Proradila još jedna fontana

Na slikama je jedna od ljepših gradskih fontana, nalazi se ispred Tržnog centra Omega na Sjenjaku. Dugo je bila pokrivena a sada je zasjala u punom sjaju. Slike je poslao čitatelj sa Sjenjaka.





S.M.

Otvorena nova autopraona

Na ovom objektu piše "U pripremi" što znači da bi uskoro mogli očekivati otvaranje. Pričali su autosalon - pa budemo vidjeli.

Za 25 godina 800 kilometara

Parlament Federacije BiH trebao bi na narednoj sjednici usvojiti strategiju i akcioni plan razvoja mreže brzih cesta i autocesta, kojim je u narednih 25 godina predviđena gradnja skoro 800 kilometara ovih puteva u većem bh. entitetu. Strategijom su definirane dvije kategorije gradova i puteva.

Dvije kategorije

- Prva kategorija su gradovi od primarnog značaja za FBiH, u kojima je broj stanovnika veći od 100.000. To su Sarajevo, Tuzla, Zenica i Mostar, i oni će biti povezani autoputevima - kazao je za "Dnevni avaz" direktor Direkcije autocesta FBiH Erdal Trhulj.

Druga kategorija su gradovi s manje od 100.000 stanovika, koji također predstavljaju društveno-ekonomske centre, kao što su Bihać, Travnik, Livno, Goražde i slično, koji će biti povezani brzim cestama kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj Federacije.

Pored koridora 5C, u strategiji je definiran i autoput koji bi ovaj koridor spajao s Tuzlom, a potom preko Brčkog produžavao do Orašja, te se spajao s koridorom 10.

- Potom je definirana Jadransko-jonska autocesta od Počitelja ka Stocu i Neumu, koja obilazi Hutovo blato i nastavlja obodom Popovog polja u pravcu Trebinja, s vezom na Dubrovnik i Crnu Goru - kazao je naš sagovornik.

Brze ceste

Što se tiče brzih cesta, predviđeno je povezivanje Lašve i Donjeg Vakufa s obzirom na to da se radi o jednom od najprometnijih pravaca u FBiH. Ta bi se cesta nastavljala preko Bugojna i Livna prema Splitu.

Zamišljeno je i povezivanje Bihaća preko Mrkonjić-Grada, Jajca i Travnika s koridorom 5C. Ta bi se cesta ponovo odvajala od koridora kod Sarajeva u pravcu Goražda i tromeđe BiH sa Srbijom i Crnom Gorom. U strategiji je iscrtana i brza cesta od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda prema Splitu.

Jedina razlika između brze ceste i autoceste je što brza cesta nema zaustavnu traku.

Dinamika zavisi od politike

Trhulj je istakao da ove ceste prolaze područjem svih kantona, što će omogućiti ravnomjeran razvoj FBiH, navodeći kako će dinamika gradnje najviše zavisiti od političke volje.

Dodao je i da će FBiH do kraja godine morati definirati prioritete u izgradnji. Na prvom mjestu će se, svakako, naći koridor 5C, a potom cesta Tuzla - Orašje, Jadransko-jonska, zatim Lašva - Donji Vakuf te cesta od Mostara prema Splitu. Prioriteti se određuju na osnovu važnosti gradova i gustoće saobraćaja.

(AVAZ)

Neće doći do obnove fasada

Iako je općina Tuzla za projekte subvencioniranja troškova sanacie fasada i drugih dijelova zgrada u gradu izdvojila oko 200 hiljada KM, kako smo saznali, do njihove obnove ipak neće doći. Trenutno se rade samo projekti iz prošle godine. Ono što je Općina do sada uradila po pitanju sanacije fasada, samo su projekti iz prošle godine. Kako je istakao Faruk Ajaz, šef službe za stambene poslove općine Tuzla za sanaciju fasada potrebna su veća sredstva od onih koja su planirana u budžetu za ovu godinu. U prošloj godini sanirana je škola Tušanj, a samo za te potrebe su izdvojena sredstva u iznosu od 120 hiljada KM. Naš sagovornik smatra da je najbolje ulagati u sanacije škola na području općine Tuzla.S obzirom da je puno zgrada u Tuzli devastirano, radovi na obnovi fasada su svakako bitni projekti u kojma učestvuju i građani.

U posljednje dvije godine obnovljene su samo zgrade u užem centru grada. Građani su jako zainteresovani za obnovu zgrada i spremni su finansijki podržati ovakve projekte, ipak, podrška općine, koja najvećim dijelom učestuje u finasiranju ovakvih projekta trebala bi biti puno veća.

(RTV SLON)

Centar za srce iz Tuzle potpisao ugovor o saradnji sa klinikom iz Tripolija

Bh. centar za srce iz Tuzle izlazi izvan granica naše zemlje. Potpisan je ugovor o saradnji sa srodnom klinikom iz Tripolija.

