Srijeda 19.6.2019 10:58:13
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - FORUM
 



Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 


TZNEWS
! --[if lt IE 7]>
class="element-invisible element-focusable">Skip to main content
ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org


Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 

Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 


Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 


Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 


Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 




ON LINE KORISNICI - 144

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



UPIS PRILOGA

UTOPIS

(Nenad Veličković)

Saradnik "Slobodne Bosne" proveo je nekoliko sedmica u prijestonici afričke nezavisne republike N´Tumbe; ovo su odlomci iz njegovog utopisa

Kroz pustinju Tufabe
Pustinjske ruže vjetrova
Jomba – Jomba
Bgigi jojo
Rmba-mufu
Seks u pustinji
Olimpijada u pustinji
 

Kroz pustinju Tufabe

Za Evropljane je svakako u najmanju ruku čudno posmatrati tri gola muškarca koji sjede u krugu jedan naspram drugog i jedan drugom svaki čas prijete penisima

Pustinja Tufabe nalazi se oko 500 km južno od puta koji povezuje Donju Voltu i Butande.

Tipična oaza
Najveći dio pustinje pripada nezavisnoj državi Tufabe N´Tutu, koju naseljavaju tri plemena: Bentu, Mutumbe, i Fatutu. Za stranca nema vidljive razlike između pripadnika ovih plemena, naročito u oazama koje naseljava mješovito stanovništvo. Međutim, razlika ipak ima, i pažljivo uho može ih otkriti u izgovoru nekih riječi, u načinu na koji se oblače i u različitim danima kada praznuju i svetkuju.

RADNO VRIJEME TROGLAVICE

Iako tri naroda vjeruju u Bibingu Žimembu, pri čemu Žimembe na sva tri jezika, i na bentskom, i na mutumbskom, i na fatutskom znači “jedan jedini”, mole se na različite načine i u različito vrijeme. Bentuti zakopaju glavu u pijesak i ostaju dok ne izgovore molitvu. Najbolji vjernici su oni koji se najduže mole. U vrijeme dok smo mi boravili u N´Tumbi trojica Bentuta već treći dan nisu vadila glavu iz pjeska. Ljubazni domaćini objasnili su nam da su to kandidati za “gadanbe” – vračeve. Mutumbe, koji su u svemu različiti od Bentutia, zatrpaju se pijeskom sasvim tako da im samo glava viri iz pijeska. Fatutsi, koji su najpraktičniji, mole se pokriveni od glave do pete k´belom, jednom vrstom šatorskog krila.


Troglavica sa savjetnicima
Nezavisnom državicom N´Tumbom upravlja troglavica, tj. savjet od tri poglavice (kumbe) svake od tri plemenske skupine. Način na koji oni donose odluke Evropljanima se može učiniti vulgaran, ali je u skladu sa klimom i načinom njihovog odijevanja. (Ne nose na sebi ništa osim nakita.) Nijedna odluka, naime, nije punovažna ako se samo jedan od kumba uhvati za ho.

Kumba je poglavica plemena, a ho je penis. Zanimljivo je da se u svim službenim jezicima gradacija postiže dužinom vokala. Ho je penis normalne dužine, hoo veliki, hooo jaaako veliki (a hehe najmanji). Sva tri dijalekta imaju osim komparativa i superlativa i četvrti stepen gradacije, hiperlativ, koji se tvori prebacivanjem posljednjeg vokala na prefiksnu poziciju. Ohoooo je najveći, a oho-ho je troglavicin ho. Fraza “Kumba drmba oho ho” mogla bi se prevesti kao “veto”.

Oho-ho je očigledno važna poluga u donošenju odluka, i to je razlog da je njegova dužina bila preovladavajući faktor u izboru kumbe. Od sticanja nezavisnosti i pod uticajem primjera iz evropske demokracije, danas kumba može biti i muškarac sa jako malom šakom, u kojoj i prosječan ho izgleda kao hooo.

Za Evropljane je svakako u najmanju ruku čudno posmatrati tri gola muškarca koji sjede u krugu jedan naspram drugog i jedan drugom svaki čas prijete penisima. Izgleda sa strane kao da bacaju jedan na drugoga neke kletve. Ali njihovi saplemenici na to ne obraćaju pažnju.

Radno vrijeme troglavice je od zore do izlaska zvijezda, ali pošto se svi mole i jedu u različito vrijeme i na različitim mjestima, efektivno u radu provedu nekoliko sati. Ukoliko, naravno, ne pada kiša ili im u posjeti nije neka ekspedicija. Posljednja ekspedicija koja je posjetila N´Tumbu imala je zadatak da, u cilju smanjenja populacije i preventive od zaraznih bolesti, lokalnom stanovništvu pokaže prednosti kondoma.

LARVE I PTICE

Osnovna namirnica u N´Tumbi su podzemne larve koje se hrane korijenjem nekih pustinjskih trava. Nema dokaza da je molitva sa glavom u pijesku povezana sa ovim larvama, ali Mutumbe ne dozvoljavaju Bentutijima da se mole u njihovom pijesku.

Sporno je 17 koraka oko kolibe
Stalna zategnutost između Mutumbi i Bentutija plod je nedefinisanih razgraničenja. Smatra se da je sedamnaest koraka u krug oko kolibe pijesak plemensko vlasništvo plemena kojem pripada vlasnik kolibe, ali nejasno je čijih koraka: vlasnika kolibe, kumbe, prvog komšije, ili svake zainteresovane strane. U vrijeme našeg boravka u N´Tumbi troglavica je upravo usaglašavao zakon o sedamnaest koraka.

Uz larve koje su najveći specijalitet, druga glavna namirnica je meso nekih ptica, s tim što Bentutiji jedu meso ptica koje trče a ne lete, a Mutumbi meso ptica koje lete a ne trče. Fatutui jedu jaja i jednih i drugih, ali ne jedu meso ni jednih ni drugih. U većem dijelu godine N´Tumbijci se snabdijevaju vodom iz izvora u oazi, a u doba suše cijede korijenje nekih pustinjskih trava.


Stranci u narodnoj nošnji
Evropljanin koji kao gost boravi u N´Tumbi ima pravo podići svoj šator bilo gdje. Za strance ne važe lokalni zakoni, i po tome N´Tumba podsjeća na Bosnu. Svaki stranac uživa neku vrstu diplomatskog imuniteta, ali pošto u N´Tumbi nema PX prodavnica (nema trgovina uopšte) i nema automobila, od tog imuniteta praktično nema neke koristi.

Važnije od novca i bižuterije je da se ponašate ljubazno i da ne zračite negativnu i podmuklu energiju. Ako u vama prepoznaju prijatelja, N´Tumbijci će vam otvoriti najskrivenije kutke svojih koliba. A tamo...

