Utorak 24.4.2018 18:36:17
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - STRANAČKA SAOPŠTENJA

 






Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

24.04.2018 - 18h
INDEKS KVALITETA ZRAKA
46
DOBAR
Kvalitet zraka je zadovoljavajući

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org


Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 

Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 


Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 

Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 


Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 







ON LINE KORISNICI - 143

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije


UPIS PRILOGA



KAKO SE OPSTRUIRA OBNOVA ZAJEDNIČKIH VRIJEDNOSTI U BiH


S VJEROM U NOVI RAT


Model uništavanja zajedničkih vrijednosti uveden je prešutnim konsenzusom etničkih stranaka odmah s demokracijom, a nastavio se do danas. Minuli rat nije uzrok toga uništavanja, nego samo - njegov katalizator. Kada bi sutra planuo novi rat, čije se vatrice podgrijavaju kroz tri zasebna etničko-vjerska sustava, bio bi to vjerski i kulturni rat


Ivan Lovrenović

Dugo vremena poslije Daytona Zemaljski muzej u Sarajevu služio je kao kompromisno, etnički neutralno mjesto za farsično-jalove sastanke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje su se Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Ante Jelavić sastajali: u dubokoj uzajamnoj suglasnosti da - ništa ne urade. Taj smiješni običaj odavno je prestao, a velelepni kompleks muzeja s botaničkom baščom, arhitektonsko remek-djelo Karla Paøika, jednoga od dvojice-trojice najvećih sarajevskih graditelja s početka Dvadesetoga stoljeća, mirno i nesmetano je nastavio propadati - i kao zdanje i kao znanstvena ustanova.


Ovih dana na trenutak je ponovo Zemaljski muzej bio u prvim vijestima: službeno ga je obišao Jozo Križanović, hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i razgovarao s aktualnom direktoricom, folkloristicom dr. Đenanom Buturović. Bila je to prilika da javnost još jedanput vidi žalosne slike zatvorenih dvorana i paviljona, i sazna da je Muzej u najgorem i najbeznadnijem položaju od svojega osnivanja još u pretprošlom stoljeću, 1888. godine. Križanović je dao nekoliko izjava u kojima je demonstrirao jasnu svijest o značenju i važnosti ovoga spomenika kulture i ove znanstvene ustanove, i obećao je drukčiji odnos nove vlasti prema njoj. Međutim, kako stvari u Bosni i Hercegovini općenito stoje s kulturnom i znanstvenom politikom i strategijom, a posebno u odnosu spram vrijednosti onoga tipa kakav predstavlja Zemaljski muzej - bojat se je da će Križanovićeve riječi, i neovisno o njegovoj subjektivnoj volji, ostati mrtvo slovo na papiru.


Kamo sreće da je sudbina Zemaljskoga muzeja izdvojen slučaj. Od onoga trenutka kada su u jesen 1990. godine na \"prvim demokratskim izborima\" tri etničke stranke podijelile vlast u Bosni i Hercegovini, taj model propasti svih kulturnih trendova i tekovina, koje su na bilo koji način bile \"zaražene\" univerzalnom civilizacijskom vrijednošću, postao je opće pravilo. Rat, koji je bjesnio kroz tri i pol od tih jedanaest godina, jest donio nemjerljivo razaranje i uništenje, materijalno i duhovno, i ako je to igdje bilo apokaliptično vidljivo, bilo je u Sarajevu (pa je i sam ovaj simbolični Zemaljski muzej bio godinama na prvoj crti fronte a usred grada!), no - što jest, jest - model uništavanja zajedničkih vrijednosti uveden je veselim prešutnim konsenzusom etničkih stranaka odmah s demokracijom, a nastavio se do danas. Strože govoreći, dakle, rat nije uzrok toga uništavanja, nego samo - njegov katalizator.


