Nedjelja 11.4.2021 23:29:36
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - FORUM - IZBORI 2020

 



Tuzlarije




Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

11.04.2021 - 22h
INDEKS KVALITETA ZRAKA (PM2.5)
167
NEZDRAV
Upozorenje: Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. trebali bi izbjegavati i svi ostali.

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org


Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 


Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 


Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 


Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 




ON LINE KORISNICI - 83

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



IZRAELCI I PALESTINCI: NEPRAVDA, MRŽNJA I NASILJE U POLITIČKIM ODNOSIMA


Arial Sharon

MRIJEŠĆENJE SHARONA

Ariel Sharon danas igra na kartu "što gore to bolje", razarajući upravni aparat i autoritet Jasera Arafata, te ujedno zahtijevajući od tako onesposobljenog protivnika nemogući pothvat: da hitno iskorijeni onaj palestinski terorizam kojemu je sam Sharon glavni uzročnik
Nikola Visković

Sukob Palestinaca i Izraelaca, koji ovih dana ponovno tone u sve grublje nasilje, hrani se mnogim nedaćama iz prošlosti - dugom poviješću tlačenja, masakra i raseljavanja naroda na Bliskom istoku. No sada je zaista beskorisno praviti popise i svoditi račune tih daljih izvora sukoba, jer bi pritom neizbježna zazivanja "povijesnih prava" i "povijesnih krivica" prije služila opravdavanju i produbljivanju sadašnjeg neprijateljstva negoli njegovu smirivanju. Zato će svako razumno mirotvorno nastojanje sada staviti u zagrade daleke uzroke konflikta i usmjeriti se samo na aktualne sporove između židovskoga i palestinskog naroda.

U tom zadatku može se danas ipak polaziti, na sreću, od nekoliko novih okolnosti, koje su dobre pretpostavke za buduće bolje odnosa sukobljenih strana. Jedno je konačno postignuta suglasnost Palestinaca, Židova i njihovih muslimanskih susjeda (suglasnost koja sve do prije nekoliko godina nije postojala) da ako na prostoru nekadašnje Palestine nije više ostvariva jedna višeetnička državna zajednica, onda i Židovi i Palestinci imaju pravo da na tom prostoru žive u vlastitim i sigurnim državama. Drugo, sada je već sazrelo opće uvjerenje da nakon svih ratova i tolike nakupljene mržnje nema drugog rješenja nego da predstavnici tih naroda sjednu za pregovarački stol i dogovore se o načinima normatizacije svojih odnosa - a to opet znači da su mnoge žrtve koje još uvijek izaziva obostrano nasilje sada već samo jedan besmisleni, sramotni i politički nesvrhoviti krvavi danak nesposobnosti upravljačkih elita jednoga i drugog naroda. I treće, jednako je važno da su se Palestinci na kraju pomirili s tim, priznajući Izrael u granicama što su proizišle iz rata 1967. godine, da njihova država obuhvati manje od 30 posto (Cisjordanija i Gaza) od teritorija nekadašnje Palestine; to je uistinu znatan ustupak, s obzirom da je odlukom Ujedinjenih naroda iz 1947. Palestincima pripadalo 40 posto teritorija, a da bi sada 5,2 milijuna Izraelaca (80 posto Židova) imalo oko 70 posto teritorija, dok bi 2,5 milijuna Palestinaca, uz možda još 2 milijuna izbjeglica što se danas nalaze u drugim državama, zauzimalo ispod 30 posto teritorija povijesne Palestine.

Ipak, unatoč tim stečenim pretpostavkama za daljnje sporazumijevanje, još uvijek su neriješeni i teško rješivi mnogi problemi u odnosima Palestinaca i Izraelaca - a uza sve to, i dalje traje neoprostiva pasivnost i sukrivnja odlučujućih zapadnih sila u polustoljetnoj agoniji tih odnosa.

Nema dvojbe da su danas najteže zapreke miru između Židova i Palestinaca otvorena pitanja palestinskih izbjeglica, židovskih nasljednika u Cisjordaniji, istočnom Jeruzalemu i Gazi, veličine buduće palestinske države, te budućeg statusa starog Jeruzalema. (Vrući problem raspodjele voda oskudne rijeke Jordan zasad se ne postavlja u pregovorima, ali dobro se prepoznaje u brizi obiju strana da zadrže što veći nadzor nad obalama Jordana).