II DIO

Pustinjske ruže vjetrova

Narodi koji naseljavaju pustinju Tufabe ne poznaju pušenje. Dimni štapići kod njih izazivaju gađenje i provociraju dugotrajno pljuckanje. Oni pristaju udisati dim da bi se u hladnim noćima ogrijali pored vatre, ali sisati cigarete na način bijelaca im je neshvatljivo. To, međutim, nipošto ne znači da im je hedonizam stran.

KOŽA UBIJENIH RATNIKA

Uživanje koje mi nalazimo u cigaretama N’Tumbijci postižu puštanjem vjetrova. Za tu, kod nas ozloglašenu i društveno prezrenu tjelesnu aktivnost, ovi ljudi imaju desetine naziva. U svojoj knjizi Fiktivna sinonimija lingvistica Truda Gepupst ukazuje na tvorbeni model koji naziva prefiksiranje glagolskog korijena. Od ”pfugege” (“puštati vjetar”) tako su nastali: “ž’njofu-pfugege” (“Mokri vjetar” – “Ž´njofu-pfugege” treba razlikovati od “njenje-gege”, što se može prevesti kao monsun, ili vjetar iz močvare); ”v’fefe-pfugege” (Preveli bismo kao “let leptira”); “Bibinga-pfugege” (Bibinga je bog, Žimembe, jedan jedini, pa bi se “Bibinga-pfugege” moglo prevesti kao božanska grmljavina.) Iz preko pedeset naziva izdvojimo još samo neke: “Ljelje-pfugege”, (“uzdah umirućeg slona”), “frfr-pfugege” (slobodan prijevod: “pjesma cvrčka iz čvora crne mrče”). Naravno, komparacija se i ovdje postiže produžavanjem vokala. “Kumba-gegeeee” je “dugi poglavicin vjetar”, a “hehe-ž’njofu-gege” bio bi mali mokri vjetar.

Veliki istraživač i antropolog G. H. Breezy u poglavlju svoje čuvene knjige Jezik tijela napravio je sistematizaciju vjetrova. Uz tri parametra poznata Evropljanima – ń: jačina zvuka, trajanje zvuka i miris, on je otkrio i ustanovio još pet: frekvenciju, volumen, jačinu, vlažnost i ultrazvučnost (naprimjer, vjetrovi koji se ne mogu čuti golim uhom). Uzeti zajedno, svi ovi parametri kodifikuju jedan složen sistem znakova i društvenih odnosa.

Kao što u našem svijetu ne može svako biti pozvan na diplomatske prijeme, ne može ni u pustinji Tufabe svako pustiti bilo koji vjetar. Vjetrovi se puštaju strogo prema prilikama, a za neke se mora školovati. “Bibingu-pfugege” mogu puštati, recimo, samo vračevi, i samo uoči molitve koja slavi Bibingin silazak sa baobaba. Bibinga Ž’Membe se, naime, nije rodio u štali, nego je sletio sa neba na baobab gdje je proveo šest dana praveći ljude i životinje od drveta, da bi sedmi dan sišao i nestao u pijesku. Molitva sa glavom u pijesku je simbolično dozivanje Bibinge. Vračevo puštanje “Bibinga-pfugege” je neka vrsta orijentira vjernicima koji kasne. S druge strane, “frfr-pfugege” je narodski vjetar kojim se iskazuje odobravanje, i u kulturi plemena pustinje Tufabe on je neka vrsta bezručnog aplauza.

KRPA OKO VRATA

Kada sam prisustvovao sastanku Troglavice, na kojem se odlučivalo o dozvoli za početak projekta Žetva (navođenje N’Tumbijskog stanovništva da koristi kondom), posmatrači su u nekoliko navrata “frfr-pfugegama” pozdravljali govore Kumbi. Kada je Kumba Bentu tražio da svako pleme dobije različito obojene kondome, ili kako ih je on nazvao – “tsts-hooe” (bukvalno “ne-penise”, ali u značenju “kože ubijenih ratnika”), svi posmatrači su to složno popratili sa “frfr-pfugegeeeeom”. Jedino je Kumba Mutumba reagovao sa “v’fefe-pfugege”. On je upitao hoće li Kumbe imati posebnu boju, ili će svaki Kumba imati boju svog plemena.

Jenifer Sweet, misionarka zadužena za projekat Žetva, ponudila je da Kumbe imaju tsts-hooe u boji svojih plemena, ali da se kumba-tsts-hooi razlikuju od običnih po mirisu. Kumba Futute je taj prijedlog prokomentarisao sa “h’krhe-pfugege” (“žablja pjesma”) kojim se prihvata neminovnost bez obzira na očekivane teške posljedice.

Moj prijatelj i domaćin G’Dudu pitao me zašto ja ne odobravam riječi Troglavice. Pokušao sam zaobići objašnjenje i pohvalio običaj da Troglavice o svemu raspravljaju javno. G’Dudu nije razumio šta znači javno. Nije mu bilo jasno zašto se bijele kumbe kriju od svog naroda. Pitao je da li se oni nečeg stide. Ja sam mu rekao da mi za svoje kumbe uglavnom biramo one koji se ničeg ne stide. On je onda pitao da li barem moj narod može vidjeti njenje od naš bijelo kumba. Htio sam odgovoriti da mi njihovo njenje ne gledamo, mi u njihovom njenjetu živimo, ali sam odustao. Dao sam sve od sebe i pustio vjetar za koji sam se nadao da će proći kao “frfr-pfugege”.

G’Dudu se sagnuo, pomirisao, i namrštio. Rekao je: “Tsts fufu pfugege. Zašto Tito Jugoslavija (moj nadimak u Tufabeu) daviti svoj pfugege? Tsts omo pfugege.” (U prijevodu ń “moj vjetar ima podrezana krila”.)

Već sam napisao da N’Tumbijci ne nose odjeću, ništa osim nakita. Zbog toga su u prilici da svoju okolinu impresioniraju na načine kakvi su nositeljima bossa, armanija ili roleksa nezamislivi. Jedan od tih načina je “jomba-jomba”. “Jomba-jomba” je za pustinju Tufabe ono što su za Balkan seminari, okrugli stolovi, simpozijumi: mjesto okupljanja intelektualaca i estetičara. Naravno, Fututiji, Mutumbe i Bentutsi ne pripremaju izlaganja, govore, uvode, ekspozee i rasprave. Plemena pustinje Tufabe inače govore malo. Njima jezik služi za imenovanje stvari i pojava a ne za demonstriranje inteligencije ili gluposti. Dugo govorenje inače smatraju gubljenjem vremena. Mislim da bi za njih mnogo veći šok bio vidjeti jednog ostarjelog političara za skupštinskom govornicom nego što je za mene bilo gledanje “jomba-jombe”.

