TUZLA - TUZLARIJE NET
       
Utorak 19.3.2024       
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
    
Tuzlarije
  
   
  TZ VIJESTI - VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI 24 SATA - TUZLARIJE - BILTEN GRADA - BILTEN KANTONA - OBRAZOVANJE - FORUM
 









TZNEWS


ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org






ON LINE KORISNICI - 81

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



Intervju Dana

Zašto smo morali isporučiti Alžirsku grupu


ok je bio lider opozicije, Zlatko Lagumdžija je često bio sagovornik Dana. No, bili su izbori, promijenila su se vremena, a mijenjaju se i ljudi. Tako su i Dani morali čekati više od godinu dana na razgovor sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, šefom bh. diplomatije i liderom vladajuće Alijanse i Socijaldemokratske partije BiH. Naš posljednji službeni telefonski razgovor, nimalo ugodan, odvijao se nakon izbora, svega nekoliko dana nakon što je Lagumdžijina stranka formirala gradske organe vlasti u Sarajevu. Nezadovoljan našim ocjenama o njegovom angažmanu u tom procesu, pitao me je kako vidim nastavak njegove buduće saradnje sa Danima, očito aludirajući na obostrano korektne odnose iz vremena dok je on bio opozicionar. Odgovorio sam mu da se ne opterećuje prošlošću: "Ti Danima nisi ništa dužan, a ni Dani tebi. Kad te od sada zamolimo za razgovor, ti procijeni da li je u tvom interesu. Samo ako jeste, ti prihvati. U protivnom, slobodno nas odjebi. Svako neka radi svoj posao." Bilo je očito da se ne razumijemo: on našu potrebu da zadržimo distancu i prema novoj vlasti, a mi njegove promjene koje nosi prelazak iz opozicije u vlast.

Bilo kako bilo, Lagumdžija se tokom prve godine vlasti ponašao baš onako kako sam mu i predložio. Mi jesmo imali interesa da ga imamo za sagovornika, ali se naš interes nije poklapao sa njegovim. Javljali smo mu se zahtjevima za intervju, a on se naslađivao svojim prepoznatljivim cinizmom u odgovorima, tipa: "Ima duga lista onih koji mole i čekaju na intervju. Start BiH čeka već tri mjeseca." Ne znam jesu li te novine dočekale svoje vrijeme, ali mi smo nakon takvih odgovora odbijali da zauzmemo mjesto u čekaonici.

Intervju koji je pred vama dogovoren je u veoma kratkom roku. Onoliko koliko smo mi bili iznenađeni Lagumdžijinim pristankom na naš zahtjev, vjerovatno je i on samim našim zahtjevom. Očito, interesi su nam se poklopili. Prije svega, u tumačenju postupaka njegove vlasti povodom izručenja "alžirske grupe: njegovi da pokaže da je reagirao državnički mudro, i naši - da pokažemo da se radi o državničkoj kratkovidnosti.

S obzirom na sve teme o kojima nismo razgovarali duže od godinu dana, intervju je trajao puna četiri sata. Prekidali su ga jedino pozivi Lagumdžijine supruge, čije je nestrpljenje on nekako pokušao ublažiti. Kad mu je rekla da nije ni trebao prihvatiti razgovor, složio se, prenoseći mi šta mu supruga kaže. Glas s druge strane žice je vrištao: "Ne govori mu to, objavit će!" Bila je u pravu.

DANI: Gospodine Lagumdžija, kako spavate posljednjih dana?

LAGUMDŽIJA: Posljednjih dana sam jako umoran zato što se akumuliralo dosta toga, što je rezultat protekle godine. Navršava se 12 mjeseci kako je konstruisana Alijansa, a i inače sam umoran od protekle godine.

DANI: Mislio sam, kako spavate zbog posljedica izručenja "alžirske grupe". Ne mislite li da ste aktivno učestvovali u drastičnom kršenju osnovnih ljudskih prava deportirane "alžirske šestorke"?

LAGUMDŽIJA: Prvo, pripadnike "alžirske grupe" nije isporučio Zlatko Lagumdžija kao pojedinac, niti je to uradio sâm, kako neki vole reći. Naime, radi se o odluci Vijeća ministara i drugih nadležnih institucija na bazi procjene Antiterorističkog tima, koji, nažalost, ima četveromjesečno iskustvo rada iza sebe. Odluka je donesena na osnovu podataka koje su o ljudima o kojima je riječ dostavile nadležne službe. To su ljudi koji kad su otišli iz zemlje, pa i danas, nisu državljani BiH, tako da se u javnosti, bojim se, stekla jedna potpuno drugačija slika od onoga što stvarnost u tom slučaju jeste. Sa sigurnošću znam da bi Zlatko Lagumdžija danas bio umoran kao da je iza njega 20 ovakvih godina, i sigurno bi imao besane noći da je učinjeno drugačije. Mislim da bi ova zemlja, a možemo o tome detaljno ako treba, prestala biti država u svakom smislu te riječi, da bi BiH danas postala teritorija pod nazivom BiH, da bi bila vraćena bar 10 godina unazad, da bi bila tretirana kao Afganistan, drugi dio…

DANI: Moram da kažem da je teritorija postala upravo nakon Vaše odluke. Ne mislite li da su prekršena sva ljudska prava tih ljudi, niti da su prekršeni zakoni i Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima? Znači li to da je u tom pogledu Vaša savjest mirna?

LAGUMDŽIJA: Sasvim prirodno da mi je savjest mirna. Odluke Vijeća ministara su donesene na bazi mišljenja Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, na bazi mišljenja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, odnosno ministra i zamjenika ministra za civilne poslove, gospodina Jusufa Halilagića, koji zastupa BiH pred Domom za ljudska prava, kao i na bazi odluka Koordinacionog tima za borbu protiv terorizma. U posljednje vrijeme se govori da su prekršeni zakoni i Ustav i konvencije, ali vrlo je interesantno da mi nikako nismo mogli da dobijemo odgovor na pitanje koji konkretan zakon je prekršen, u čemu je tu Ustav BiH prekršen. Ono što je definitivno narušeno jesu Ustav BiH i zakoni, prilikom aktivnosti prethodnih vlasti, koje su nas dovele u stanje da ti ljudi budu ovdje!

