Groblje u Radmilovicu
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Vrbica na brdu Vardaru
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Nadgrobni Stećci

Napustajuci Mostar,Vratili smo se
donjim putem na desnoj obali Neretve,
gdje je voda sad uglavnom splasnula.
Polazeci tijesnom dolinom preko puta Bune,
presli smo,za sat i po, Zitomislice
na lijevoj obali, mjesto poznato po starom hrastu
a zatim uskoro smo dosli do dva stara nadgrobna kamena.
Jedan je bio u obliku krsta,dok je drugi imao obicni
oblik sarkofaga.
Pri rubu je bio pervaz s arabeskom,a na stranama
grube skulpture koji predstavljaju konjanike koji love jelena.
Na jednoj bocnoj strani su bile umjetnicke izrade,vrlo slicne
zenama koje djeca izrezuju od papira.

Sir John Gardner Wilkinson,1848.

Jajce
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Jajce

Grad se uzdize do nebeskog svoda,a lezi na jednoj kao jaje (okrugloj)
stijeni. To je kameno utvrdjenje trouglastog oblika.
Sa suhozemne strane ima dvostruke bedeme. S jugoistocne strane,
medjutim, nema ni traga gradskom bedemu.
Na tu stranu gledaju doksati i prozori gradskih kuca.
Tu se nalaze stijene koje izdizu do zvijezdja Vlasica, a dolje duboko
koliko tri munare dzamije Sulejmanije tece rijeka Vrbas,velika kao more.
Ispod tih stijena nalaze se sve same pecine i podzemni hodnici,
a neke kuce imaju puteve kojima se silazi u te spilje.
Grad ima dvije gvozdene kapije koje stoje na sjevernoj strani ali su
razvaljene.
Jedna se kapija otvara prema jugoistoku.
Upravo na ovome mjestu velika rijeka Pliva pada niz vrletne stijene i salijeva se u donju rijeku Vrbas.
I kad Pliva padne s mjesta visokog kao tri munare, pravi luk poput
Kumove slame.
Zatim se obje rijeke sudaraju i dizu maglu do nebeskog svoda.
Od ove magle pada rosa po kucama koje se nalaze u tvrdjavi.
U koritima pod stijenama,preko kojih rijeka Pliva tece ispod gradskih bedema, ima mnogo vodenica.
Na pecinama su ozgo probijene rupe i provedena voda.
Eto sjediti u onim zelenilom obraslim hladnjacima,koji se nalaze
ispred ovih mlinova i promatrati tok kao more velike rijeke Plive,
koja znanjem i moci bozijom protice iznad glave, promatrati njeno rusenje
niz stijene tako je zanimljivo jedinstveno, da se covjek mora diviti
svemocnom stvoritelju i ostati zapanjen i zadivljen.
Onaj koji promatra tok ove rijeke u podne ostaje zacaran.
Suncem obasjana rijeka Pliva, koja zasja kao nedzefski kamen,
i bacakanje mnogih velikih i malih riba jedne za drugom kao munje,krasan je i cudan prizor !

Evlija Celebija,1660.

Mostarski most
J.Varrone iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887




Mostar

Pola orijentalan,pola italijanski,a potpuno hercegovacki,zivopisan
i monumentalan.
Svaki kamen odaje boj i borbu.
Nijedan grad na svijetu toliko glasno ne izjavljuje kao ovaj
da duguje sebe, svoj postanak, samu svoju sustinu,bitkama,ratu,utvrdjenjima i silnoj agresiji.

Negdje u sredini grada, gdje bedemi sa silnim, jednostavnim
zidinama i podzemnim prohodimastrse iz samih stijena, dizuci se
iz Neretve, tamo, u jednom jedinom luku, nadaleko cuveni mostarski
most prelazi preko vode,spajajuci grad sa manjim i siromasnijim
katolickim dijelom koji se nalazi u podnozju Huma.

Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Iz stare carsije u Sarajevu
A.Schonn,heliogravura Carskog vojnog geografskog instituta,Bec,1887.


Carsija

Zatim stizemo u carsiju,dio grada koji se sastoji samo od drvenih kucica,
medju kojima se samo domaci ljudi mogu snaci, ovo je sarajevski "city".
Kao u Londonu,u ovom dijelu grada ljudi se bave iskljucivo trgovinom.
Stambene kuce se nalaze medju bascama po padinama brda,
jer musliman - iako samo obucar po zanimanju - uvijek je gospodin,
te zeli stanovati u sopstvenoj kuci sa bascom daleko od carsijske buke,
i sto dalje od saobracajne guzve.
Carsija pripada iskljucivo muslimanskom trgovackom svijetu.
Tu nema stambenih kuca, osim starog karavan- saraja, gdje jos nocuju
hrpe ljudi iz carsije.
Ovaj se sastoji od ogromnog dvorista okruzenog tvrdim, ali oronulim
zidovima,stale su u prizemlju,sobe za spavanje na spratu,
celija pored celije, sve bijedne, a sve jednako namjestene sa slabim komadom cilima i stjenicama bez broja.
Ove celije su prostorije za gospodu,siromasni seljaci spavaju u dvoristu.
Zahvaljujuci karavan-saraju carsija je ne samo centar grada,
vec i centar glasova cijele zemlje.

Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Krscanska svadba u Hercegovini
G.Angerer & Goschl, iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Svadba,zavisno od imovnog stanja
porodice,traje nekih cetrnaest dana,
a ponekad i duze.
U to vrijeme se pruza neograniceno gostoprimstvo
svim posjetiocima,cak se i putnik koji slucajno prolazi
kroz selo poziva na slavlje i od njega
se ocekuje da se pridruzi zdravicama koje se drze u toj prilici.
A ako je taj putnik jos kadar da sastavi prigodnu pjesmu,
onda je on zaista dobrodosao gost.

U Bosni slavenski muslimani ne oklijevaju da traze zenu
medju lijepim kcerima svojih sunarodnjaka krscana
i cak im dozvoljavaju da zadrze svoju vjeru.
Ali Slaven krscanin se nikada ne zeni muhamedankom,
jer bi bio izopcen iz crkve zato sto je prigrlio nevjernicu.

Spencer,1850

Muslimanska svadba
G.Angerer & Goschl, iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Svadba, s muzikom i neprestanim
slavljenjem,traje osam dana.
Na kraju se mlada vodi u svecanoj povorci,
uz muziku i pucanje iz pusaka,do mladozenjine kuce.
Mlada,odjevena u finu odjecu,
jos jednom pada na sedzdu u krugu
svojih prijatelja i rodjakinja,
moleci se tako da celom dodiruje tlo.
Svi se postepeno povlace,
a kad je mlada zena, jos se moleci,
ostavljena sama, ulazi njen muz.
Bosanska zena svih vjeroispovjesti
i klasa po pravilu je vjerna,
a nezakonitih avantura ima vrlo rijetko.

Asboth,1887