Šta bi G’Dudu, da se nekim čudom nađe u Sarajevu, vidio iza govornice? Čovjeka svezanog krpom oko vrata, najčešće sijedog ili bez kose, koji živi dva sasvim odvojena života. U jednom rješava sudbinu stotina hiljada ljudi, a u drugom ima njenje kao svaki drugi, davi u sebi svoje pfugege, pere čašu u kojoj drži zube i guta razne pilule.

III DIO

Jomba – Jomba

Ženski pfugege uglavnom promijeni boju plamena, samo rijetko poveća njegov obim. Žene i djeca su samo instrument u dramatizaciji, otprilike kao Vrhovni sud BiH u odnosu na NATO

Stanovnici pustinje Tufabe ničemu se kod bijelaca ne čude kao njihovim kutijicama sa lijekovima. Moj prijadelj G’Dudu bio je radoznao: šta mi nosimo sa sobom na put. Pokazao sam mu pasoš, kreditnu karticu, foto-aparat, aspirine, vitamine i, to ga je izuzetno uznemirilo, čepiće za onostranuupotrebu. G’Dudu, naravno, nikada nije imao problema sa hemoroidima, iako mu izraz lica upućuje na suprotno. Užasnut, nije htio da uzme njumu (njuma znači larva, ili crv), na šta ga je čepić veličinom i oblikom podsjetio. Morao sam da mu pokažem kako se čepić upotrebljava. G’Dudu se umalo onesvijestio kad je vidio da guram njumu u ufu-ljigege. Gurnuo je glavu u pijesak i pomolio se za mene.

ZLI DUSI

“Ofa Ks’toto hama pfugege njuma?”, pitao me – to bi se prevelo kao “zašto bijeli ljudi hrane zle vjetrove crvima?” Ko zna kakvu ulogu u kulturi N’Tumbijaca imaju vjetrovi, biće mu jasno G’Dudino čuđenje i zgražavanje nad našim čepićima i zašto je, kad sam završio, prinio nos mojim ustima i pomirisao. Za njega je bilo logično da će zli duhovi potražiti drugi izlaz ako im se blokira uobičajeni. N’Tumbijci vjeruju da pfugege, isto kao i njenje, ne može lagati. Zato svoj najniži jedini stražnji tjelesni otvor nazivaju ufu-ljigege ­ usta istine. Naprimjer, njihov saplemenik može reći da u pijesku oko njega nema crva i da taj dan nije ništa jeo (da bi nalazište sačuvao samo za sebe!) ali njegov pfugege ili njegov njenje bojom, zvukom, oblikom, dužinom i na razne druge načine ukazaće na činjenice. Oni svoje kumbe biraju gledajući u njihov njenje – mi svoje slušajući predizborne govore. Oni neće izabrati onoga koji laže, mi ćemo izabrati onoga koji laže bolje.

Mi, Zapadnjaci, ostvarujemo se kupovinom, ono smo što možemo kupiti a ne ono što znamo uraditi. Na obično kampovanje više ne idemo bez šatora ili prikolice, lampi, spreja protiv komaraca, roštilja, priručnog frižidera, paketa hrane, rasklopivih kreveta, mobitela, automobila, stolova i stolica, kockica za potpalu, drvenog uglja, detredženta za suđe, tranzistora i televizora na akumulator. Povratak prirodi pretvorili smo u povraćanje na prirodu. Kako onda možemo razumjeti duboki magijski smisao jomba-jombe?

Pretpostavimo da novogodišnje veče provodite pred televizorom koji nema tona. Vidite lica koja se krevelje i tijela koja prave nepristojne pokrete, svi su veseli bez vidljivog razloga. Boraviti u jednoj drugačijoj kulturi je kao biti gluhonijem u svojoj. Jomba-jomba se obavlja u sumrak i noću, oko vatre. U svetkovini (ili bi bolji naziv bio festival? Ili okrugli sto? Ili krug nezavisnih crnaca?)učestvuju muškarci, žene i djeca za koje se zna da će sutra polagati njenje. Zbog toga se za pfugege ponekad kaže i tsts-njenje. Svako od učesnika donese jedno drvo, ili suho njenje antilope ili neke druge životinje, ili svoje, na kraju krajeva. Vatra bukne svom snagom, a onda se umiri.Tada počinje oficijelni dio. Prvo jombaju djeca, potom žene i najzad muškarci. Svaki učesnik u diskusiji, ili svaki izvođač u programu okrene ufu-ljigege (usta istine) plamenu i pusti pfugege. Dječiji pfugege u pravilu blago zatalasa plamen. Ženski pfugege uglavnom promijeni boju plamena, samo rijetko poveća njegov obim. Žene i djeca su samo instrument u dramatizaciji, otprilike kao Vrhovni sud BiH u odnosu na NATO.

“SARAJV’O, SARAJV’O”

Prava uzbuđenja dolaze tek sa muškarcima. Publika sa zanimanjem i velikom pažnjom prati ovaj dio, i pozdravlja svaku uspjelu jombu. Plamen pred našim očima raste, mijenja boju, rasipa. Jedan za drugim, zli duhovi nestaju u plamenu. Čitalac će svakako teško povjerovati u ovu sliku. Stotinu Afrikanaca sjedi oko vatre i jedan za drugim prilaze joj i prde u nju, a svaki put vatra se rasplamsa i u njoj se pojavi slika zlog duha koji najčešće ima oblik nekog od njihovih predaka. Ni meni G’Dudu nije vjerovao kad sam mu opisao kako 20.000 ljudi sjedi oko jedne livade na kojoj 20 muškaraca trči za napuhanom loptom. Zašto bi masovno skandiranje “Sarajv’o, Sarajv’o” bilo pametnije ili civilizovanije od sportsko-umjetničkog puštanja vjetrova? Zaista nema razloga vjerovati da je urlanje, psovanje i bacanje petardi bolja terapija od spaljivanja zlih duhova.

Čitalac koji sumnja da pfugege može rasplamsati vatru neka nekoliko dana jede crve i neka jednu sedmicu ne ide u wc. Iznenadiće se kad običan upaljač pretvori u bacač plamena. A ako se pri tome i brzo okrene, možda će u tom plamenu ugledati lice svoje punice ili čak tri glave svog kolektivnog šefa. Djeca i žene iza ponoći odlaze na spavanje. Muškarci nastavljaju. Napetost raste zajedno sa gomilom pepela. Više niko ne dodaje drvo ili balegu u ognjište. Vatra živi samo od uzdaha usta istine. Ljudi iznureni borbom sa zlim duhovima jedan po jedan ostaju da leže na toploj zemlji. Ostaju najjači. Kome će pepeo uzvratiti oblakom bez vatre? Ko će završiti uzbudljivu noć sa hehe-ž’njofu luluge umjesto sa ljelje pfugege (sa malim mokrim lugom umjesto sa uzdahom umirućeg slona)? Prvi zraci sunca zatiču najupornije. Jutarnji vjetar raznosi pramenove dima. Vatra je mrtva, i više joj nikakvo umjetno disanje ne može probuditi. Do sljedeće večeri.