Sredinom 1950. Ujedinjeni narodi izvješćuju o 910 tisuća prognanih i izbjeglih Palestinaca s područja Izraela, a danas već 3,8 milijuna Palestinaca živi u šezdesetak izbjegličkih logora diljem Bliskog istoka (1,4 milijuna u Cisjordaniji i Gazi, 1,5 milijuna u Jordanu, ostali u Libanonu, Siriji i drugim državama). U svim pregovorima palestinska strana zahtijeva pravo povratka tih žrtava rata na njihovu zemlju, dok izraelska strana to odbija s obrazloženjem da bi se time potkopala etnička struktura Izraela i u najboljem slučaju predlaže da se tim žrtvama dade određeno međunarodno materijalno obeštećenje.

Tu se zacijelo pokazuje kobna praktična posljedica cionističke ideologije o Izraelu kao pravoj domovini židovskog naroda: Izrael bi trebao poticati doseljavanje ne samo Židova koji su izbjegli holokaust ili onih iz muslimanskih zemalja nego i milijune neugroženih Židova iz SAD-a, Rusije, Francuske, Argentine i drugih krajeva svijeta, ali istodobno ne bi smio prihvatiti ratne stradalnike Palestince koji su starosjedioci sadašnjeg teritorija Izraela! Ili: nedopustivo je da povratak palestinskih prebjega ugrozi hebrejsku većinu u Izraelu, ali nema problema u tome da hebrejsko doseljavanje poništi palestinsku većinu u Palestini! Ako bi međunarodna zajednica prihvatila takvu politiku dvostrukih mjerila, pa uz to možda i pobrkala kritiku jednog učinka cionističke ideologije s antisemitizmom, onda nije jasno kako bi ona npr. mogla smisleno braniti svoju posve pravednu odluku o nužnosti obnove višeetničke Bosne i Hercegovine primjenom bezuvjetnog prava na povratak svih muslimanskih, srpskih i hrvatskih prognanika i izbjeglica u svoje domove.

Za tridesetogodišnje okupacije Cisjordanije, istočnog Jeruzalema i Gaze nakon rata 1967., izraelska država je na tim područjima izgradila 145 "legalnih" židovskih naselja (navodnici su zbog međunarodnopravne ilegalnosti takve gradnje na okupiranom teritoriju), sa 300 tisuća kolona, i to tako što se planirano pocijepala cjelina ostatka palestinskog prostora. Palestinci sada zahtijevaju da mirovni dogovor odredi povlačenje tih kolonija, dok izraelski pregovarači to odbijaju, a radikalni nacionalist Ariel Sharon nalazi u kolonijama razlog (što je vjerojatno i bio smisao njihove izgradnje) da se eventualnoj palestinskoj državi ustupi samo 40 posto okupirane Cisjordanije - što znači da bi se 30 posto teritorija nekadašnje Palestine što su ga Palestinci prihvatili na kraju sveo na manje od 15 posto tog teritorija. Dakako da je taj Sharonov stav smiješno nepravedan i prozirno ekspanzionistički, ali sve ukazuje na to da će se zbog kolonskih naselja u daljnjim pregovorima od Palestinaca zaista tražiti još neki teritorijalni ustupci.

No pravednost bi uistinu mogla biti zadovoljena tek civiliziranim rješenjem, da barem dio palestinskih prognanika i izbjeglica dobije pravo povratka i ravnopravnoga građanstva u državi Izrael, a da ujedno barem dio židovskih kolona ima pravo zadržati posjede u Cisjordaniji, istočnom Jeruzalemu i Gazi kao ravnopravni građani države Palestine.

Napokon, najbolje rješenje za status starog Jeruzalema, protivno ekstremizmima jedne i druge strane, bila bi njegova internacionalizacija kao svetog mjesta triju religija, a slabije rješenje njegova podjela između Izraela i nove Palestine na način koji se već spominjao u Clintonovu posredovanju između Ehuda Baraka i Arafata.