DANI: Šta kažete na praksu po kojoj Vaša vlast odlučuje o sudbini i životima ljudskih bića na osnovu "postojanja osnova sumnje", dakle bez utvrđivanja dokaza, bez provođenja zakonskog postupka, čak i bez mogućnosti žalbe? Nije li ovo praksa ogoljenog staljinizma?

LAGUMDŽIJA: Kad se sve istrgne iz konteksta i kada se to tako postavi, onda jeste, ali ja sad pitam…

DANI: Pričajmo konkretno o ovom slučaju: mislim na odluku Tomislava Limova kojom je oduzeto državljanstvo Boudellai Hadžu. Kopiju te odluke smo objavili na naslovnoj strani našeg magazina prije mjesec dana.

LAGUMDŽIJA: Koliko je meni poznato, ta odluka nije donesena samo na osnovu "postojanja sumnje"; vi ste našli papir u kojem piše tako, ali ima još papira…

DANI: Ali taj dokument je imao snagu presude i u obrazloženju piše samo to, a ne da ima još dokumenata.

LAGUMDŽIJA: Koliko ja znam, kad je Vijeće ministara informisano o konkretnim slučajevima, nama je predočena vrlo jasna i precizna dokumentacija o kakvim se ljudima radi. U slučaju o kojem govorite, to je čovjek koji je, da bi dobio državljanstvo, naveo niz netačnih stvari i krivotvorenih dokumenata koji su u sukobu jedni sa drugim. Primjerice, riječ je o čovjeku koji je 1. septembra 1992. bio registrovan kao vojnik Armije BiH, negdje u centralnoj Bosni, čini mi se u Tešnju. S druge strane, postoji dokument koji vrlo jasno dokazuje da je čovjek šest dana nakon što je postao borac A RBiH sletio iz Pakistana na aerodrom Pleso u Zagrebu. Postoji dokument koji dokazuje da je isti čovjek, dok je u kontinuitetu bio borac A RBiH, boravio malo u Afganistanu, malo u Pakistanu, i da je sve to vrijeme bio radnik jedne humanitarne organizacije, koja je bila registrirana i vrlo aktivna u Republici Hrvatskoj u vrijeme kada se tadašnji predsjednik RH prema BiH ponašao kao prema neprijateljskoj zemlji.

DANI: Ne sumnjam da možete naći puno takvih dokumenata, ali moje pitanje se odnosi na oduzimanje državljanstva zbog "osnova sumnje".

LAGUMDŽIJA: Vjerujem da tako piše.

DANI: Mislite li da je to u redu?

LAGUMDŽIJA: Da je čovjeku oduzeto državljanstvo samo na bazi postojanja osnova sumnje, to bi bilo pravno neodbranjivo. Koliko je meni poznato, u procesu oduzimanja državljanstva tom i drugim ljudima, pronađeni su argumenti kao što su ovi koje sam već naveo, te mnogo dokaza da su oni davali lažne podatke i da su ljudi koji su im dali državljanstvo također počinili kriminalna djela i protivzakonite radnje. Kada je u pitanju državljanstvo, ono se u bilo kojem pravnom poretku može oduzeti po dva osnova: ili zato što si prilikom sticanja državljanstva dao lažne podatke i nisi uradio sve što treba da se uradi da bi dobio državljanstvo ili zato što ti je onaj ko daje državljanstvo, iako si naveo sve tačno podatke, državljanstvo dao na nelegalan način. U ovom slučaju, kao i u mnogim drugim slučajevima, imamo kombinaciju i jednog i drugog. Primjera radi, ljudi su dobijali državljanstva na osnovu preporuke iz Predsjedništva BiH ili preporuke konzularnog radnika da je pomagao zemlju… Moram priznati da su oni to vrlo vješto izveli, moje iskrene čestitke organizatorima što su to uradili visoko profesionalno sa pravne tačke gledišta, koristeći sve što jedno organizovano društvo može da im pruži. Civilno društvo i institucije civilnog društva uradile su svoj posao i treba da ga rade, ali imam pravo da kažem da su one bile zloupotrijebljene i da su ljudi koji su stajali iza ove šestorke jako profesionalno koristili i njih kao i medije. Istovremeno, demonstracije pred zatvorom imaju sve elemente vojne vježbe jedne vrlo organizovane "jedinice" i bojim se da smo tu imali specijalce s obje strane.

DANI: Jesu li državni organi znali za postojanje takve "jedinice" prije toga?

LAGUMDŽIJA: Postojale su neke indicije, ali moram reći da je ovo u što smo ušli samo vrh ledenog brijega, kresanje lišća, ali do korijena još nismo došli. "Šestorka" je samo manifestacioni oblik projekta koji je započet 1992. godine i iskazao se to veče kad smo mi donijeli odluku da deportujemo iz zemlje ljude koji nisu bili građani BiH, a osumnjičeni su za terorističke aktivnosti, i načinili evidentne prevare i zloupotrijebili gostoprimstvo ove zemlje. Pokušali smo da učinimo sve da odluka koju donesemo, u nesavršenom i nedovršenom, a često i kontradiktornom pravnom okviru, bude najčistija sa pravne tačke gledišta, istovremeno svjesni njenih političkih i pravnih refleksija. U pravu postoji pravni lijek, drugostepeni organ, ali u istorijskom kontekstu nema pravnog lijeka i nema drugostepenog organa! Jasno je kao dan da su ti ljudi, kao i neki drugi koji su trenutno pod obradom u našim sigurnosnim službama, u zemlju došli - nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a, 1992. godine, donijelo rezoluciju da je na BiH izvršena agresija, kada je A BiH u svom nastajanju u velikoj mjeri bila multietnička u svakom smislu te riječi, kada se BiH branila na platformi Predsjedništva RBiH iz maja 1992, nakon Londonske konferencije na kojoj je praktično potvrđeno da se radi o agresiji - uz pomoć obavještajnih službi jednog broja nama danas prijateljskih zemalja, ne bi li učinili sve što mogu da se promijeni karakter rata u BiH…