Najapsurdnije je pri tomu što su sva tri etnička pokreta i projekta od samoga nastupa na političku pozornicu kao svoj cilj i svetinju najglasnije isticala, a ističu i danas - borbu za nacionalnu kulturu, jezik, obrazovanje... Na tome je izrasla cijela raznovrsna struktura kulturno-nacionalnih društava, obrazovnih ustanova i programa, nacionalnih izdavačkih projekata, sve zajedno najčešće u simbiozi s \"pripadajućim\" vjerskim elementom, te uz cirkuliranje popriličnih količina novca. Rezultati te \"borbe\" su, međutim, porazni. Ako se apstrahiraju individualno-autorska ostvarenja (u filmu, književnosti, likovnoj umjetnosti...), u pravilu postignuta baš protiv ili mimo struje, za posljednjih jedanaest godina cijeli taj \"pogon\", nakon što je herostratski razorio ili marginalizirao sustav vrijednosti i institucija iz prethodnoga razdoblja, nije stvorio niti jednu jedinu respektabilnu novinu, koja bi išta značila izvan uske, autističke etničko-provincijalne \"kriteriologije\". To podjednako vrijedi u sva tri etnička slučaja: hrvatskom, bošnjačkom, srpskom.


I u \"onom\" razdoblju Bosna i Hercegovina dugo vremena nije bila drugo nego svojevrsna Pepeljuga: u \"staroj\" Jugoslaviji bila je potpuno zanemarena i sistemski zaostala, u Drugom svjetskom ratu stravično poharana, u prvom razdoblju Titove Jugoslavije kolonijalno izrabljivana... Ipak, od polovice šezdesetih godina Bosna se počinje otimati iz toga položaja, i to otimanje paralelno s drugim tokovima (političkim, nacionalnim, ekonomskim...) ide - veoma indikativno - preko kult urno-znanstvene, medijske, pa i subkulturne sfere. U tom složenom procesu, Bosna se, uza svu političku depresivnost sedamdesetih i osamdesetih, brzo preobražavala u urbaniziranu zemlju, sa sve višim civilizacijskim standardima, sa sistemom kulturnih, obrazovnih, medijskih, umjetničkih ustanova i izdavačkih kuća, te što je osobito važno, sa sve većom vlastitom produkcijom u mnogima od tih oblasti, produkcijom koja je u najboljim primjerima bila kompetitivna i \"ažurna\" i u užim jugoslavenskim, pa i u vanjskim, evropskim i svjetskim mjerilima.


Ordinarna je podvala kada današnji branitelji nacionalnih svetinja tvrde da su se u tom sustavu gubile (i to namjerno, da kako bi drukčije!) tzv. nacionalne vrijednosti. Mogle su biti u ponečemu neravnomjerno zastupljene, ali gubile se nisu; događalo se nešto drugo: bile su prirodno su-postavljane drugima, i u tom stalnom vrijednosnom kontekstualiziranju i same brusile i uzdizale vlastite kriterije.


Primjerice, u književnoj ediciji, što je u sarajevskoj Svjetlosti pravljena početkom osamdesetih, selektivno je u pedeset knjiga sistematizirana književnost od 1945. godine. Svakakvih je polemika oko nje bilo, trpjela je mnoge prigovore, a kad je jednom izašla, ostala je otvorena mogućnost diskusije o poetičkim promašajima, ali od nacionalnih prigovora nije se održao ni jedan.


Čak i u aspektu nacionalno ekskluzivnih kulturnih projekata to kratko razdoblje bilo je neusporedivo plodnije od novodemokratsko-etničkoga. Od četiriju zamišljenih grandioznih izložaba vjersko-etničkoga naslijeđa, ostvarena je godinu-dvije pred rat prva, pod nazivom Franjevci Bosne i Hercegovine na raskršću kultura i civilizacije. Bio je to pravi pozitivni kulturni šok, a u rijeci posjetilaca što je svakodnevno protjecala kroz dvorane sarajevske Skenderije doista nisi imao nikakvoga načina da raspoznaš - tko je tu Hrvat-katolik, a tko nešto drugo. Recepcija je bila - opća.


Danas, kad postoje sve moguće nacionalne udruge, kao, naprimjer, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Matica hrvatska u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko društvo književnika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Hrvatsko društvo novinara Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te još stotinu nekakvih društava što im se nazivi guše od silne redundancije hrvatskih pridjeva, sve to zajedno nije u stanju sastaviti ni jednu pristojnu i osmišljenu, kontinuiranu izdavačku književnu ediciju.


