ujedno zahtijevajući od tako onesposobljenog protivnika nemogući pothvat da hitno iskorijeni onaj palestinski terorizam kojemu je sam Sharon glavni uzročnik.


Kakvu politiku vodi SAD?
Pri svemu tome SAD i druge zapadne države, koje nikada nisu vodile uravnoteženu politiku prema narodima Bliskog istoka i stoga su suodgovorne za stalnu eskalaciju nasilja u regiji, danas zapravo više i ne znaju kako navesti sukobljene strane na barem donekle pravedan mir. To ovih dana vidimo i iz njihova prihvaćanja Sharonova politički neostvarivog zahtjeva da hitan prestanak terorističkih akata bude uvjet za obnovu pregovora - kao da suvremena povijest ne pokazuje, od Indije i Alžira do Vijetnama, da protivnici mogu pregovarati i uspješno se dogovoriti, ako stvarno žele prekid neprijateljstava, i onda kada među njima traju najžešća oružana djelovanja.

Ali za pregovaranje bez uvjeta kod nekih očito nema političke volje - zacijelo i zato što u produžavanju rata vide mogućnost izbjegavanja neželjenih kompromisa i postizanje svojih maksimalističkih ciljeva. A možda je to i osobina jedne nove imperijalne doktrine, u vrijeme kad nestaju međunarodne ravnoteže sila i nužnosti pregovaranja, te kad jedina velesila i njezini savjetnici misle da sami mogu upravljati temeljnim proturječjima svijeta, npr. u područjima s glavnim izvorima nafte, diktirajući uvjete u svoju korist i posežući kad god zatreba za vojnim udarima.

Ali, zar se tako otklanjaju - ili se naprotiv još više osnažuju - nepravde, mržnja, otpor i nasilje u političkim odnosima?

Preuzeto iz FERALA


STARE TEME
 

OSTALE VIJESTI
VIDEO: Izuzetno zahtjevan teren, čak tri tunela: Od Zenice prema sjeveru gradi se novih 8 km autocesteVIDEO: Odgovor na deklaraciju SDA: Početkom novembra posebna sjednica NSRS-a o statusu RS-aVIDEO: Sve manje đaka u Biljeljini: U školskim klupama različite generacije u jednom odjeljenjuVIDEO: Obilježena godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Bio je dobar čovjek, mislilac, pisac, humanistVIDEO: Isljednici, rade gestapovski posao: Novinari na meti kritika rukovodstva VSTV-a BiHVIDEO: Premijer Ruske Federacije: Medvedev na obilježavanju 75. godišnjice oslobađanja BeogradaVIDEO: Zaev nakon odbijanja EU-a da počnu pregovori: Premijer Sjeverne Makedonije traži prijevremene izbore VIDEO: \'Pravda za djevojčice\': Protest u Hrvatskoj u znak podrške žrtvama seksualnog nasiljaVIDEO: Novi \'udarac\' za Borisa Johnsona: Britanski parlament odložio glasanje o sporazumu o Brexitu\'Plavi\' održali priključak u samom vrhu ligaške tabele: Željezničar nakon preokreta savladao Mladost na GrbaviciUkrajinac odsjekao penis čovjeku koji mu je silovao ženu
Erdogan Kurdima: Ako se ne povučete, smrskat ćemo vam glave
Dječaka u Siriji spalilo kemijsko oružje: "Tata, neka prestane, molim te"
Medvedev stigao u Srbiju na obilježavanje 75. godišnjice oslobođenja Beograda
Prosvjednici ispred britanskog parlamenta traže novi referendum
Prosvjedi u Libanonu traju treći dan zaredom, blokirane važne prometnice
Sedam mrtvih u požaru kod Moskve, među njima je petero male djece
U Barceloni 182 ozlijeđenih, 83 privedenih. Već se sprema novi kaos
Traje burna rasprava, hoće li parlament srušiti Johnsonov Brexit?
Bolivija se priprema za izbore, trenutni predsjednik je favorit
Srušila se brana u ruskoj regiji Krasnojarsku, najmanje 11 mrtvih
U glavnom gradu Čilea zbog žestokih prosvjeda proglašeno izvanredno stanje
Rat u Barceloni: Policija tek u noći preuzela kontrolu, najmanje 89 ozlijeđenih
Dolar oštro pao prema euru i britanskoj funti
Joe Biden povećao prednost za demokratsku predsjedničku nominaciju
Trudeau ili Scheer: U Kanadi dva dana prije izbora traje mrtva utrka
Brat predsjednika Hondurasa u New Yorku osuđen zbog prodaje kokaina
Američki ministar: SAD neće sudjelovati u uspostavi sigurnosne zone u Siriji
Trump sukob Turaka i Kurda usporedio s tučnjavom djece na igralištu
Erdogan najavio nove poteze u Siriji, ne misli stati