DANI: Ne očekujem odgovor, ali javnost u Vašim riječima može prepoznati tadašnju francusku ili britansku vladu…

LAGUMDŽIJA: I ne treba da očekujete odgovor na to. Ti ljudi su ovdje dolazili, kao što ste vidjeli, pomoću "vremeplova", sa pasošima evropskih zemalja, pravili islamske humanitarne organizacije parkirane u našem susjedstvu; nisu dolazili da su bore u Srebrenici, nego da oslobode kafić u Zenici od djevojke koja nije prikladno obučena; nisu došli u Bihać ili Žepu; da li je neko od njih došao u Sarajevo, da s ove strane puca na brda ili krenuo da probije obruč sa Igmana? Ne, nego su onda iz Zenice, pošto su tamo već bili njihovi drugovi, otišli u Travnik da podijele i ulice, da sa jedne strane bude muslimanska zastava, a sa druge šahovnica, koju su oni pokušavali da pretvore ne u bosansko-hrvatsku, nego u hrvatsko-hrvatsku zastavu! Savršeno je jasno da je na taj način trebalo pospješiti podjelu BiH i posijati sjeme samodestrukcije u ono parče teritorije koje bi se tada dalo Bošnjacima, i sva je sreća da nam oni koji su to smislili nisu dali izlaz na more i na Savu, jer bi se neki polakomili da uzmu i to parče zemlje! Ostalo bi tu milion i pol ili dva miliona ljudi, malo Srba i Hrvata, "krštenog svijeta", da tu budu u početku da bi se pokazalo da je to sve jedan civilizacijski projekat, ali bi oni bili taoci realizacije scenarija u kojem tvoj ili moj sin, za pet ili petnaest godina, dođe kući i kaže: "Babo, ja sam skratio pantalone, znaš li ti da su nama 1995. ubili deset hiljada muslimana u Srebrenici?!" Trebalo je promijeniti kulturni kôd Bošnjaka, napraviti ih neevropskim narodom! Dakle, to je projekat čije korijene nismo još počeli čupati. Ovo što smo uradili u zadnjih nekoliko sedmica je dokaz da među nama postoji svijest o tome projektu, premda još nismo identificirali sve pore u koje su zašli.

DANI: U intervjuu Danima prije posljednjih izbora, povodom nekih primjedbi čelnika SDA na organe pravosuđa i tužilaštva, rekli ste: "Dijeljenje packi tužilaštvu i pravosudnim organima ni drug Josip nije radio na takav način!" No, Krešimir Zubak je u jednom intervjuu rekao da je dio zapadnoevropskih članova Doma za ljudska prava imao razloga željeti da Alžirci ostanu u BiH, a potpredsjednik Vaše stranke Sead Avdić je odluke Vrhovnog suda Federacije i Doma za ljudska prava ocijenio ishitrenim, dodajući kako su čelnici Alijanse, za razliku od sudova, "prepoznali ozbiljnost trenutka i donijeli odluku sa više osjećaja odgovornosti". Šta Vi mislite o Zubakovim i Avdićevim ocjenama pravosudnih organa?

LAGUMDŽIJA: Ne mislim da je potrebno da komentarišem Zubakove i Avdićeve ocjene, ali prokomentarisat ću to što me pitate.

DANI: Kako jedan predstavnik izvršne vlasti i jedan zakonodavne komentarišu rad sudske vlasti? Važi li isti aršin i u ovom slučaju kao kada ste Vi ocjenjivali slične poruke čelnika SDA?

LAGUMDŽIJA: Važi isti aršin, samo se promijenila optika, o kojoj bih htio nešto da kažem…

DANI: Kad govorimo o principima, ne vjerujem da je optika bitna.

LAGUMDŽIJA: Ne sporim princip, samo postavljam pitanje: kroz koju optiku promatraš princip?

DANI: Da li izvršna i zakonodavna vlast mogu uticati i mijenjati odluke sudskih vlasti!

LAGUMDŽIJA: Odgovor je: ne! Da li su sudska, izvršna i zakonodavna vlast odvojene? Da. Da li izvršna vlast ima pravo da derogira odluke sudske vlasti? Ne! Da li zakonodavna vlast, u konkretnom slučaju predsjednik parlamenta, ima pravo da derogira sudsku vlast? Ne! Možemo li sada o konkretnom slučaju?

DANI: Ne trebamo dalje, jer je očito da se njihovi komentari ne mogu smatrati primjerenim sistemu i principu o kojem govorite.

LAGUMDŽIJA: Šta je sporno u Zubakovoj izjavi?

DANI: Sporno je to što on uvodi princip po kojem svako, iz bilo kojih razloga, poput onih koje je on naveo, može ne priznati odluke suda.

LAGUMDŽIJA: Neki dan pročitam izjavu za štampu čovjeka koji je ombudsmen u kojoj on, mrtav hladan, kaže: ako su vlasti ove zemlje napravile nešto što je protivzakonito, protivustavno, onda su one glupe i to je sramotno! Ako je on, ne znajući da li smo mi napravili protivzakonitu i protivustavnu stvar, rekao da smo glupi i sramotni, onda je njegova odluka glupa, a i sramotna. Da li ja kao predsjedavajući Vijeća ministara imam pravo da to kažem za izjavu ombudsmena? Odgovor je: nemam pravo da tražim njegovu smjenu zato što je čovjek došao iz inozemstva, nisam ga postavio niti ja, niti parlament, a zato ni parlament nema pravo da ga smijeni, ali kao čovjek imam pravo da kažem da je to što je on rekao glupost.

DANI: Ali, nemate pravo kao predstavnik izvršne vlasti mijenjati odluku sudske vlasti.

LAGUMDŽIJA: To niko nije ni rekao. Ali, da raščistimo: odluka Vrhovnog suda Federacije i Doma za ljudska prava su dvije odvojene odluke. Odluka Doma za ljudska prava nije odluka Doma, nego privremena mjera koju je izrekao jedan sudija…

DANI: To je naredba Doma za ljudska prava i čitav sistem na kojem počiva pravni sistem u našoj zemlji Vi sada na taj način relativizirate...