Hrvatski slučaj je najtragičniji i najkomičniji u isti mah. Najtragičniji, zato što je ono sistema kojega uopće ima u okviru hadezeovskoga \"kulturnog programa\" (a kojemu zdušno sekundira Crkva skupa sa svim nabrojanim i nenabrojanim udrugama) sve podređeno konceptu rigidnoga hrvatskoga unitarizma. Njegova je prva programska zadaća - svojevrsna asimilacija bosanskih Hrvata u idealni kulturni standard, ispiranje mozgova i kolektivne memorije od svih bosanskih i bosanskohrvatskih sadržaja. Najkomičniji, pak, zato što se kroz djelovanje spomenutih društava na najbanalniji način pokazuje ispraznom i lažnom krilatica o velikoj hrvatskoj kulturi. Kao i u mnogim drugim stvarima, i tu je paradigma paracrkveno Hrvatsko kulturno društvo Napredak: vrhunac i najsjajniji domet hrvatske kulture kako ju shvaćaju u Napretku jesu pop-festivali i malonogometni turniri.


Međutim, iza bosanskih etno-konfesionalnih pokreta kraja Dvadesetoga stoljeća ipak će ostati tvrde markacije: novosagrađene bogomolje i konfesionalni simboli, razasuti po cijeloj zemlji. Ima ih smjernih, funkcionalnih, očevidno izgrađenih za ljude, ali ima ih - i takvi baš bodu oči, što im i jest glavni cilj - koji prijete, izazivaju, ohole se... Zvonik franjevačke crkve u Mostaru (o čijoj sakralno-estetskoj ništavnosti je sve potrebno i mjerodavno rekao profesor Radovan Ivančević u ovom listu) i pandan mu - križ na brdu Hum živa su slika i prilika toga militantnoga, protiv drugoga orijentiranog mentaliteta. Na srpskoj strani, pričaju znalci, upravo je u toku pravi trend izgradnje slavnih srpskih crkava iz 12. i 13. vijeka. A goleme i stilski sasvim ne-bosanske islamske komplekse, što niču iz očevidno političkih motiva, jedan nespokojni a iskreni musliman nedavno je britko nazvao - džamijama koje su protiv muslimana.


Ako o prirodi protekloga rata u Bosni i Hercegovini ni danas nema jednoglasne prosudbe (nacionalni?, građanski?, vjerski?, međudržavni?), kada bi sutra planuo novi, čije se vatrice konstantno podgrijavaju kroz tri zasebna etničko-vjerska sustava, o njemu ne bi bilo nikakve sumnje - bio bi par excellence vjerski i kulturni rat.


 


STARE TEME
 


OSTALE VIJESTI
Sastanak šefova vlada članica SEECP-a: BiH preuzela od Slovenije predsjedavanje SEECP-omHohmann održala predavanje u ANUBiH: BiH nije samo evropska zemlja, već i zemlja kojoj je mjesto u EUBošnjaci bojkotovali sjednicu NSRS: Dodik odlikovao Valentinu MatviyenkoVIDEO: Prelazak granice naplaćivali oko 500 eura: Zbog krijumčarenja migranata uhićeno šest državljana BiHŽalbeno vijeće saslušalo argumente u predmetu Karadžić : \'Ispravno osuđen za genocid u Srebrenici i teror u Sarajevu\'\'Odražavaju kulturni identitet\': U Bavarskoj obavezno postavljanje krsta na administrativnim zgradamaAlek Minassian se nije izjasnio o krivici: Napadač kombijem u Torontu i zvanično optuženSetyu Novanto rekao da će razmisliti o presudi: Indonežanski političar osuđen na 15 godina zbog korupcijeSalah vs. Džeko: Liverpool i Roma traže svoj put u finale Lige prvaka
Preuzeto sa portala INDEX.HR