IV DIO

N’Tumbijci su ostali zapanjeni kada im je naš suradnik objasnio sistem školovanja u Evropi i kada im je počeo govoriti ko i kako upravlja našom državom

Bgigi jojo

Učenje počinje traženjem vode, potom larvi u pijesku. Na te dvije lekcije zadrže se nekoliko godina

Površan posmatrač može brzo, lako i pogrešno zaključiti da djeca N’Tumbijaca ne idu u školu. U pustinji Tufabe, naime, nećete vidjeti ni jednu kolibu u kojoj roditelji ostavljaju svoju djecu da bi se odmorili od njih. N’Tumbijci ne poznaju slova i ne koriste matematiku. Ne broje više od tri. (Afa, hubu, lele – jedan, dva, tri. Poslije tri dolazi ufi – puno.) Njihove vrijednosti ne izražavaju se brojčano, jer ne poznaju pojam vlasništva. Tako se odnose i prema djeci: kao prema zajedničkom dobru a ne kao privatnoj svojini.

BORBA SA LAVOVIMA

Odrasli N’Tumbijac ne bi razumio smisao obrazovnog sistema u kojem dijete sat vremena mrmlja nad čitankom a potom mu odrecituje “Moj otac je otac, i direk i država...” Iz pustinje Tufabe i meni se učinilo besmislenim finansirati školstvo u kojem djeca umjesto fudbala uče periodni sistem, dok u isto vrijeme njihovi očevi znaju nabrojati više fudbalera Lige šampiona nego hemijskih elemenata.

Učenje počinje traženjem vode, potom larvi u pijesku. Na te dvije lekcije zadrže se nekoliko godina. Ko ne nauči po boji trave i obliku pijeska prepoznati korijen pun larvi, ostaje gladan. Ko je gladan, ima malo i neugledno njenje. Ko ima neugledno njenje, nema iz čega učiti gradivo srednje škole. (Za razliku od našeg programa, koji se ponavlja na sva tri nivoa školovanja, N’Tumbijci se nikad ne vraćaju na već jednom naučeno.)

U Tufabeu svi znaju čitati njenje. Iz njenjeta jednog običnog N’Tumbijca može se o životu i prilikama saznati više važnih stvari nego u Evropi iz intervjua premijera. Dok našim političarima više niko ne vjeruje, u N’Tumbi imaju poslovicu: “Njenje tsts drgube”, čiji bukvalan prevod glasi: “Govno ne laže.”

Šokantno je, nakon ovakvih činjenica, saznanje da se po njenjetu ne može otkriti kojem plemenu pripada njegov vlasnik. Njenje Mutumbi, Fututua i Bentutija se ne razlikuje! (Razlikuju se, po nekim nijansama u mirisu, vjetrovi koje ispuštaju vračevi, ali to je posljedica vjeronauke a ne biološka razlika. O razlikama u vjerovanju već smo malo pisalo, a o tome će kasnije još biti riječi.)

Zamislite da možete vidjeti šta je i kako vaš lider jeo, da li je i kada posljednji put imao seks, osjeća li se mlad, snažan i zdrav. G’Duduu je neshvatljivo da jednim plemenom može upravljati star i bolestan čovjek. Stari i bolesni u pustinji Tufabe napuštaju vlast i pleme i odlaze u pustinju da poginu u borbi sa lavovima. Kod nas je obrnuto: stari i bolesni dolaze na vlast da naprave pustinju. Tokom osam ili dvanaest godina školovanja izdresiraju nas da slušamo i ne mislimo. Naučna istina da smo postali od majmuna u školi se dokazuje tako da se učenici nauče ponašati kao majmuni. Cilj obrazovanja je razvijanje vještine oponašanja.

PRIVATNO VLASNIŠTVO

Moj N’Tumbijski prijatelj G’Dudu zaprepastio se kad sam mu opisao kako mi Zapadnjaci polažemo njenje u vodu i kako činimo da ga voda odnese. Izdreljio se i nekoliko minuta nije rekao ništa. Trošiti vodu koja se može piti da bi se odbacilo njenje koje se može gledati!!!

Nisam objasnio svom domaćinu da smo mi gledanje u njenje zamijenili gledanjem u mali ekran, i da je za nas televizija ono što je za njih kumba-njenje. N’Tumbijac ne zna za bakterije, ali čim pogleda u njenje, vidi da li je bolestan i kakav mu lijek treba. Naša omladina može pola sata recitovati o Kohu i stafilokokama, malariji i koleri, ali nije u stanju pomoći sebi. Za ono što stanovnici Tufabea vide u jednom njenjetu nama su potrebni laboratoriji, mikroskopi, gomila zaposlenih i tone papira.

G’Dudu me pitao zašto roditelji u mojoj zemlji odgovornost za zdravlje i obrazovanje svoje djece prebacuju na druge. Pitanje me zateklo. Valjda zato što je vjeronauka dio školskog programa, a zdravlje u porodici ne postoji kao predmet. U našoj školi ne uče se najvažnije stvari. U nju ulazimo kao djeca a iz nje izlazimo kao pacijenti.

Rekao sam G’Duduu da je u Evropi školovanje obavezno. Po zakonu. U mojoj zemlji desetine ozbiljnih ljudi već godinama dobija novac izbacujući i ubacujući pisce u čitanke. G’Dudu naravno ne zna ni šta je pisac ni šta čitanka, ali je shvatio poentu. To bi bilo, rekao je, kao kad bi u njegovom plemenu uvijek jedni te isti jomba-jombali (prdili u vatru da je razbuktaju a ne ugase), a svi ostali im donosili larve i jaja.

N’Tumbijci ne poznaju privatno vlasništvo pa im je brak kao institucija nepotreban. Brigu o djeci osjećaju svi, i svako smatra za cilj i smisao obrazovanja i kulture naučiti djecu onome što i sami znaju. Ideju da je zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca i oko sebe ne razumiju. G’Dudu je, nakon mog predavanja uzeo jedan pustinjski nar i rekao okupljenoj djeci: bgigi jojo. (Šipak se okreće.)

Na trenutak, djeca su imala glup pogled ponavljača iz zadnjih klupa. A onda se provalio smijeh.

Djeca u pustinji Tufabe dan provode sa odraslima, od njih uče kako da žive i prežive: koja je larva zrela, a koja može još narasti; kako prepoznati jednom otkopano pa zakopano mjesto; kako praviti pfugege (puštati vjetar) na stotinu različitih načina (zgodno je poređenje sa radionicama kreativnog pisanja ili studijem žurnalisitike); kako u njenjetu djevojke prepoznati dan za vođenje ljubavi.