LAGUMDŽIJA: Zašto nam je Dom za ljudska prava poslao tu naredbu nakon što su ljudi već bili deportovani?

DANI: Ja ću pokazati da nije!

LAGUMDŽIJA: Kako?

DANI: Činjenicama.

LAGUMDŽIJA: Kako možemo imati različite činjenice?

DANI: Imamo iste činjenice, ali ih interpretiramo na različite načine i ja ću pokazati da ih niste smjeli isporučiti!

LAGUMDŽIJA: Vrhovni sud je donio odluku da se ljudi oslobode iz pritvora zbog konkretne istrage i odluka Vrhovnog suda o oslobađanju iz pritvora nema nikakve veze sa samom deportacijom.

DANI: Nema veze, ali znači da sudu nisu dostavljeni nikakvi dokazi na osnovu kojih bi mogao te ljude držati u pritvoru.

LAGUMDŽIJA: Po osnovu vođenja sudskog procesa za terorizam, ali to ni na koji način ne znači da oni tog trenutka kad izađu na ulicu, jer nisu građani BiH, ne mogu biti deportovani! Kada policija neke evropske zemlje uđe u kvart nekog velegrada, pokupi sto-dvjesto ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, i naredi im da svi pokupe kese i ujutro imaju kartu na čarteru koji će ih isporučiti na sarajevski aerodrom, to jeste u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sa u stavom te zemlje, sa zakonima te zemlje! Kako je to moguće da je to u redu, a kad mi hoćemo da uskratimo gostoprimstvo nekome ko nije državljanin, ko nas je prevario, onda je to kršenje ljudskih prava!? Da zaboravimo za trenutak priču o terorizmu, vratimo se u jednu vrlo jednostavnu ravan: odakle nekom iz neke evropske zemlje pravo da roni krokodilske suze nad nekim koga je on možda poslao iz Afrike da dođe ovdje? S druge strane, mi smo tek sutradan dobili faksom privremenu mjeru Doma za ljudska prava i, uza sve uvažavanje, on izgleda kao falsifikat.

DANI: Prvo, kad policija neke evropske zemlje deportira sto-dvjesta ljudi, ne deportira ih tamo gdje nad njima može biti izvršena smrtna kazna. Drugo, ne možete mi reći da nije bilo moguće utvrditi da li je to falsifikat i da li postoji naredba Doma za ljudska prava!

LAGUMDŽIJA: Na bazi tog papira nismo mogli napraviti nikakvu akciju, to je jasno. Treba da se zna i to da odluka na engleskom nosi datum 17. januar, a na našem jeziku 11. januar. Na dokumentu na engleskom potpisano je ime jednog sudije, a na našem ime drugog sudije, a u ime obojice potpisao se treći čovjek…

DANI: Osim grešaka s datumima, sve ostalo je u skladu sa pravilnikom Doma za ljudska prava. Arhivar ima pravo da se potpiše u ime sudija, i to je bio njegov potpis.

LAGUMDŽIJA: Jeste, dvojica različitih sudija su potpisala odluke na engleskom i na našem, jedna nosi jedan datum, druga nosi drugi datum, obojica sudija su stranci, i da stvar bude čudnija, francuski sudija je tog dana bio u Parizu! A drugi sudija, također stranac, potpisao je, preko arhivara, također stranca, drugu i drugačiju odluku na našem jeziku.

DANI: Doktor Ivo Banac u posljednjem Feralu piše: "Sva domišljanja na temu ´manje zlo´, odnosno da je bosanska kooperativnost ojačala ugled BiH kao države, jer bi svaki otpor samo usmjerio Amerikance da pokupe Alžirce protiv volje službenog Sarajeva, pokazuje do koje mjere današnja federalna vlast ovisi o nekooperativnom Zapadu. A to je izvrsni argument za islamiste i njihove trajne partnere na podjeli BiH - HDZ i SDS. Nažalost, Zlatko Lagumdžija baš kao i Račan ne zna bolje. On je nesposoban prihvatiti jednostavan aksiom: jedino vladavina prava obećava stabilno ustrojstvo bh. države." Komentar?

LAGUMDŽIJA: Razjasnimo jednu stvar: ovo što smo uradili, nismo uradili protiv svoje volje, mi smo tu odluku donijeli, i ja sam to i rekao, prije svega radi sebe. Samim tim, stav koji ste mi pročitali je neodrživ.

DANI: Da je niste donijeli, da li bi ih Amerikanci uhapsili?

LAGUMDŽIJA: Da, uhapsili bi ih u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Aneks I Dejtonskog sporazuma daje pravo SFOR-u da pokupi bilo koga ukoliko ocijeni da taj neko predstavlja prijetnju SFOR-u.

DANI: Da, ali da ih isporuči bh. vlastima.

LAGUMDŽIJA: To ne piše.

DANI: Pa, šta piše?

LAGUMDŽIJA: Ima pravo da ih uhapsi.

DANI: I šta da uradi sa njima?

LAGUMDŽIJA: Da ih dalje procesuira.

DANI: Gdje?

LAGUMDŽIJA: Gdje SFOR smatra da treba. Tako piše u Dejtonskom sporazumu koji su potpisali bh. čelnici 1995. godine. Nažalost, tamo ne piše da ih mora vratiti bh. vlastima. U Aneksu I, član 3, stav 2, stoji da svi strani državljani koji su bili u bilo kojim vojnim formacijama u BiH moraju da izađu iz BiH, i svi ti ljudi koji su bili ovdje po Dejtonskom su sporazumu boravili ilegalno bez obzira da li smo im dali državljanstvo.

DANI: Kako ilegalno ako smo im dali državljanstvo?

LAGUMDŽIJA: Ko "mi"?

DANI: Država BiH.

LAGUMDŽIJA: Dato im je ilegalno, suprotno Dejtonskom sporazumu i na zakonu suprotan način, u značajnom broju slučajeva. Odgovarajuće komisije i državne strukture i danas to istražuju.

DANI: Ali ko procjenjuje zakonitost, SFOR?

