REPORTER Peter Arnett, koji iz Bagdada pokriva rat za TV mrežu NBC News, u intervjuu za iraèku državnu televiziju je izjavio da je prvi amerièki ratni plan doživio neuspjeh zbog iraèkog otpora i da stratezi sad nastoje "napisati novi plan". Amerièka televizijska kuæa danas je Arnettu dala otkaz.

Arnett je vrlo poznato ime amerièkog novinarstva, dobitnik Pullitzerove nagrade za izvješæivanje iz Vijetnama, kad je radio za AP i ratni reporter CNN-a za prvog Zaljevskog rata 1991.

Peter Arnett interview za iraèku televiziju dao nakon konferencije za novinare iraèke vlade, buduæi da je on jedan od rijetkih TV novinara koji rade za amerièke medije kojima su iraèke vlasti dopustile ostanak u Bagdadu.

Za iraèku je TV Arnett izjavio da SAD ponovno procjenjuju stanje na bojišnici, da su odluèile usporiti rat, možda za tjedan dana, i da "ponovno pišu ratni plan, jer je prvi plan doživio neuspjeh zbog iraèkog otpora".

"Oèito je da su amerièki ratni planeri pogrešno procijenili odluènost iraèkih snaga", rekao je Arnett, dodavši kako je iz razgovora s Iraèanima doznao kako ono što rade SAD i Velika Britanija u Iraku rezultira sve snažnijim nacionalnim osjeæajima i otporom u stanovništvu.

"Naša izvještavanja o civilnim žrtvama ovdje i o otporu iraèkih snaga vraæaju se u SAD... i pomažu protivnicima rata", dodao je.

"Sve se više u pitanje dovodi naèin na koji rat vodi predsjednik (George Bush) i sve je veæi otpor ratu", takoðer je rekao Arnett u interviewu zbog kojeg bi se ponovno mogao naæi na udaru pobornika rata, ali i amerièkih vlasti.

To ne bi bio prvi takav sluèaj. Upravo je izvješæivanje iz Bagdada prije 12 godina dovelo Arnetta u sukob s amerièkim vojnim establishmentom, koji je bio vrlo nezadovoljan jednom Arnettovom prièom da su saveznici bombardirali iraèku tvornicu djeèje hrane. Unatoè tvrdnjama amerièkih vojnih snaga da se u tvornici proizvodilo biološko oružje, Peter Arnett ostao je pri èvrstom stajalištu da se u pogoðenoj tvornici proizvodila iskljuèivo hrana za dojenèad.

Peter Arnett takoðer je bio autor priloga na CNN-u uživo 1998. u kojem je amerièka vojska optužena da je 1970. u jednom selu u Laosu upotrijebila otrovni plin sarin kako bi pobila prebjege iz svojih redova. Dvoje djelatnika CNN-a nakon priloga dobilo je otkaz, a Arnett je ukoren, a poslije mu uprava te mreže više nije htjela produžiti ugovor.

Sad iz Pentagona još nema službenih reakcija na najnovije Arnettove izjave, ali je jedan dužnosnik koji je zahtijevao da ostane neimenovan izjavio da je amerièki reporter možda bio izmanipuliran.

"Režim Sadama Huseina duboko je ukorijenjen u laži i manipulaiciji, a on je na vlasti ostao ne samo zahvaljujuæi sili i zastrašivanju, veæ i manipulaciji nekih medija", ustvrdio je taj dužnosnik.

"On je interview iraèkoj televiziji dao kao profesionalni novinar i bio je vrlo nalik mnogim drugim interviewima koje je dao medijima širom svijeta", stoji u priopæenju NBC-a i njegova programa National Geographic Explorer.

Arnett je u Irak ovaj put i došao kao novinar Explorera, ali nakon što su ostali izvjestitelji NBC-a napustili Bagdad iz sigurnosnih razloga, mreža je poèela emitirati njegova izvještavanja.

"Njegove su opaske po svojoj prirodi bile analitiène i nisu imale drugog cilja. Njegovo iznimno dobro izvješæivanje o ratu govori samo za sebe", rekla je glasnogovornica NBC-a Allison Gollust.

NBC najurio Arnetta zbog njegova intervjua

Amerièka televizijska postaja NBC uruèila je otkaz svom prekaljenom ratnom reporteru Peteru Arnettu zbog intervjua iraèkoj državnoj televiziji u kojem je rekao da je vojna akcija protiv Saddama Husseina neuspješna.

"Peter Arnett neæe više raditi za NBC, MSNBC i National Geographic", navodi se u priopæenju Arnettovih poslodavaca.

"Arnett je pogriješio dajuæi intervju za iraèku državnu televiziju, posebno u doba rata, i pogrešno je bilo što je iznosi svoje osobne ocjene i mišljenja o tijeku vojne akcije", dodaje se u priopæenju.

"Rekao sam ono što ionako svi dobro znamo. Ali oèito je da sam tim razgovorom izazvao buru u Sjedinjenim Državama i iskreno mi je žao. Provesti 15 minuta na iraèkoj državnoj televiziji bila je glupa procjena", rekao je kasnije Arnett.

Arnett, dobitnik Pulitzerove nagrade za izvješæivanje iz Vijetnama, svojedobno je dobio otkaz i na CNN jer je objavio dokumentarac da su Amerikanci koristili nervni plin sarin protiv svojih vojnika koji su napustili vijetnamska bojišta i pobjegli u Laos.

HAAŠKI SUD osudio je Mladena Naletiliæa Tutu na 20, a Vinka Martinoviæa Štelu na 18 godina zatvora za zloèine poèinjene na podruèju Mostara i Jablanice tijekom 1993. godine.

