Rođenje i život

Omer-paša Latas se rodio 1806. godine, kao Mihailo Latas, u Janjoj Gori, opština Plaški, a umro je 1871. godine u Istanbulu. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u Gospiću i stupio u vojski kao kadet-narednik. Pobjegao je u Bosnu 1827. godine zbog pronevjeravanja novca i u Banja Luci je primio Islam. Iz Banja Luke odlazi u Vidin, gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika Abdul Medžida. Postao je pukovnik 1838. godine, a potom paša, kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. mušira. Godine 1848/49. sa Rusima okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskog begovata na čelu sa vezirom Husein-kapetan Gradaščevićem 1850. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine 1853. uništio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je zapovednik turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). Potom je sudjelovao, sa engleskim i francuskim saveznicima, u opsadi Savestopolja, u borbama na Kavkazu. Ugušio je ustanke u Mesopotamiji. Godine 1861, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo bi uništio Crnu Goru, da se nije spasla zauzimanjem velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kritu 1867. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva, sam se povukao 1868. godine. U Parizu je bio 1865. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske

Omer-paša Latas u Bosni
Pobune bosanskih prvaka protiv osmanske vlasti i sporo provođenje reformi, utjecali su na odluku Porte, da u Bosanski ejalet pošalje Omer-pašu Latasa, spacijalistu za gušenje pobuna u provincijama. Dalaskom u Sarajevo 1850. godine, okupio je bosanske prvake, pročitao im ferman i zatražio je od njih, da reforme provedu u praksu. Bez obzira na to, Bosaski ejalet su zahvatile pobune u Bosanskoj Krajini, Posavini, Hercegovini i srednjoj Bosni. Sve pobune su bile vojno ugušene,a sljedila su ubistva i progoni bosanskih prvaka. Latasova naredba o oduzimanju oružija od kršćanima izazvala je pobunu u Hercegovini 1851. godine.



[Edited by Sevdalija on 11-11-2005 at 15:57 GMT]

Pjesma ´BUTUM TUZLU OPASALA GUJA´ ili kako se cesto pjeva ´Donju Tuzlu opasala guja´ spada u red vrlo pjevanih i popularnih sevdalinki. Guja, koja se spominje u ovoj pjesmi je zapravo metafora za Omer-pasu Latasa, koji je [izmedju ostalog] u krvi ugusio pobunu bosnjackog plemstva u istocnoj Bosni u decembru 1850. godine. Poslije gusenja ustanka, Latas se utaborio na brdu Kicelj izmedju Dzindic mahale i Gradine, tuzlanskih lokaliteta, i tu ostao nekoliko dana. Otuda potice ´guja´, koja je opasala Tuzlu. Inace, lokaliteti koji se spominju u ovoj pjesmi pripadaju svakako Donjoj Tuzli, pa je zato sasvim nepravilno pjevati ´Gornju Tuzlu opasala guja´ kako su to cinili mnogi pjevaci do sada.
[Izvor: VEHID GUNIC: Biljeske univerzalnog neznalice. Gornji Milanovac, 1989., str. 124-25.]

Sevdalija, postirao sam neke od ovih slika na cyberbulevar.com
Nadam se da se ne ljutis.
Fala care, slike su mrak.

Ma ne ljutim se,ovo na Tuzlarijama je ipak orginal mozete kopirati
U zadnje vrijeme nemam puno slobodnog vremena,a ni meze da nastavim sa topicom.

[Edited by Sevdalija on 18-01-2006 at 15:49 GMT]

Imal´ tog mezeta?

Evo od mene, jedna boca dobrog chileanskog crvenog, pa nastavi.

Sevdalija, cekamo nastavak. Topic je za 10 , a nema te ni na poeziji

Pokusat cu naci malo vremena preko vikenda pa da nastavim sa topicom.

citat:

---

Pokusat cu naci malo vremena preko vikenda pa da nastavim sa topicom.

---

Javorje,opstina Kladanj



[Edited by medic on 19-04-2006 at 23:43 GMT]