LAGUMDŽIJA: U skladu sa Dejtonskim sporazumom, domaće vlasti nisu "šef" SFOR-u. SFOR ima pravo da se brani ako državni organi urade nešto što SFOR procijeni kao prijetnju. Mislim da sam bio jasan.

DANI: Ima li ikakve mogućnosti da BiH zaštiti svoje građane ili bilo čije građane na teritoriji BiH ako SFOR ocijeni da su oni napali SFOR?

LAGUMDŽIJA: Svako mora odgovarati za ono što je uradio.

DANI: Da li je SFOR, u ovom slučaju, ponudio dokaze?

LAGUMDŽIJA: Da.

DANI: Zašto ti dokazi nisu prezentirani Vrhovnom sudu?

LAGUMDŽIJA: Da vam ispričam nešto. Sjećate se napada na američku ambasadu u Nairobiju u kojem je poginulo više od sto ljudi? Američke vlasti su, prije napada, upozorile kenijske vlasti na grupu ljudi koji uživaju gostoprimstvo u Keniji i spremaju teroristički napad na američku ambasadu. Oni su ih uhapsili i poslije izvjesnog vremena rekli da ih puštaju na slobodu zato što nemaju dovoljno dokaza da im sude. Dva dana nakon što su pušteni, jedan od tih ljudi je sa kamionom dinamita uletio u američku ambasadu; njega nema, ali fali još sto ljudi. Da li zaista misliš da dokazi koji su prezentirani na odgovarajući način nisu dovoljni da država BiH tim ljudima kaže: hvala vam i doviđenja!, niste naši državljani, zloupotrijebili ste naše gostoprimstvo i ne možete više biti ovdje?

DANI: Nisam vidio te dokaze. Ko ih je od bh. vlasti uopće dobio na uvid?

LAGUMDŽIJA: Nadležne institucije.

DANI: Koje su to nadležne institucije? Da li je sud nadležna institucija?

LAGUMDŽIJA: Koje dokaze?

DANI: Te o kojima govorite!

LAGUMDŽIJA: Obavještajne podatke su na uvid dobile nadležne službe.

DANI: Koje su to nadležne službe?

LAGUMDŽIJA: Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ti podaci nisu dovoljni da se pokrene krivični postupak protiv njih, ali to nas ne interesuje, jer oni nisu državljani BiH!

DANI: Jeste li Vi imali prilike da vidite dokaze?

LAGUMDŽIJA: Ne, nije moj posao da gledam obavještajne dokaze.

DANI: Niste ih vidjeli?

LAGUMDŽIJA: To nije moj posao.

DANI: Dakle, nećete mi odgovoriti na to pitanje.

LAGUMDŽIJA: Jeste li ih Vi vidjeli?

DANI: Nisam. Jesu li dokazi prezentirani sudu?

LAGUMDŽIJA: Prezentirani su istražnim organima.

DANI: Kojim istražnim organima?

LAGUMDŽIJA: Već sam Vam rekao: MUP-u.

DANI: U ovom slučaju Vrhovni sud je istražni sud, ali ni njemu nisu prezentirani dokazi.

LAGUMDŽIJA: Ako mu nisu predočeni ili ako mu nije predočeno dovoljno dokaza, to znači da nije mogao pokrenuti slučaj. Ali, to ne mijenja na stvari. Vi se opet vraćate na pitanje da li bi oni ovdje bili optuženi, što je potpuno nebitno za cijelu priču. Oni su deportovani zato što nisu državljani ove zemlje, zato što su, u želji da postanu državljani, prevarili ovu zemlju i zato što je, u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti koja je donesena nakon 11. septembra prošle godine, i naša zemlja obavezna da surađuje u borbi protiv terorizma. Mi smo isporučili ljude koji nisu građani ove zemlje, jer ne želimo da budu ovdje. Ponavljam, ne želimo da takvi ljudi ovdje budu zato što ne želimo da dozvolimo bilo kakvu šansu da ova zemlja postane Alžir!

DANI: Bojim se da ćete ovim tek napraviti Alžir.

LAGUMDŽIJA: Bože sačuvaj! Da smo dopustili da ovo ide tokom kojim je planirano, napravili bismo Alžir, s tom razlikom što je Alžir preživio, a nisam siguran da bismo mi preživjeli.

DANI: Dobro, volio bih samo da sam ja u krivu, a da ste Vi u pravu.

LAGUMDŽIJA: Ja sam, na svu sreću, u pravu, tako da vi možete biti spokojni.

DANI: Prema mojim informacijama, neposredno prije donošenja odluke Vi ste sa generalom Johnom Sylvesterom, zapovjednikom SFOR-a, i Christopherom Hohom, otpravnikom poslova američke ambasade u BiH, demonstrirali svijest o tome da će doći do kršenja ljudskih prava ukoliko prihvatite američke zahtjeve. Jeste li tada rekli: "Ako već treba da kršimo ljudska prava, a zbog toga ćemo se naći na udaru udruženja za zaštitu ljudskih prava, onda hajde da to učinimo u najmanjoj mogućoj mjeri"?

LAGUMDŽIJA: To nije tačno. A da ja vas upitam: da je kojim slučajem to veče, nakon odluke Vrhovnog suda o puštanju na slobodu tih ljudi, SFOR, u skladu sa svojim mandatom, krenuo u akciju da ih uhapsi, ne kršeći Ustav i zakone ove zemlje, i da je ta akcija okončana tako da ih SFOR uhapsi sve sa podvarijantama - sa žrtvama ili bez žrtava i deportuje - i da im se usprotivio jedan broj ljudi koji se tamo našao sa potpuno opravdanim emocijama i uvjeren da štiti ljudska prava, i da je u tom slučaju došlo do svega onoga što ni vi ni ja ne bismo voljeli, da li bi tada bila narušena nečija ljudska prava? Ili, da je SFOR krenuo da ih uhapsi i da su neki od njih uspjeli da pobjegnu, a neki ne, da li vi mislite da bi tada neko s pravom mogao da postavi pitanje da li mi narušavamo ljudska prava građana ove zemlje time što štitimo ljude koji su prevarili ovu zemlju, nisu građani ove zemlje, ljude koji su sve nas doveli u situaciju da budemo njihovi taoci?