Objavljeno prije sat vremena
Slovaci bijesni zbog nove ministrice unutarnjih poslova
Objavljeno prije sat vremena
Macron i Trump složni: "Ovaj posjet potvrda je trajnog prijateljstva SAD-a i Francuske"
Objavljeno prije sat vremena
Identificirana prva žrtva krvavog napada kombijem u Torontu
Objavljeno prije 2 sata
Tko je Alfie Evans, smrtno bolesni dječak za čiji život se bori i papa Franjo?
Objavljeno prije 2 sata
Dan nakon masakra u Torontu, kanadski premijer traži od građana da ne žive u strahu
Objavljeno prije 3 sata
Bivši bin Ladenov tjelohranitelj prima socijalnu pomoć u Njemačkoj





Google





Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
Sastanak šefova vlada članica SEECP-a: BiH preuzela od Slovenije predsjedavanje SEECP-omHohmann održala predavanje u ANUBiH: BiH nije samo evropska zemlja, već i zemlja kojoj je mjesto u EUBošnjaci bojkotovali sjednicu NSRS: Dodik odlikovao Valentinu MatviyenkoVIDEO: Prelazak granice naplaćivali oko 500 eura: Zbog krijumčarenja migranata uhićeno šest državljana BiHŽalbeno vijeće saslušalo argumente u predmetu Karadžić : \'Ispravno osuđen za genocid u Srebrenici i teror u Sarajevu\'\'Odražavaju kulturni identitet\': U Bavarskoj obavezno postavljanje krsta na administrativnim zgradamaAlek Minassian se nije izjasnio o krivici: Napadač kombijem u Torontu i zvanično optuženSetyu Novanto rekao da će razmisliti o presudi: Indonežanski političar osuđen na 15 godina zbog korupcijeSalah vs. Džeko: Liverpool i Roma traže svoj put u finale Lige prvaka
Preuzeto sa portala INDEX.HR

Objavljeno prije sat vremena
Slovaci bijesni zbog nove ministrice unutarnjih poslova
Objavljeno prije sat vremena
Macron i Trump složni: "Ovaj posjet potvrda je trajnog prijateljstva SAD-a i Francuske"
Objavljeno prije sat vremena
Identificirana prva žrtva krvavog napada kombijem u Torontu
Objavljeno prije 2 sata
Tko je Alfie Evans, smrtno bolesni dječak za čiji život se bori i papa Franjo?
Objavljeno prije 2 sata
Dan nakon masakra u Torontu, kanadski premijer traži od građana da ne žive u strahu
Objavljeno prije 3 sata
Bivši bin Ladenov tjelohranitelj prima socijalnu pomoć u Njemačkoj



RAZBIBRIGA

Ogroman interes za zagrebački radio s cajkama: Atraktivne cure trgaju se za posao DJ-ica

Matt LeBlanc otkrio najodvratniji detalj sa snimanja Prijatelja: "Nitko mi to nije rekao?!"

68-godišnja gospođa stidljivo se predstavila žiriju, a tad je zagrmio AC-DC i svi su bili na nogama

Kako je moguće da Kate Middleton ovako izgleda nekoliko sati nakon poroda?

Kate je jednom stvari odala počast Diani dok je napuštala rodilište

Ni Seve ni Rozga: Splitski menadžer tvrdi da je ova pjevačica "najbolja investicija u Hrvatskoj"

Sve što Pornhub zna o nama (18+)

Prije 13 godina objavljen je prvi video na YouTubeu, a u njemu i prvi dick joke

Slikovnica o seksu razbjesnila neke roditelje: "Što nije u redu s današnjim svijetom?"

Kako će se zvati novorođeni britanski princ?

Trudnu Pippu Middleton izbacili iz dućana

Nova Miss Universe Hrvatske ima hrpu seksi fotki na Instagramu

Jedeš koliko hoćeš za 69 kuna: U Zagrebu otvoren all you can eat restoran

"Jebem ti mater": Ćiro Blažević nakon utakmice žestoko psovao u javljanju uživo

Zagreb uskoro dobiva radio koji će puštati cajke i dijeliti plastičnu operaciju u nagradnoj igri?

Internetom kruže 18+ fotke sportske novinarke Foxa

Kontakt mail
tuzlarije@tuzlarije.net