V DIO

Roditeljska pažnja: ovaj dio utopisa našeg saradnika iz pustinje Tufabe direktno sadrži otvorene scene seksa, ali bez nasilja

Rmba-mufu

Plemena u pustinji Tufabe ne poznaju instituciju braka, tako da njima vođenje ljubavi donosi više radosti a manje obaveza i problema. I uopšte, gotovo da i nema sličnosti između između N’Tumbijskog i zapadnjačkog seksa. Mi od naših djevojaka, recimo, očekujemo da sačuvaju nevinost prije braka, ali ih ne upozorovamo da penis osim za seks služi i za mokrenje pored šolje. Brak iz ljubavi brzo se pretvori u vezu iz nužde.

SEKSUALNI POLOŽAJI

N’Tumbijke, međutim, ne koriste mirise i šminku, ne nose odjeću, ne kvarcaju se, ne liposukcišu se, nemaju niti jedno pomoćno sredstvo za prilagođavanje svog lika i tijela ukusima i potrebama muškaraca. Za seks su im dovoljni njenje i mufu. (Mufu je izraz za vulvu, ali znači i žena. N’Tumbijski jezici su bogati sinonimima. Tako pfugege, vjetar, može označavati i dim.)

Ovdašnjim muškarcima svakako je neuporedivo lakše nego nama. Ne moraju kao mi dešifrovati tajne i vrlo često konfuzne signale boljih polovica, ne moraju trošiti sate, dane i mjesece na prikrivanje (mi to nazivamo udvaranje) pravih razloga svog interesa za suprotni pol. Sve, naime, piše u njenjetu. U ženskom njenjetu muškarac može pročitati da li je djevojka u danima i godinama kad je slobodna i raspoložena za seks, tj. kada je mrhrhe. Ukoliko doji, ili je premlada, ili prestara, ili ima menzes, ili je bolesna, njenje upozorava muškarca da je mufu tsts mrhrhe.

U muškom njenjetu žene vide slične stvari. Recimo, što je njenje duže, interes za njegovog vlasnika je manji. Veliko njenje ukazuje na muškarca sebičnog, samoživog, egoistu, ukratko muškarca koji je svoj libido već preusmjerio na političku karijeru. Već smo pisali o tome kako je njenje jedna od najvažnijih izbornih preporuka za buduće kumbe (poglavice). Također, suho ili izmučeno njenje otkriva umornog i zabrinutog muškarca, od koga se ne može očekivati šezdeset minuta rmba-mufu.

Rmba-mufu je glagol kojim se označava koitus. N’Tumbijski jezik ima devedeset posto glagola koji se tvore tzv. imenskom glagolizacijom, tj. prostim sparivanjem dvije imenice. Omo-n’demde (ruke-pijesak), naprimjer, znači kopati. Zapadnjaku se može učiniti strašnim da posmatranje njenjeta može zamijeniti udvaranje, čežnju, zaljubljenost, neizvjesnost. Kad bi pisali pjesme, N’Tumbijski pjesnici, dakle, ne bi pisali o očima svoje drage, nego o njihovom njenjetu. Ali oni ne pišu, oni čak ne znaju ni šta je to “draga”, oni, usuđujem se pomisliti, ne poznaju ni osjećaj zaljubljenosti. Uzdisanje prije seksa oni smatraju gubljenjem vremena i energije. I sama predigra traje nekoliko minuta, koliko im treba da se uzajamno izmirišu. Mirisi ih uzajamno uzbuđuju, a njihov intenzitet pojačavaju vlaženjem jezikom, koje samo izvana liči na naše poljupce.

Sam rmba-mufu, napokon, počinje nakon popodneva provedenog u čitanju njenjeta. Oni koji su mufu tsts mrhre ili rmba tsts mrhrhe odlaze da jomba-jombaju, a mrhrhe mufu i rmba mrhrhe povlače se u parovima u mrak ili u kolibe. Parovi se biraju po pravilima koja su komplikovanija od bergerovih tablica za šahovske turnire. Mislim da se izbjegava ponavljanje rmba-mufe sa istim partnerom.

Pošto imaju veliku slobodu u izboru partnera, ljubavnici u Tufabeu nemaju potrebu za slobodom u položajima. Zapravo, koriste samo jedan, za koji nemaju ime. Mi bismo ga nazvali “otpozadi”. (Zato se nipošto ne može umjesto rmba-mufu reći mufu-rmba.) I uopšte, za cijelu ovu radosnu aktivnost mi imamo mnogo više riječi, N’Tumbijci mnogo više vremena.

SVE ZA SEKS

Našu seksualnost društvo potiskuje, guši i odbacuje jer tako ogromnu pozitivnu energiju svakog pojedinca najlakše preusmjerava u ratoborni nacionalizam, vjersku zatucanost i potrošački mentalitet. N’Tumbijci, koji nikad ne ratuju i koji ne poznaju novac, mnogo više snage troše na seks. Jedan prosječan rmba-mufu traje devedeset minuta. Detalji mi, naravno, nisu poznati, a i ovih nekoliko statističkih činjenica iznosim zahvaljujući ispitivanjima i posmatranjima misionarke Jenifer Sweet. Ona smatra da ovako dugim odnosom partneri iscrpljuju demone potomaka. (N’Tumbijci vjeruju ne samo da u njima žive duhovi njihovih predaka, koji im se javljaju tokom jomba-jombe, nego i da u njima žive duhovi njihovih potomaka, koji se bore za svoj opstanak.) Iscrpljivanje demona završava se padanjem na pijesak, i spavanjem partnera u dugom zajedničkom zagrljaju, koji nije izraz dostignute bliskosti nego način grijanja u hladnoj pustinjskoj noći.

Mi ćemo ovakav seks nazvati primitivnim i nemaštovitim, divljim i vulgarnim, ali činjenice nisu na našoj strani: iako svi uživamo u seksu, zadovoljavamo se guranjem kolica u hipermarketima. Žudnja za posjedovanjem stvari proširuje nam zjenice i sužava vidik, a potpisi pred matičarem poljubac dvoje zaljubljenih svode na ugovor dvije firme. Zato put iz bračne postelje često vodi na psihijatrijski kauč.

U pustinji Tufabe otkrićete da se do zadovoljstva, sreće i ispunjenja ne stiže trošenjem novca, i ne mora se bez novca biti nesretan, prazan i nezadovoljan. U pustinji Tufabe srešćete ljude kojima nisu odumrla čula. Nasuprot njima, mi šaljemo sve više SMS-ova, jer se sve manje dodirujemo. Slušamo cedeove jer ritmom muzike zaglušujemo ritam srca. Ponosimo se kupljenim parfemima jer se stidimo mirisa vlastitih žlijezda. Rođeni za glavne uloge, postali smo statisti. Naša kultura je pfugege mufu.