Google






Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
VIDEO: Izuzetno zahtjevan teren, čak tri tunela: Od Zenice prema sjeveru gradi se novih 8 km autocesteVIDEO: Odgovor na deklaraciju SDA: Početkom novembra posebna sjednica NSRS-a o statusu RS-aVIDEO: Sve manje đaka u Biljeljini: U školskim klupama različite generacije u jednom odjeljenjuVIDEO: Obilježena godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Bio je dobar čovjek, mislilac, pisac, humanistVIDEO: Isljednici, rade gestapovski posao: Novinari na meti kritika rukovodstva VSTV-a BiHVIDEO: Premijer Ruske Federacije: Medvedev na obilježavanju 75. godišnjice oslobađanja BeogradaVIDEO: Zaev nakon odbijanja EU-a da počnu pregovori: Premijer Sjeverne Makedonije traži prijevremene izbore VIDEO: \'Pravda za djevojčice\': Protest u Hrvatskoj u znak podrške žrtvama seksualnog nasiljaVIDEO: Novi \'udarac\' za Borisa Johnsona: Britanski parlament odložio glasanje o sporazumu o Brexitu\'Plavi\' održali priključak u samom vrhu ligaške tabele: Željezničar nakon preokreta savladao Mladost na GrbaviciUkrajinac odsjekao penis čovjeku koji mu je silovao ženu
Erdogan Kurdima: Ako se ne povučete, smrskat ćemo vam glave
Dječaka u Siriji spalilo kemijsko oružje: "Tata, neka prestane, molim te"
Medvedev stigao u Srbiju na obilježavanje 75. godišnjice oslobođenja Beograda
Prosvjednici ispred britanskog parlamenta traže novi referendum
Prosvjedi u Libanonu traju treći dan zaredom, blokirane važne prometnice
Sedam mrtvih u požaru kod Moskve, među njima je petero male djece
U Barceloni 182 ozlijeđenih, 83 privedenih. Već se sprema novi kaos
Traje burna rasprava, hoće li parlament srušiti Johnsonov Brexit?
Bolivija se priprema za izbore, trenutni predsjednik je favorit
Srušila se brana u ruskoj regiji Krasnojarsku, najmanje 11 mrtvih
U glavnom gradu Čilea zbog žestokih prosvjeda proglašeno izvanredno stanje
Rat u Barceloni: Policija tek u noći preuzela kontrolu, najmanje 89 ozlijeđenih
Dolar oštro pao prema euru i britanskoj funti
Joe Biden povećao prednost za demokratsku predsjedničku nominaciju
Trudeau ili Scheer: U Kanadi dva dana prije izbora traje mrtva utrka
Brat predsjednika Hondurasa u New Yorku osuđen zbog prodaje kokaina
Američki ministar: SAD neće sudjelovati u uspostavi sigurnosne zone u Siriji
Trump sukob Turaka i Kurda usporedio s tučnjavom djece na igralištu
Erdogan najavio nove poteze u Siriji, ne misli stati


SVAŠTARIJE

Veliki poraz Borisa Johnsona, odgođeno glasanje o sporazumu o Brexitu

Prosinečki dobio podršku Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH

VIDEO Neredi u Barceloni: Gori vatra, čuju se sirene, ljudi se mlate s policijom

Na Aljaski se srušio avion koji je prevozio srednjoškolce, sletio s piste

Najmanje 62 mrtvih i više od 100 ranjenih u napadu na džamiju u Afganistanu

Prvi put dve žene zajedno izašle u svemirsku šetnju

Qantas danas kreće na najduži svjetski non-stop let

U Barceloni sukob ljevičarskih i desničarskih skupina

SAD uvele carine na evropsku robu

Fotografija ˝nervnog sloma˝ prikaz podjela u Washingtonu