Ulicne slike iz Sarajeva
Vinzenz Katzler,po skici Franza Schlegela,Uber Land und Meer,1879.

Hercegovacke zene u borbi
F.Zverina,Illustrirte Zeitung,5.2.1876

Frantisek Zverina

Ceski umjetnik Frantisek (Frantz) Bohumir Zverina (1835-190
studirao je na Akademiji u Pragu,a radio je kao
profesor crtanja u Becu i Brnu.
Putovao je mnogo po Istocnoj Evropi,a najvise
je crtao motive iz divljih planinskih
predjela (Karpata,Albanije), u
romanticnom i skoro groteskom stilu.
1871.i 1875.godine je objavio niz crteza
velikog formata iz Hercegovine
u casopisu Illustrirte Zeitung u Leipzigu.
Bio je opet u Bosni kao oficir prilikom
austrijske okupacije,te napravio crteze iz Sarajeva.

Srpska sahrana u Sarajevu
V.Katzler.Uber Land und Meer,1878.

Nove bosanske trupe
Hugo Fritzmann,Uber Land und Meer,1883

Hercegovka s konjima kod cesme
J.Cermak 1877



Jaroslav Cermak

Ceski slikar( Prag 1931-Paris 1878 )
Zivio u Parizu,gdje je redovno
izlagao u Salonu.Godine 1858-62 i 1865.
putuje po dalmaciji,Hercegovini i Crnoj Gori
i sudjeluje u borbama protiv Turaka.
Njegove slike sa "egzoticnim"motivima
su pobudivale veliko zanimane
zapadnoevropske javnosti.

Pogled na most na Neretvi u Mostaru
iz knjige Otta Blaua,1877



Otto Blau:
Putovanja po Bosni i Hercegovini


Njemacki orijentalist i diplomat
(1828-1879).
Bio je pruski konzul u
Carigradu i Tapezuntu,a 1864-72
u Bosni i Hercegovini.
Bavio se naucnim istrazivanjima - filoloskim,
arheoloskim,kartografskim i botanickim studijama.
Napisao je preko 20 radova o Bosni,a 1877.godine
objavio je u Berlinu knjigu Putovanja po Bosni i Hercegovini.
Topografski i botanicki zapisi.

Gomila
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887





Johan Varrone

Johan (Giovanni) Varrone (Bellinzone 1832-1910),
austrijski umjetnik italijanskog porijekla.
Studirao je u Becu,gdje je najvise i zivio.
Dosao je 1884 u Bosnu u pratnji ministra finansija
Benjamina Kalaja, namjesnika Bosne i Hercegovine.
Varrone je izradio nekoliko veduta bosanskih gradova i
predjela,objavljenih u knjizi madjarskog pisca Janosa Asbotha.

Prodavnica cipela i krcaga
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Sarajevo
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887





Zivopisna prijestolnica

Skoro svi turski gradovi su lijepo
smjesteni,provincijalska prijestolnica
Sarajevo, ili Bosna-Seraj, ljepse je
smjestena od bilo kojih drugih.
Broji oko 48.000 stanovnika,
ukljucujuci 4.500 pravoslavaca,
3.000 Jevreja i 1.000 Cigana.
Ovaj grad je glavna rezidencija
bosanskog plemstva, a do 1850.
godine predstavljao je vrstu
republike koja je bila skoro
nezavisna cak od vezira, tek nakon
posljednje pobune protiv begova,
Omer Pasa je ukinuo nezavisnost grada.
Nalazi se 1.750 stopa iznad
Jadranskog mora, na obje obale
rijeke Miljacke, u uskoj dolini,
okruzen planinskim vijencem.
Pogled na grad i dolinu iz stare
tvrdjave koja se nalazi na jednom
platou, caroban je,narocito lijep
pogled prema jugu,gdje se istice
brdo Trebevic, koji se dize do
visine od 5.100 stopa, pokriven
zelenim sumama.
Male, bijele kuce su smjestene
u bascama, a nad kucama strsi
stotinu minareta.
Dio grada koji se nalazi pored
rijeke - koju prelaze devet mostova -
gradjen je pravilno, iako su ulice uske.
Drugi dio grada se prostire nepravilno
uz obronke brda.
Carsija je neobicno prostrana,
a pazarnim danom predstavlja
sarenu gomilu muskaraca i zena
u najraznovrsnijim nosnjama.

The Illustrated London News, 24.8.1978.