O svim tim ključnim problemima ozbiljno se pregovaralo 90-ih godina, pa je tada postignuto međusobno izraelsko-palestinsko političko priznanje i postavljen nacrt postupnog stvaranja palestinske države. Ali pri kraju tog procesa intenziviraju se, i to ne slučajno, terorističke provokacije s obje strane, pri čemu Hamas i druge ekstremističke skupine iskorištavaju Palestince iz izbjegličkih logora, njihovo beznađe i gnjev zbog bijede, ponižavanja i sporosti promjena, za pokretanje Druge intifade i samoubilačkih atentata na izraelske građane. Novi val nasilja dovodi na vlast jastreba Ariela Sharona, koji danas igra na kartu "što gore to bolje", razarajući upravni aparat i autoritet Arafata, a ujedno zahtijevajući od tako onesposobljenog protivnika nemogući pothvat da hitno iskorijeni onaj palestinski terorizam kojemu je sam Sharon glavni uzročnik.


Kakvu politiku vodi SAD?
Pri svemu tome SAD i druge zapadne države, koje nikada nisu vodile uravnoteženu politiku prema narodima Bliskog istoka i stoga su suodgovorne za stalnu eskalaciju nasilja u regiji, danas zapravo više i ne znaju kako navesti sukobljene strane na barem donekle pravedan mir. To ovih dana vidimo i iz njihova prihvaćanja Sharonova politički neostvarivog zahtjeva da hitan prestanak terorističkih akata bude uvjet za obnovu pregovora - kao da suvremena povijest ne pokazuje, od Indije i Alžira do Vijetnama, da protivnici mogu pregovarati i uspješno se dogovoriti, ako stvarno žele prekid neprijateljstava, i onda kada među njima traju najžešća oružana djelovanja.

Ali za pregovaranje bez uvjeta kod nekih očito nema političke volje - zacijelo i zato što u produžavanju rata vide mogućnost izbjegavanja neželjenih kompromisa i postizanje svojih maksimalističkih ciljeva. A možda je to i osobina jedne nove imperijalne doktrine, u vrijeme kad nestaju međunarodne ravnoteže sila i nužnosti pregovaranja, te kad jedina velesila i njezini savjetnici misle da sami mogu upravljati temeljnim proturječjima svijeta, npr. u područjima s glavnim izvorima nafte, diktirajući uvjete u svoju korist i posežući kad god zatreba za vojnim udarima.

Ali, zar se tako otklanjaju - ili se naprotiv još više osnažuju - nepravde, mržnja, otpor i nasilje u političkim odnosima?

Preuzeto iz FERALA


STARE TEME
 

OSTALE VIJESTI
99: Blinken: Amerika zabrinuta zbog postupaka Pekinga : SAD: Drugu dozu vakcine protiv Covid-19 primilo više od 70 miliona ljudi : Francuska: Godišnji odmori u inostranstvu i dalje pod znakom pitanja : Novi crni rekord u Indiji : New York cijepljenjem znatno smanjio broj hospitalizacija i novozaraženih : Italija: Preminule 344 osobe od koronavirusa za 24 časa : Snažan zemljotres pogodio Indoneziju, ima žrtava : Italija: U Milanu održani protesti protiv vlasti zbog slabog odgovora na pandemiju : Kina će do kraja godine proizvesti tri milijarde doza cjepiva : Njemačka: Infekcija potvrđena kod više od 24.000 ljudi Na predsjedničkim izborima u Peruu velik broj kandidata, nema favorita
Iran o napadu na nuklearno postrojenje: Imamo pravo na akciju protiv tih terorista
Švedska od početka pandemije živi najnormalnije u Europi. Je li bila u pravu?
Putin i službeno zabranio gejevima brak i posvajanje djece
Američki državni tajnik: Bit će posljedica u slučaju ruske agresije u Ukrajini
Njemačka turistička branša ne očekuje oporavak prije jeseni
Kina: Cjepiva nam nisu jako učinkovita, možda ćemo ih miješati
Rusija: Nećemo ratovati u Ukrajini, ali nismo ni ravnodušni na sudbinu Rusa ondje
Američki ministar obrane: Naša predanost Izraelu je trajna i čvrsta
Tko je u Njemačkoj odbijao masku, sad dobiva dugotrajne zabrane za javni prijevoz
Jordanski princ se pojavio pored kralja zbog kojeg je bio u kućnom pritvoru
Poznati grčki novinar ispred kuće propucan s deset metaka. Tko ga je ubio?
U Belgiji otkrivena zabava na kojoj su se kršile mjere. Mladić bježao, pao i poginuo
Bidenov šef Pentagona prvi put posjetio Izrael, razgovaralo se o Iranu
Iranski parlament podigao optužnicu protiv predsjednika države
Poplava u kineskom rudniku ugljena, zarobljen 21 rudar
Južna Koreja će AstraZenecom cijepiti samo osobe starije od 30 godina
Ekvador danas bira predsjednika. Hoće li se vratiti socijalizmu?
Svjetske burze porasle na rekordne razine, ulagači optimistični u vezi s oporavkom
Trump rekao donatorima da će pomoći da republikanci osvoje Kongres 2022.