VI DIO

Nas utopisac iz pustinje Tufabe u ovome broju pise o erotskim tajnama koje mu je otkrila naucnica Jenifer Sweet

Seks u pustinji

Na Zapadu je nemoguce pronaci dobar zenski magazin bez savjeta za bolji seks: Kako iz njega izvuci najvise; Tajne dobrog orgazma; Mali trikovi za veliko zadovoljstvo; Pronadjite njegove erogene zone... O svemu tome N’Tumbijci ne govore, jer za vecinu seksualnih pojmova nemaju odgovarajuce rijeci. Ne postoji rijec za ni erogene zone, iako u anatomskom smislu razlikuju nekoliko specificnih organa.

POSILJKA KONDOMA

Ogege je, naprimjer, straznjica, ali u apstraktnom smislu. U konkretnom, mora se naglasiti cija: zuzu-ogege (zenska), comba-ogege (muska), kumba-ogege (troglavicina).
N’Tumbijci ne smatraju ogege losijim ili na bilo koji nacin vulgarnim dijelom tijela. Naprotiv, ako neki dio tijela smatraju prljavijim od ostalih onda su to usta. (Zato se ne ljube!) Nas narod je nekada u proslosti gajio slican odnos vrijednosti, cuvajuci poslovicu “jezik parla, a guzica placa”.

Ogege nije predmet N’Tumbijske estetike. Ne moze se reci fufu zuzu-ogege, u smislu u kojem na sarajevskim ulicama cujemo “dobra guza”. N’Tumbijac nikada nece reci fufu mufu. Jednostavno, evropska stilistika, koja rado cjelinu zamjenjuje dijelom, nepoznata je u pustinji Tufabe. Mi cemo ne trepnuvsi za komsiju reci supak, za prijatelja picka, za politicara govno. G’Dudu, medjutim, nikada ne bi umjesto kumba rekao njenje. Ne zato sto cijeni svog poglavicu, vec zato sto cijeni svoje njenje. Fufu moze biti i fefe, ali ne u smislu dobra sisa, nego dojka sa dosta mlijeka. Dojka bez mlijeka nije fefe, pa tako djevojcice nemaju fefe. Starije zene imaju pljefe. Na vrhu fefe nalazi se bibi. Bibi je bradavica, i bibi imaju i zene i muskarci.

Pretpostavio sam da bi mufu-bibi bio klitoris, ali me misionarka Jenifer Sweet upozorila da je zbog uobicajenog seksualnog polozaja taj organ u pustinji Tufabe jos neotkriven. I da joj je sasvim jasno zasto. Gospodjica Sweet rekla je to sa takvim izrazom da sam momentalno shvatio zabludu u kojoj sam zivio nekoliko sedmica. Vjerovao sam, naime, da zbog sjaja u ocima, snenog lica, i blazenog osmijeha, Sweetova koristi neke tufabijske opijate.

Ispostavilo se da je u toku svojih istrazivanja otkrila neku sasvim novu tehniku u postizanju uzitka.
N’Tumbijski muskarci ne stimulisu ni fefe, ni bibi, ni mufu-bibi. Posto se danju svi krecu goli, zelja za ispitivanjem i otkrivanjem, kakvu imaju Zapadnjaci, ovdje nije dio predigre.
Uzajamno uzbudjivanje ima za cilj da mufu postane dovoljno znjofu, a rmba dovoljno n’demde. (Dakle, da organi postanu vlazni odnosno kruti, drveni.) Jenifer Sweet, koja je u toku svojih istrazivanja intervjuisala preko stotinu N’Tumbijaca, bila je spremna objaviti mi svoje naucno otkrice, objasniti mi tajnu tufabijskog rmba-mufu. “Uopste nije bitna velicina”, rekla je. (Ovome ce se obradovati intelektualci!) “Stvar je toliko jednostavna da mi je prosto... Najzad!” Jenifer je prekinula, jer je upravo stigla posiljka namirisanih kondoma za kumbe: za jednog plavi, za drugog zuti, a za onog ko predsjedava sa zvjezdicama. Ostavila me sa stotinu pitanja: u cemu je ta jednostavnost?

U drugacijim pokretima? Ili u nekom posebnom uglu? Ili u specificnom ritmu? Kumbe su sa velikim ponosom navukle tsts-hoe na svoje oho-hoe. Ponovo sam podsjetio Jenifer na rmba-mufu. “Nasi muskarci polaze od potpuno pogresnih pretpostavki. Nisu vazni ni snaga ni duzina. Kad bi samo...” Ali kumbe, koji su sa ponosom i vrlo pazljivo proucavali gumeni bibi na zavrsetku, trazili su od Jenifer je da im objasni njegovu svrhu. Morao sam jos jednom da prizovem strpljivost. Popodne sam je nasao u satoru.

“Rekla si da mi polazimo od potpuno pogresnih pretpostavki.”

“Da. Nije u pitanju nikakav kvantitet.”

“Nego sta?”

“Mislim da to ima veze sa... Ne znam kako da to opisem. Bilo bi mi lakse da ti pokazem. Ali ne mogu sada.”

“A kad?”

“Sutra ujutru.”

To je bila najduza noc u mom zivotu. U zoru sam vec bio pred njenim satorom. Probudio sam je.

“Sta je bilo?”

“Rekla si da ces mi pokazati.”

“Sta?”

“Tajnu rmba-mufu. Rekla si da nasi muskarci polaze od potpuno pogresnih pretpostavki. Nisu vazni ni snaga ni duzina.”

“Tacno. Vazno je da znas kako da... Mi radimo potpuno pogresne stvari. Razumijes? Ne mogu da vjerujem da se ja sama nisam toga nikada ranije sjetila. Da ni jednom mom partneru to nikada nije palo na pamet. Da bas niko ni slucajno nije to uradio.”

“Koje?!”

Tada je u sator je usao moj prijatelj G’Dudu. U Tufabe je stigla nova misija. Trazio se prevodilac. Ja.

A KOLIKA JE...

U selo je stigao gospodin Horhe Antonio Fernando Miguel i Amarildo de Huberito, izvrsni sekretar centralnog olimpijskog komiteta, sa pomocnikom za koga se ubrzo ustanovilo da je pomocnica, ma sta to danas znacilo. Huberito je dosao sa zadatkom da barem jednog N’Tumbijca dovede na zimske olimpijske igre u Salt Lake City. Olimpijska tijela pojela su olimpijski duh, i samo vise simpaticnih Afrikanaca moze pribaviti alibi ofucanom de Kubertenovom geslu. MOK bi platio sve troskove za jednog N’Tumbijskog skijasa i tri clana delegacije.

Stalno sam mislio na prekinuti razgovor sa Jenifer. Bio sam nervozan i prevodio sam s mukom. Potrajalo je citav dan, jer u pustinji Tufabe niko nema predstavu o tome sta su snijeg, led, planina ili skije. Nema sume koja bi se posjekla za staze i ski liftove, nema automobila kojima bi se vozilo na cisti zrak, nema novca kojim bi se kupovale skije, vezovi, stapovi, odijela, brile, rukavice, dnevne i poludnevne karte, kreme za lice i daske.