DANI: Odgovorit ću Vam na način na koji ste Vi meni u jednom intervjuu odgovorili na pitanje da li biste potpisali Dejtonski sporazum da ste bili na mjestu Alije Izetbegovića. Tada ste mi rekli da sebe ne biste doveli u poziciju u koju je Izetbegović sebe doveo u Daytonu. Ja, dakle, na Vašem mjestu ne bih zemlju doveo u poziciju u koju ste je Vi doveli. Na vlasti ste skoro godinu dana, a Helsinški komitet za ljudska prava već godinama upozorava na to da je prethodna vlast i šakom i kapom nezakonito dijelila bh. državljanstva. Šta ste poduzeli da ne dođe do ovoga, kolike su štete što to niste poduzeli na vrijeme i zašto niste prije 11. septembra obavili temeljitu reviziju državljanstava, a imali ste toliko vremena?

LAGUMDŽIJA: Prvo, ja vas nisam pitao šta biste vi uradili da ste na mom mjestu, već sam vas pitao kako biste vi ocijenili moju odluku da je bila drugačija i dovela do posljedica koje sam vam naveo. Ali nećemo o tome, ne mislim da nismo ništa poduzeli.

DANI: Koliko ste državljanstava oduzeli prije 11. septembra?

LAGUMDŽIJA: Ta priča u današnjem obimu nije došla na dnevni red. Čitav se svijet promijenio 11. septembra, a vi mene pitate zašto prije 11. septembra nismo učinili ono što je direktna refleksija 11. septembra!

DANI: Ne, kriminal prethodne vlasti nije refleksija 11. septembra, on je bio tu i ranije.

LAGUMDŽIJA: Pokrenuli smo reviziju.

DANI: Da, ali nakon 11. septembra.

LAGUMDŽIJA: Niste u pravu.

DANI: Da li je pokrenuta istraga protiv državnih službenika koji su prije 11. septembra nezakonito dodjeljivali državljanstva?

"Moram reći da je ovo u što smo ušli samo vrh ledenog brijega, kresanje lišća, ali do korijena još nismo došli. ´Šestorka´ je samo manifestacioni oblik projekta koji je započet 1992. godine i iskazao se to veče kad smo mi donijeli odluku da deportujemo iz zemlje ljude koji nisu bili građani BiH, a osumnjičeni su za terorističke aktivnosti"

LAGUMDŽIJA: Nismo imali informacije o tome. Nismo mogli uraditi ništa prije 11. septembra, prije svega zato što nije postojala dovoljna svijest o obimu čitavog problema. Znate šta se dešavalo sa ovom vlasti kad je svojevremeno počela rješavati problem Bočinje. Tek poslije 11. septembra Bočinju se gleda u potpuno drugačijem svjetlu. Osim toga, nismo preuzeli vlast u zemlji u kojoj poslije sto ili dvjesta godina demokracije dvije-tri partije se mijenjaju. Vlast smo preuzeli u martu prošle godine i tri mjeseca smo se obračunavali i svim snagama se borili da "samouprava" ne postane projekat koji se zove treća država u BiH i valjda je svakom jasno šta su bili prioriteti. Nismo se odmah bavili državljanstvima u tom obimu jer nismo vidjeli da su u prvih šest mjeseci ove vlasti, sve do 11. septembra, državljanstva glavni problem ove zemlje! Nama je trebalo dugo vremena da preuzmemo odgovarajuće službe i znate šta to znači: treba imati elementarnog poštenja pa reći da smo dobili veliku kocku i jedan mali čekić i dlijeto, pa to sad moramo oštemati.

DANI: Da li su Sylvester i Hoh, na sastanku na kojem su tražili izručenje, kazali da će se BiH, ukoliko ne postupi po njihovim zahtjevima, naći na listi zemalja kao što su Somalija, Sudan…

LAGUMDŽIJA: Vjerovatno i Irak i Sjeverna Koreja. To se moglo zaključiti iz Bushovog govora o stanju nacije prije par dana, u kojem je spomenuta i BiH, ali kao zemlja koju SAD pomažu i kojoj će pomoći, i s kojom se skupa bori protiv istog zla. Da su 17. januara 2002. stvari išle drugim tokom, mi bismo se sigurno našli u tom govoru, ali ne tamo gdje smo, nego u društvu sa Irakom i Sjevernom Korejom. Sa stanovišta državničke odgovornosti, siguran sam da sve što smo učinili, učinili smo u skladu sa pravnim sistemom ove zemlje i na najbolji mogući način pokušali da zadovoljimo vladavinu prava, a sa istorijske tačke gledišta učinili smo jedinu ispravnu stvar. Mi smo održali više takvih sastanaka i tu se nije desilo ništa spektakularno, osim što nam je dato do znanja da se radi o ljudima koji predstavljaju opasnost, ne samo za ovu zemlju. Taj sastanak nije jedino mjesto na kojem se moglo zaključiti da će se BiH, ako bude neodlučna, kolebljiva i spremna samo na riječima podržati borbu protiv terorizma, naći znate i sami gdje. Dvanaestog septembra se moglo proći sa izjavom "Mi smo na strani civilizacije protiv terora!", već narednog dana to nije bilo dovoljno. Trebalo je to pokazati konkretnim rezultatima.

DANI: Šta mislite o američkoj politici nakon 11. septembra?