Google






Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
99: Blinken: Amerika zabrinuta zbog postupaka Pekinga : SAD: Drugu dozu vakcine protiv Covid-19 primilo više od 70 miliona ljudi : Francuska: Godišnji odmori u inostranstvu i dalje pod znakom pitanja : Novi crni rekord u Indiji : New York cijepljenjem znatno smanjio broj hospitalizacija i novozaraženih : Italija: Preminule 344 osobe od koronavirusa za 24 časa : Snažan zemljotres pogodio Indoneziju, ima žrtava : Italija: U Milanu održani protesti protiv vlasti zbog slabog odgovora na pandemiju : Kina će do kraja godine proizvesti tri milijarde doza cjepiva : Njemačka: Infekcija potvrđena kod više od 24.000 ljudi Na predsjedničkim izborima u Peruu velik broj kandidata, nema favorita
Iran o napadu na nuklearno postrojenje: Imamo pravo na akciju protiv tih terorista
Švedska od početka pandemije živi najnormalnije u Europi. Je li bila u pravu?
Putin i službeno zabranio gejevima brak i posvajanje djece
Američki državni tajnik: Bit će posljedica u slučaju ruske agresije u Ukrajini
Njemačka turistička branša ne očekuje oporavak prije jeseni
Kina: Cjepiva nam nisu jako učinkovita, možda ćemo ih miješati
Rusija: Nećemo ratovati u Ukrajini, ali nismo ni ravnodušni na sudbinu Rusa ondje
Američki ministar obrane: Naša predanost Izraelu je trajna i čvrsta
Tko je u Njemačkoj odbijao masku, sad dobiva dugotrajne zabrane za javni prijevoz
Jordanski princ se pojavio pored kralja zbog kojeg je bio u kućnom pritvoru
Poznati grčki novinar ispred kuće propucan s deset metaka. Tko ga je ubio?
U Belgiji otkrivena zabava na kojoj su se kršile mjere. Mladić bježao, pao i poginuo
Bidenov šef Pentagona prvi put posjetio Izrael, razgovaralo se o Iranu
Iranski parlament podigao optužnicu protiv predsjednika države
Poplava u kineskom rudniku ugljena, zarobljen 21 rudar
Južna Koreja će AstraZenecom cijepiti samo osobe starije od 30 godina
Ekvador danas bira predsjednika. Hoće li se vratiti socijalizmu?
Svjetske burze porasle na rekordne razine, ulagači optimistični u vezi s oporavkom
Trump rekao donatorima da će pomoći da republikanci osvoje Kongres 2022.


SVAŠTARIJE

Poplava u kineskom rudniku ugljena, zarobljen 21 rudar

New York cijepljenjem znatno smanjio broj hospitalizacija i novozaraženih

Hiljade hitno evakuirane nakon eksplozivne erupcije vulkana na karipskom otoku

Umro je princ Philip

FOTO U Egiptu otkriven izgubljeni ˝zlatni grad˝

Ukrajinski vicepremijer: Sjeverni tok 2 bi nepopravljivo oslabio Ukrajinu

Zelenskij posjetio ratište na istoku Ukrajine, Merkel traži da se Rusija povuče

Kina poslala mlažnjake prema Tajvanu, Taipei uzvraća: Borit ćemo se do kraja

Nizozemskom brodu punom nafte prijeti potonuće, pokušavaju ga približiti obali

Usred javljanja uživo neočekivani uljez ukrao reporterki mikrofon i pobjegao