Kako objasniti sta je zdravo nekome ko nikad nije bio bolestan? Pregovore je prekinula noc. Bilo je vrijeme za jomba-jombu. Ponovo sam imao priliku da razgovaram sa Jenifer.

Ali nje vise nije bilo. Zakon da u Tufabeu ne mogu boraviti vise od dva stranca odveo je iz sela.

VII DIO

Političari pustinje Tufabe najozbiljnije planiraju da organizuju u svojim krajevima Zimske olimpijske igre, koje će njihovu zemlju preko noći učiniti bogatim turističkim centrom

Olimpijada u pustinji

Gospodin Horhe Antonio Fernando Miguel i Amarildo de Huberito, izvršni sekretar centralnog olimpijskog komiteta, potrošio je dva moja dana i zaradio dvije svoje dnevnice ubjeđujući kumbe da pošalju jednog predstavnika na zimsku olimpijadu. Naravno, uz jednog sportistu pozvana je i delegacija od tri člana. (Još jedan dokaz o odnosu sporta i politike.) Kumbe su tražile da MOK ubaci neke nove discipline. Naprimjer, držanje glave u snijegu. Huberito je odbio prijedlog pohvalivši ideju uvođenja religije u sport, navodeći mogućnost da se onda uvedu i trke na koljenima, uzbrdo i nizbrdo.

DAĆE NATO NEKU CAKU

Ali to nije bio razlog njegovog dolaska. (Tek drugog dana otkrio je pravi cilj svog dolaska.) Kumbe nisu pristale da se N’Tumbi takmiči u skijaškim skokovima. Kad im je objasnio prirodu te discipline, Kumba Mutumbe je primijetio da se ne radi o skakanju nego o padanju. Daske nisu krila, rekao je. (Pljng tsts omo.) Ovdje je zanimljivo primijetiti da N’Tumbijci nemaju izraz za dasku, jer je nikada nisu ni vidjeli ni koristili. Englesko plank izgovaraju kao pljng, što na n’tumbijskom znači jezik i vrlo je nepristojna riječ. Otprilike kao kad mi u Pragu čitamo prkno (što znači također daska) ili kad Kinezi naslov filma Valter brani Sarajevo Sarajevo izgovaraju kao Ž Pi Vo, što znači topla loga u krevetu u kojoj je neko upravo vodio ljubav. Kumbe su vrlo pažljivo pregledale sve slike svih olimpijskih disciplina, strpljivo saslušale sva tumačenja pravila. Uzbudila ih je jedino slika olimpijskog plamena. Kad su čuli da se taj plamen nikada ne gasi, pitali su ko ga hrani. (Grubo rečeno, ko prdi u njega da se ne ugasi? Naravno, nisu mislili na coca-colu ili Nike ili CNN, niti su imali neku antiglobalizacijsku primisao; čitalac se sjeća da smo opisivali n´tumbijski način održavanja vatre, jomba-jombu.)

Gospodin Huberito je objasnio da bi potpirivanje olimpijskog plamena pfugegeom (izraz za puštanje vjetra) bilo svetogrđe. Ja sam zamislio staru Sandu u novoj ulozi i morao sam se složiti sa gospodinom generalnim sekretarom. Najzad je postignut kompromis. Omga Mntutu, mladić iz plemena Fututu, izabran je da nastupi u skijaškom trčanju, jer se to može trenirati i na pijesku. Kumbe su bile zadovoljne: Kumba Fututi zato jer je izabran njegov mladić, Kumba Mutumbe jer misli da je dobro uvalio Kumba Fututiju, a Kumba Bentu jer je sačuvao svoje mladiće. Po svemu sudeći, za uspješne dogovore utroje potrebno je da jedan pregovarač bude glup, drugi zao a treći sebičan.

Gospodin Horhe Antonio Fernando Miguel i Amarildo de Huberito, izvršni sekretar centralnog olimpijskog komiteta, izašao je tada sa pravim razlogom svog dolaska. MOK ima namjeru u pustinji Tufabe organizovati jedne od narednih ZOI. Investicija bi bila velika, ali olimpijski duh je svemoguć. Snježni topovi proizveli bi dovoljno snijega, NATO bi pomogao u formiranju pješčanih kratera i uzvišenja (Možda će do tada biti u stanju brže uticati na klimu.) Ideja MOK-a je da se olimpijada, kao posao koji donosi dobru zaradu, održava svake druge prestupne godine. (Da li će NATO do tada osim klime moći mijenjati i kalendar?) Uporedio je taj plan sa XIV ZOI u Sarajevu.Ideja da se Olimpijada organizuje u centru jedne zimske periferije, u umirućoj socijalističkoj državi, svojevremeno nije bila ništa manje revolucionarna. Sarajlije, kao ni N’Tumbijci, nisu ni prije ni poslije olimpijade igrali hokej, vozili bob ili valjali karling. (Svog heroja nisu poredili sa Heraklom ili Zevsom ili nekim drugim olimpijskim božanstvom, nego sa burekom.)

HAMBURGERI UMJESTO CRVA

Poslije Olimpijade u pustinji bi ostala oaza, razvio bi se zimski turizam i N’Tumbijci više ne bi morali da hodaju goli i bosi, jeli bi hamburgere umjesto crva iz pijeska i bili bi civilizovani. Kumba Mutumbu je odjednom zainteresovan pitao šta jedu naše kamile. Opet se radilo o nesporazumu. Kumba je hamburger razumio kao hmbunga, što znači njenje kamile. Morao sam da objasnim šta je hamburger, i šta je Mcdonalds, i šta je čiiz, i kečap, i paradajz, i ulje, i onda me Kumba prekinuo, raširio ruke kao ribar na Boračkom jezeru i rekao da onda bijeli čovjek mora imati jako veliko njenje. (On je to izgovorio njeeenjeeeee.) Takav zaključak je logičan, ako ga izvede neko ko se prazni samo jednom sedmično. Kumbama se ideja o potapanju crva otopljenim snijegom učinila neprihvatljiva. Prema olimpijskim krugovima (da li su ih u podsvijesti podsjećali na okove u kojima su im odvođeni preci?) imali su mnogo više rezerve od Sarajlija. Sarajlije će vjerovatno izgraditi još jednu veliku ledenu dvoranu u kojoj će se trenirati mali fudbal. Nabaviće i ono kamenje sa drškom, kad se Neretva pretvori u baru i zaledi, imaće gdje trenirati. Zimski sport u kome su najbolji na svijetu, gađanje grudvama, nikada neće biti olimpijska disciplina. Vrijeme zvanične posjete je isteklo. Horhe Antonio Fernando Miguel i Amarildo de Huberito i ja smo razmijenili adrese. Zapisao sam i njegovo puno ime i prezime, ali tu integralnu verziju ovdje izostavljam, jer bi je urednik svakako isjekao. Generalni sekretar olimpijskog centralnog komiteta i ja pozdravili smo se gotovo kao prijatelji: “GoodbyeTufabe. Welcome Sarajevo.” (TO BE CONTINUED)