"Naletiliæ i Martinoviæ odgovorni su za mnogo nanesene boli i sada moraju snositi posljedice svojih djela", zakljuèilo je prvostupanjsko vijeæe na èelu s kineskim sucem Liuom Daqunom, proglašavajuæi ih krivima za progon mulimanskih civila i zlostavljanja kako muslimanskih zatoèenika tako i civila.

Obojica su proglašena krivima i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti za zloèine protiv èovjeènosti, povrede ratnog prava i obièaja i povrede Ženevskih konvencija, poèinjene prije deset godina nad muslimanskim vojnicima i civilima mostarskog podruèja.

Naletiliæ je tada zapovijedao Kažnjenièkom bojnom, a Martinoviæ antiteroristièkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu te bojne.

I Naletiliæ i Martinoviæ ozbiljna su izraza saslušali presudu.

Sudsko vijeæe, u kojemu su, osim Liu Daquna, još sutkinje Maureen Clark i Fatoumata Diarra, prihvatilo tvrdnju Tužiteljstva da se na podruèju samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg Bosne, gdje su poèinjeni zloèini, dogodio meðunarodni sukob.

"Kao i u prijašnja dva sluèaja - sluèaj Blaškiæ i sluèaj Kordiæ - postoje opsežni dokazi o rasporeðivanju Hrvatske vojske i njezine opreme na podruèju Hercegovine tijekom razdoblja na koje se optužnica odnosi, objasnilo je Sudsko vijeæe. Sudsko vijeæe istièe da postoje opsežni dokazi prema kojima je Republika Hrvatska pokušala prikriti izravno sudjelovanje u sukobu u BiH, a izneseni su u "predsjednièkim transkriptima".

"Ovo je prvo Sudsko vijeæe koje se oslonilo na dio "predsjednièkih transkripata" kao nedvojbenih dokaza kojima je utvrðeno sudjelovanje predsjednika RH Franje Tuðmana u dogaðajima u Herceg Bosni", pojasnilo je Sudsko vijeæe.

U sukobu meðunarodnog karaktera sudionici su obavezni poštivati Ženevske konvencije o zaštiti civila i ratnih zarobljenika.

Prelazeæi optužnicu toèku po toèku, sutkinja Clark je kazala da je utvrðeno da je Naletiliæ bio zapovjednik Kažnjenièke bojne te da zloèini koje je poèinio ukljuèuju muèenje, nanošenje teških patnji i povreda, protupravni rad, bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nužnošæu, pljaèku privatne i javne imovine, i protupravno premještanje muslimanskog civilnog stanovništva. Zloèini za koje ga se tereti poèinjeni su u Mostaru, u Širokom Brijegu, na Heliodromu, te u selima Soviæi i Doljani.

Sudsko vijeæe je utvrdilo da je Naletiliæ imao kljuènu ulogu u muèenju i nehumanom postupanju prema ratnim zarobljenicima, pripadnicima Armije BiH, kao i prema civilnom stanovništvu i njihovoj imovini.

Naletiliæevo je ponašanje poslužilo kao obrazac njegovim vojnicima, istaknulo je Sudsko vijeæe, tako da je on odgovoran za ponašanje svojih podreðenih prema ratnim vojnicima i civilima.

Što se tièe optužnice koja se odnosi na Vinka Martinoviæa Štelu, Sudsko je vijeæe istaknulo kako je u njegovu sluèaju utvrðeno da je on zapovijedao antiteroristièkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu Kažnjenièke bojne. Martinoviæ je uz protupravni rad, nanošenje teških patnji i neèovjeèno postupanje i uz protupravno premještanje civilnog stanovništava Mostara proglašen krivim i za ubojstvo. "Martinoviæu je utvrðena i krivnja za najgnusniji zloèin, ubojstvo", objasnio je sudac Daquen. Zloèini za koje je Martinoviæ proglašen krivim poèinjeni su na podruèju crte bojišnice u Mostaru.

Kao otegotne okolnosti sudsko vijeæe je navelo njihove zapovjedne položaje i èinjenicu da se niti jedan niti drugi nisu dobrovoljno predali Meðunarodnom sudu u Den Haagu.

Sudsko vijeæe kao olakotnu okolnost nije uzelo u obzir tvrdnje branitelja Mladena Naletiliæa o njegovom lošem zdravstvenom stanju.

Martinoviæev odvjetnik najavio žalbu

Nismo zadovoljni presudom i sasvim sigurno æemo se žaliti na nju, izjavio je u Den Haagu branitelj Vinka Martinoviæa Štele odvjetnik Branko Šeriæ.

"Ne možemo biti zadovoljni... jer smatramo da je kazna od 18 godina previsoka", rekao je Šeriæ.

Šeriæ je naglasio da Sudsko vijeæe, koje je donijelo presudu nije dovoljno usporeðivalo materijalne i verbalne dokaze.

Materijalni dokazi upuæivali su na sasvim drugaèije èinjenièno stanje nego što je to sluèaj s verbalnim dokazima, objasnio je Šeriæ. Jedno iskljuèuje drugo, dodao je. Na pitanje novinara hoæe li se žaliti na presudu, Šeriæ je odgovorio:"Sasvim sigurno".

Branitelj Mladena Naletiliæa Tute, odvjetnik Krešimir Krsnik, nije htio komentirati presudu.

MEÐU iraèkim èasnicima zarobljenim u nedjelju nedaleko Basre nema niti jednog generala, priopæila je u ponedjeljak glasnogovornica britanskih snaga u Kataru.

"Zarobili smo pet visokih iraèkih oficira ali niti jedan od njih nije general", rekla je Catherine Convery.

Prethodno je bilo objavljeno da se meðu Iraèanima zarobljenim u borbama kod Basre nalazi "jedan general i drugi visoki oficir".