LAGUMDŽIJA: Početak trećeg milenija može se komotno računati od 11. septembra 2001, a ne od nekog datuma koji je kalendarskog tipa. Nova američka politika je još uvijek u definiranju i traženju. SAD su definirale primarni cilj, koji je bio otvaranje fronta, sa svjetskom koalicijom, u borbi protiv terorizma. Ono što je nakon 11. septembra meni evidentno, i na što se nakon Afganistana mora usmjeriti pažnja, jeste Palestina. Svjetska i američka politika nakon 11. septembra moraju se usmjeriti na dvije tačke: jedna koja je, da tako kažem, geografska, i druga, koja je personalna. Prva je Palestina i mislim da, umjesto da se palestinskom pitanju pristupa kao problemu terorizma istog tipa kao što je onaj u Afganistanu - a bojim se da neki radikalni elementi u Izraelu vrlo vješto pokušavaju usmjeriti stečeni momentum na poravnavanje mira sa Palestincima i poravnavanje temelja palestinske države - da američka politika mora naći odgovor na pitanje kako se uhvatiti ukoštac sa uzrocima terorizma. Drugu tačku, personalnu, treba svesti samo na jednu osobu za početak: Radovan Karadžić. Ja tu vrstu američke politike mogu mjeriti, prvo, u kontekstu rezultata traženja mira na Bliskom istoku i pružanja Palestincima prava na državu kao mjesta gdje je korijen čitavog problema, i drugo, to je vrlo jasna i precizna demonstracija u slučaju Radovana Karadžića, tj. da je teror teror, i da to nije nešto što je drugačije ako ima islamski prefiks. Kad god Radovan Karadžić prestane biti slobodan čovjek, taj dan će sigurno doći prije zahvaljujući vlastima Bosne i Hercegovine, i, u krajnjem slučaju, zahvaljujući i 17. januaru. Da su tog dana stvari krenule drugim tokom, danas bi Radovan Karadžić sigurno bio čovjek koji ne mora da brine o svojoj budućnosti, ona bi bila riješena na jedan, za njega vrlo prosperitetan način.

DANI: Šta mislite o ocjeni dr. Ive Banca da "grubo kršenje pravne procedure i podilaženje američkim pristiscima može samo ojačati politizaciju muslimanskih masa, što je inače učinak iza ishitrenih američkih poteza od 11. septembra naovamo. Za Bosnu posljedice mogu biti samo katastrofalne." Da li je BiH riješila taj problem izručivanjem "alžirske šestorke"?

LAGUMDŽIJA: Ne, nije. Uz puno uvažavanje gospodina Banca, mislim da je njegova tvrdnja da smo grubo narušili pravne procedure i podilazili američkim diplomatskim pritiscima, najblaže rečeno, netačna. Posljedice bi bile katastrofalne da smo postupili drugačije. Problem je u tome što su protesti pred zatvorom očigledno manipulirani i koordinirani na medijski, politički, finansijski i pravni način uz korištenje svih institucija koje demokratsko društvo pruža. Ljudi koji koriste nedemokratska sredstva u demokratskom sistemu su u prednosti nad institucijama koje brane taj sistem na demokratski način. Osim toga, smatram da Banac malo potcjenjuje "muslimanske mase" u BiH. Moguća su manja "radikalna proklizavanja", ali generalno se može reći da je bošnjački narod politički emancipiran i prilično otporan na različite oblike manipulacije.

DANI: Koji je potencijal te grupe koju ste nazvali "vrh ledenog brijega"?

LAGUMDŽIJA: Njih uopće ne treba potcjenjivati. Međutim, nije ključno pitanje koliko su oni jaki. Ključno je pitanje koliko smo mi shvatili s čim imamo posla. Imamo posla sa ljudima koji žele da promijene karakter bosanskohercegovačkog društva i da promijene kulturnu i istorijsko-civilizacijsku prirodu Bošnjaka. Nisu to ljudi koji su spremni da to rade samo knjigom, nego su spremni da primijene i druga sredstva. To je sasvim logično za ljude koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao jednu malu tačku u njihovom globalnom svjetskom projektu. Međutim, za nekoga ko smatra da je ovo njegov kosmos, a ovo jeste čitav moj svijet, to je sasvim drugačije. Moramo vrlo jasno da se suočimo sami sa sobom: da li hoćemo da Bosna i Hercegovina, da Bošnjaci budu ono što oni stvarno jesu, autohtoni evropski narod, da imaju svoju državu koja se pravi na principima otvorenog društva, civilnog društva, sekularne države, uvažavajući multietničku i multireligijsku prirodu ove zemlje? Ili hoćemo da nam se dodijeli naša parcela gdje ćemo biti muslimani isključivo po mjeri muslimana koji su ovdje stranci? Taj projekat nam je ovdje prije deset godina podmetnut kao kukavičije jaje s namjerom da se uništi sama priroda otpora prema agresiji. Druga je stvar to što svi oni koji su došli da nam pomognu, sigurno, niti su teroristi, niti su strano tijelo, ljudi kojima treba jednostavno pokazati put van. Još manje ima razloga da se plaši neko ko je državljanin ove zemlje, građanin ove zemlje, koji jeste prirodni dio ove zemlje, koji je autohton na ovim prostorima. Međutim, već vidim naznake politike koja ide k tome da ovo što radimo prikaže kao antimuslimansko. To rade ljudi koji su saučesnici u ovom projektu i, ustvari, domaći izdajnici Bosne i Hercegovine.

DANI: Možete li konkretno reći na koga mislite?

LAGUMDŽIJA: U ovom primjeru prije svega mislim na radikalne elemente među Bošnjacima. U svakom narodu postoji jedan mali procenat radikala. Narod je zdraviji što je taj procenat bliži dva-tri posto. Kad pređe pet posto, to postaje bolest. Kad dođe na dvocifren broj, onda se to zove fašizam.

DANI: Da li Vi uopće dajete i pet para za ocjene koje su povodom Vašeg kršenja ljudskih prava iznijele osobe kao što su Zdravko Grebo, Srđan Dizdarević, Ivan Lovrenović, Jovan Divjak, Raif Dizdarević, Gajo Sekulić, Enver Kazaz, Muhamed Filipović… Podsjećam, radi se o ocjenama koje se kreću u koordinatama "bijednog, sramnog, ponižavajućeg, nedržavničkog"...

LAGUMDŽIJA: Te ljude cijenim. Nekog manje, nekog više, ali to su sve ljudi do čijeg mišljenja držim i kada se sa njim ne slažem. Ako hoćete da mi kažete da se ova grupa ljudi potpisala ispod rečenice koja glasi "ovo što su uradile vlasti BiH je bijedno, sramno..."

DANI: Da.