Prvi tim medicinskog osoblja iz Libije dolazi u Tuzlu već u septembru. Pripreme i pregovori su trajali tri mjeseca da bi se došlo do konačnog dogovora o tri novia saradnje. Prvi korak je pomoć pri otvaranju dijagnostičkog centra u Tripoliju. Bit će osiguran i most sa Centrom za srce u Tuzli, kao i pomoć u edukaciji.

U Tripoliju su dugo vremena tragali za odgovarajućim partnerom. Centar za srce je, kako tvrde, bio daleko ispred svih sličnih u Evropi, ali i šire. Prvi stručni tim iz Tripolija stiže u septembru, a prvi pacijenti iz Libije očekuju se već u oktobru.

(FTV)

U Tuzli privremeni popravni dom za maloljetnike, u Orašju specijalizirani

U KPZ PT Tuzla trenutno borave dva maloljetnika po prijedlogu Ministarstva.

“Potaknuti reakcijom članova Udruženja roditelja maloljetne djece koja se tiče osnivanja odgojno-popravnog doma za maloljetnike u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koju su danas prenijela i pojedina izdanja dnevnih listova, Federalno ministarstvo za pravdu uputilo je saopćenje za javnost. Radi cjelovitog i istinitog informirsnja javnosti Ministarstvo podsjeća da je u Federaciji BiH otvoren privremeni odjel odgojno-popravnog doma za maloljetnike pri KPZ PT Tuzla.

Ono naglašava da je riječ o potpuno funkcionalnom prijelaznom rješenju do osnivanja specijalizirane odgojno-popravne ustanove za maloljetnike čije je osnivanje i izgradnja predviđena u Orašju.

Federalno ministarstvo za pravdu izvijestilo je nadležne sudove u FBiH o prijelaznom rješenju, a jedino je Općinski sud u Sarajevu postupio u skladu s preporukama, te je dvojicu maloljetnika kojima je u sudskom postupku izrečena mjera upućivanja u odgojno-popravni dom, uputio u KPZ PT Tuzla gdje se trenutno nalaze.

“Smatramo da su izjave pojedinih članova Udruženja roditelja maloljetne djece većim dijelom neosnovane, te ih doživljavamo kao posljedicu neupućenosti u aktivnosti Federalnog ministarstva za pravdu vezanih za maloljetničko prijestupništvo.

Stoga smatramo da su pozivi ovog udruženj na mirne proteste neutemeljeni, osim ukoliko njihov cilj nije pomoć i aktivno uključivanje građana u proces rješavanja problema maloljetničkog prijestupništva koji se tiču svih građana i građanki u Federaciji Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju.

(TIP/FENA)

Sanacija solitera u Krečanskoj ulici početkom 2010. godine

Kako saznajemo u prvoj polovini oktobra bit će urađena projektna dokumentacija za sanaciju objekata u Krečanskoj ulici. Sama sanacija zgrada trebala bi biti završena početkom sljedeće godine. Iako je najavljivano da će projektnu dokumentaciju sanacije objekata u Krečanskoj ulici raditi Građevinski institut iz Sarajeva, to se neće desiti. Kako nam je potvrđeno iz Službe civine zaštite općine Tuzla, projeknu dokumentaciju će raditi Građevinski fakultet iz Tuzle.



Za projektnu dokumentaciju bit će izdvojeno oko 50 hiljada KM, i taj novac će obezbjediti Služba za stambene poslove općine Tuzla. Projektna dokumentacija će biti završena u prvoj polovini oktobra, a nakon toga, sanacija objekata bi trebala ići jako brzo. Prema procjenama iz Službe civilne zaštite, sredinom sljedeće godine dva objekta iz Krečanske ulice će biti sanirana. Podsjećamo, jedna osoba je poginula prilikom obrušavanja krovne konstrukcije u Krečanskoj 15. Od tada se radi na rješavanju ovog problema.

(RTV SLON)

Izgradnja Italijanskog kulturnog centra

Svjetlana Kakeš, koja vodi porijeklo iz porodice Mikelini, smatra da bi italijanska zajednica u Bosni i Hercegovini mogla biti kvalitetan most u kulturnim i ekonomskim vezama BiH sa Italijom i da bi na dobitku bila i italijanska zajednica i država Bosna i Hercegovina.

„Uvijek je bogatstvo i bolje je imati više opcija, raznolikosti i više mišljenja i više ljudi. Tako da ja mislim da bi moglo biti samo unapređenje i poboljšanje kad bi imali i predstavnike nacionalnih manjina. Sad to ne mora biti baš italijanske, jer kad bi imali po jednog parlamentarca za svaku nacionalnu manjinu, koliko je Bosna bogata nacionalnim manjinama, onda bi to možda bilo malo previše, ali par mjesta bi se svakako trebalo naći za predstavnike nacionalnih manjina“, kaže gđa Kakeš.

Možda mali pomak u ovom smislu bude urađen ove jeseni jer je u fazi registracije Centar za promociju dijaloga, odnosno Italijanski kulturni centar u Tuzli, kao projekat nekoliko nevladinih organizacija.