Preuzeto iz Slobodne Bosne

STARE TEME
 

OSTALE VIJESTI
Počinje trodnevno zasjedanje VSTV-a: Članovi traže raspravu o podršci Tegeltiji nakon afere PotkivanjeTreća redovna sjednica: Predsjedništvo BiH o stanju u oblasti migracijaNa Skupštini i o izvršavanju budžeta KS: Zakon o policijskim službenicima pred zastupnicima KSDvodnevna posjeta predsjedavajućeg OSCE-a: Lajčák u posjeti Bosni i HercegoviniProduženo važenje povišenog stupnja upozorenja: Trump o BiH: Prijetnja nije otklonjenaKritikujući medije i politički establišment: Trump započeo kampanju za novi predsjednički mandatIspitan o korupciji oko organizacije SP-a: Platini pušten iz pritvoraNajviši broj koji je UNHCR zabilježio u 70 godina postojanja: Broj raseljenih ljudi u svijetu prešao 70 milionaJedna od najvećih zapljena u američkoj historiji: Zaplijenjeno 16,5 tona kokaina vrijednog više od milijardu dolaraKod venecuelansko-kolumbijske granice: U oružanom sukobu na granici poginulo 12 osobaU SAD-u zaplijenjen kokain vrijedan milijardu dolara, uhićen Ivan Durašević
Australski sud: Donator sperme je zakonski otac djeteta
U australskoj državi Victoriji od danas je moguća eutanazija
Tinejdžerka iz SAD-a ubila prijateljicu. Prevarant s interneta joj nudio novac
Pala raketa na sjedište stranih naftnih tvrtki u Iraku
Europa pokušava nagovoriti Iran da se pridržava nuklearnog sporazuma
Wall Street snažno porastao, jedan burzovni indeks je blizu rekordne razine
Trump objavio kandidaturu za drugi mandat
Rumunjska vlada preživjela glasanje o nepovjerenju
BBC prvi put snimio kineski kamp za "transformaciju misli"
Istražiteljica UN-a objavit će izvještaj o ubojstvu Khashoggija
Patrick Shanahan povukao kandidaturu za američkog šefa obrane
Pompeo: Trump ne želi rat s Iranom
Boris Johnson sve bliži mjestu novog britanskog premijera
Tisuće muslimana u Turskoj oplakuju bivšeg egipatskog predsjednika
Facebook pokreće svoju kriptovalutu
Trump prijeti: Kreće deportacija milijuna ilegalnih migranata iz Amerike
VIDEO Snažan potres pogodio Japan, izdano upozorenje za tsunami
Poljski tinejdžer nazvao princa Harryja izdajnikom rase, zbog toga mora u zatvor
Pentagon odobrio vojnu pomoć Ukrajini. Daju im 250 milijuna dolara





Google





Koja kombinacija vlade bi vam bila prihvatljiva?
SDP-DF-NS-SBB-SzBiH
SDP-SDA-SzBiH
SDP-PDA-SBB
SDP-SBB
SDA-PDA-SzBiH-SBB
Manjinska SDP-ova vlada
Ekspertna vlada
Vlada u tehničkom mandatu

Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
Počinje trodnevno zasjedanje VSTV-a: Članovi traže raspravu o podršci Tegeltiji nakon afere PotkivanjeTreća redovna sjednica: Predsjedništvo BiH o stanju u oblasti migracijaNa Skupštini i o izvršavanju budžeta KS: Zakon o policijskim službenicima pred zastupnicima KSDvodnevna posjeta predsjedavajućeg OSCE-a: Lajčák u posjeti Bosni i HercegoviniProduženo važenje povišenog stupnja upozorenja: Trump o BiH: Prijetnja nije otklonjenaKritikujući medije i politički establišment: Trump započeo kampanju za novi predsjednički mandatIspitan o korupciji oko organizacije SP-a: Platini pušten iz pritvoraNajviši broj koji je UNHCR zabilježio u 70 godina postojanja: Broj raseljenih ljudi u svijetu prešao 70 milionaJedna od najvećih zapljena u američkoj historiji: Zaplijenjeno 16,5 tona kokaina vrijednog više od milijardu dolaraKod venecuelansko-kolumbijske granice: U oružanom sukobu na granici poginulo 12 osobaU SAD-u zaplijenjen kokain vrijedan milijardu dolara, uhićen Ivan Durašević
Australski sud: Donator sperme je zakonski otac djeteta
U australskoj državi Victoriji od danas je moguća eutanazija
Tinejdžerka iz SAD-a ubila prijateljicu. Prevarant s interneta joj nudio novac
Pala raketa na sjedište stranih naftnih tvrtki u Iraku
Europa pokušava nagovoriti Iran da se pridržava nuklearnog sporazuma
Wall Street snažno porastao, jedan burzovni indeks je blizu rekordne razine
Trump objavio kandidaturu za drugi mandat
Rumunjska vlada preživjela glasanje o nepovjerenju
BBC prvi put snimio kineski kamp za "transformaciju misli"
Istražiteljica UN-a objavit će izvještaj o ubojstvu Khashoggija
Patrick Shanahan povukao kandidaturu za američkog šefa obrane
Pompeo: Trump ne želi rat s Iranom
Boris Johnson sve bliži mjestu novog britanskog premijera
Tisuće muslimana u Turskoj oplakuju bivšeg egipatskog predsjednika
Facebook pokreće svoju kriptovalutu
Trump prijeti: Kreće deportacija milijuna ilegalnih migranata iz Amerike
VIDEO Snažan potres pogodio Japan, izdano upozorenje za tsunami
Poljski tinejdžer nazvao princa Harryja izdajnikom rase, zbog toga mora u zatvor
Pentagon odobrio vojnu pomoć Ukrajini. Daju im 250 milijuna dolara


SVAŠTARIJE

Trump započeo kampanju za novi predsjednički mandat

Facebook pokreće svoju kriptovalutu

Ovo je najmlađa članica norveške vlade, porijeklom je iz BiH

Uhapšen Michel Platini

Četveročlana obitelj pronađena mrtva u SAD-u

Tri tijela pronađena u septičkoj jami u Beogradu

Gorjelo smeće na više lokacija u Mostaru

Nađeno tijelo indijskog mađioničara koji je pokušao najpoznatiji Houdinijev trik

Dvoje ozlijeđeno u pucnjavi na povorci u Torontu

VIDEO Strašna turbulencija na letu iz Kosova. Stjuardesa odletjela u strop