LAGUMDŽIJA: Ja ne mislim da je ovo što smo uradili bijedno, sramno, nedržavnički, ponižavajuće. Naprotiv! Ali, mislim da je sasvim logično da, na bazi informacija koje su imali, postoje ljudi koji tako misle. Mi smo tih dana napravili grešku koju sad plaćamo: fokusirani na to da riješimo problem, nismo posvetili dovoljno pažnje odgovarajućem informiranju javnosti o tome šta problem ustvari jeste. Jako je loše što tome nismo posvetili više pažnje i na kraju me je začudilo da je ovako ispalo, tim prije što je u okviru Antiterorističkog tima bio dogovor da Rasim Kadić brine upravo za medijski aspekt, da malo više bude prisutan u javnosti iznoseći isključivo činjenice, i tako informiše javnost.

DANI: Rasim se nije baš pretrgnuo u tom poslu.

LAGUMDŽIJA: Očigledno. Da je on to radio bolje, vi biste danas bili bolje informirani i mnogi od ovih ljudi koji su davali ovakve izjave s tim informacijama, dakle da znaju ono što je Rasim znao i trebao da im prenese, mnogo toga ne bi ni rekli.

DANI: Kako se odnosite prema osudama Vašeg postupka izručenja "alžirske grupe" od strane Međunarodne helsinške federacije, Amnesty Internationala, predstavnika misije Generalnog sekretara UN-a za ljudska prava…?

LAGUMDŽIJA: Sve te institucije treba da rade svoj posao. One imaju pravo na grešku. Kad te institucije pretjeraju, od toga glava ne boli, i ljude koji predstavljaju vlast u nekoj zemlji samo tjera da budu obazriviji. Međutim, razlika između nas i njih je što mi nemamo pravo na grešku. Naša greška nema popravnog. Te organizacije nisu u ratu s nama, one sa svojim pravom na grešku i postoje da bi bile korektiv vlasti, da bismo mi koji radimo svoj posao pravili što manje grešaka. S tim što moram priznati da im zavidim jer je njihova pozicija jako komotna.

DRUGI DIO

Preuzeto iz DANA


STARE TEME
 
OSTALE VIJESTI
Trump pokušao blokirati svjedočenja odvjetnika i porno zvijezde, nije uspio
Putinovi mediji šire lažnu vijest da je kralj Charles mrtav
EU dogovorila sankcije za izraelske doseljenike, Hamas i odgovorne za smrt Navalnog
Najveći prosvjed u Kubi od 2022. Predsjednik krivi SAD i "neprijatelje revolucije"
Erdogan čestitao Putinu na izbornoj pobjedi
Lukašenko: Ishod izbora u Rusiji je ozbiljan signal Zapadu
VIDEO Hrpa Rusa slavi na Crvenom trgu u Moskvi, došao i Putin. Zapjevao himnu
Netanyahu Bidenu: Izrael je odlučan postići svoje ratne ciljeve i eliminaciju Hamasa
EU optužila Izraelce: Izazivate glad
Muškarac ispao iz balona na vrući zrak koji je letio iznad Melbournea. Umro je
Putin večeras na Crvenom trgu slavi "pobjedu". "Dobio je 76 milijuna glasova"
Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi
NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi
Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok
Putinu na "izbornoj pobjedi" čestitali predsjednici Kine, Sjeverne Koreje i Irana
Tinejdžer (16) na Floridi mahao oružjem, bježao policiji. Sudit će mu kao odraslome
Javio se putnik aviona kojem je otpao dio trupa u letu: "Zastrašujuće"
Dodik oduševljen pobjedom Putina
Američki šef diplomacije otišao u Južnu Koreju, Sjeverna Koreja ispalila projektile
Australski taksisti tužili Uber. Sad će dobiti ozbiljan novac






Google






Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
Trump pokušao blokirati svjedočenja odvjetnika i porno zvijezde, nije uspio
Putinovi mediji šire lažnu vijest da je kralj Charles mrtav
EU dogovorila sankcije za izraelske doseljenike, Hamas i odgovorne za smrt Navalnog
Najveći prosvjed u Kubi od 2022. Predsjednik krivi SAD i "neprijatelje revolucije"
Erdogan čestitao Putinu na izbornoj pobjedi
Lukašenko: Ishod izbora u Rusiji je ozbiljan signal Zapadu
VIDEO Hrpa Rusa slavi na Crvenom trgu u Moskvi, došao i Putin. Zapjevao himnu
Netanyahu Bidenu: Izrael je odlučan postići svoje ratne ciljeve i eliminaciju Hamasa
EU optužila Izraelce: Izazivate glad
Muškarac ispao iz balona na vrući zrak koji je letio iznad Melbournea. Umro je
Putin večeras na Crvenom trgu slavi "pobjedu". "Dobio je 76 milijuna glasova"
Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi
NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi
Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok
Putinu na "izbornoj pobjedi" čestitali predsjednici Kine, Sjeverne Koreje i Irana
Tinejdžer (16) na Floridi mahao oružjem, bježao policiji. Sudit će mu kao odraslome
Javio se putnik aviona kojem je otpao dio trupa u letu: "Zastrašujuće"
Dodik oduševljen pobjedom Putina
Američki šef diplomacije otišao u Južnu Koreju, Sjeverna Koreja ispalila projektile
Australski taksisti tužili Uber. Sad će dobiti ozbiljan novac


SVASTARIJE


Osmrtnicama ba

NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi

Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok

Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi

Na Kubi nestašica hrane i struje, izbili prosvjedi. Cijena goriva porasla za 400%

Izraelska vojska napala bolnicu u Gazi

Biden: Dva su kandidata za predsjednika, ali jedan je prestar i mentalno nesposoban

Putin nakon ˝pobjede˝: Pristao sam osloboditi Navalnog. Tužno je kad netko umre

Putin ostaje vladar Rusije, što to znači za svijet? ˝Zapad se mora pripremiti˝

Čović: U BiH se neće raditi na dan hrvatskih izbora. Nama će to biti svetkovina

Macron: Rusija nije velika, već srednja sila s nuklearnim oružjem





prodaja stanova pik smrtovnice/a> blumen horoskop kalkulator online knjige pdf cvijece vicevi