Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
PAPA Franjo uputio je svoj blagoslov i poruku Gradu i Svijetu. "Draga braćo i sestre, Sretan Uskrs, ponesite svojim obiteljima i zemljama poruku radosti, nade i mira", rekao je papa okupljenima na prepunom Trgu Sv.Petra.
Mir cijelom svijetu, poelio je papa, posebno apostrofiravši mir među Palestincima i Izraelcima uz elju da pronađu rješenje, mir u Iraku, napaćenoj Siriji, Maliju, Nigeriji, DR Kongu, Centralnoafričkoj republici, na Korejskom poluotoku.
Upozorio je na ropstvo 21. stoljeća - društvena raslojavanja, pohlepu za novcem i brzom zaradom pogonjenu egoizmom.
Osvrnuo se i na nasilje uzrokovano prometom droge, a ukazao je i na pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa. Mir je poelio svima koji pate.
"Milosrđe boje moe učiniti da procvjeta pustinja", papina je poruka.
Papa Franjo je upitao koji je smisao uskrsnuća i odgovorio - "ljubav i milosrđe su pobijedili nad zlom, grijehom i smrću". A papa bi elio da to dopre do svih srca. Iako se očekivalo, papa Franjo, za razliku od svojih prethodnika, nije čestitao Uskrs na brojnim jezicima, ali je na talijanskom na kojem se i obratio mnoštvu.
"Sretan Uskrs", poelio je papa Franjo.
"Novosti često plaše, ali moramo im se otvoriti"
Papa Franjo u Vatikanskoj bazilici sinoć je predvodio Vazmeno bdijenje, a na Trgu sv. Petra u podne podijelit će blagoslov Urbi et orbi - Gradu i svijetu.
Papa Franjo na sinoćnjem je bdijenju, između ostalog, rekao da ne postoji situacija koju bog ne moe promijeniti, te da nema grijeha koji ne moe oprostiti ako mu se otvorimo.
Novost često plaši, pa tako i novost koju donosi bog, no potrebno je otvoriti se novostima - bojim iznenađenjima, ne smijemo se plašiti otvaranja Isusu, moramo ga pustiti u naš ivot jer nas on neće razočarati, kazao je papa Franjo.
Internet vam je usporen? U tijeku je najveći hakerski napad u povijesti!
Foto: AFP (Arhiva)
KORISNICI interneta diljem svijeta primijetili su da im je internet usporen. Razlog tome je, tvrde stručnjaci za cyber sigurnost, najveći hakerski napad koji je ikad zabiljeen.
Neprofitna organizacija Spamhaus, koja se bavi filtriranjem neeljenih sadraja, tzv. "spamova", tvrdi da iza napada stoji nizozemska firma Cyberbunker, javlja BBC.
Svađa koja je usporila internet
Naime, Spamhaus funkcionira tako da u svojoj bazi podataka izlistava i blokira sve one koji šire spam na internetu. Nedavno su u svoju bazu dodali i servere koje odrava nizozemski Cyberbunker, firma koja se zalae za slobodu informacija i koja prua hosting za distribuciju svih vrsta sadraja osim terorističke propagande i dječje pornografije.
Sven Olaf Kamphuis, koji se predstavlja kao glasnogovornik Cyberbunkera, poručio je da Spamhaus zloupotrebljava svoj poloaj, te da nemaju pravo samostalno odlučivati što na internetu moe, a što ne moe proći. Uslijedio je masivni napad na Spamhaus koji se odrava na brzinu interneta diljem svijeta.
"Ovakav napad srušio bi bilo koga drugog"
"Pod napadima smo više od tjedan dana. Ali nisu nas uspjeli srušiti. Naši inenjeri obavljaju lavovski posao. Ovakav napad vjerojatno bi srušio bilo koga drugoga", kae Steve Linford, šef Spamhausa, za BBC.
DDoS napadi kojima je izloen Spamhaus rezultirali su pokretanjem istraga u pet različitih drava, kae Linford. Dodaje kako napadi na njihove servere već sad imaju utjecaja na popularne internetske servise poput Netflixa, a strahuje se da bi, ukoliko se napadi nastave, mogli zakazati i sustavi za online bankarstvo i razmjenjivanje e-mail poruka.
Nakon gotovo dva tjedna ponovo otvorene ciparske banke: Stanovnici na dan smiju podići samo 300 eura
Foto: AFP
DANAS u 11 sati po lokalnom vremenu, nakon gotovo dva tjedna, ciparske banke otvorile su svoja vrata štedišama. Kao što se očekivalo, već nekoliko sati prije otvaranja stvarali su se golemi redovi pred ulazima u banke.
Vlada je očekivala guvu i bijeg kapitala s otoka pa je uvela mnogo ograničenja na samo nekoliko dana. Po osobi štediše mogu podići samo 300 eura na dan, ne mogu unovčiti čekove, mogu ponijeti iz zemlje najviše 1000 eura te platiti kreditnim karticama u inozemstvu do 5000 eura na mjesec.
Prosvjed studenata na Cipru: "Unitili ste nam snove, pijete nau krv! Odlazite!"
Screenshot: YouTube
DA JE dogovor Trojke i Cipra dočekan "na no" dokazalo je danas više od trihiljade mladih i studenata, koji su u glavnom gradu Nikoziji prosvjedovali protiv odluke Vlade o prihvaćanju 10 milijardi eura teškog bailouta. Iako je dogovor poštedio račune svih onih koji u ciparskim bankama imaju manje od 100.000 eura ušteđevine, Cipar je doveden u gotovo identičnu situaciju u kojoj se već više od godinu dana nalazi Grčka - pred stanovništvom se nalaze godine oštrih i bolnih mjera štednje, rezova i odricanja...
Upravo su na to danas pokušali upozoriti nezadovoljni studenti, koji su se okupili ispred zgrade parlamenta u Nikoziji, a potom su se uputili i do predsjedničke palače kako bi se izravno obratili predsjedniku Nicosu Anastasiadesu. "Vaše greške... naša budućnost", "Trojka pije vašu krv" i "Posao za mlade" samo su neki od natpisa na transparentima s kojima je ciparska mlade prosvjedovala u Nikoziji.
Kako javlja Reuters, stanovnike je dodatno razljutila činjenica da će sve banke u zemlji ostati zatvorene do četvrtka. Čak i kada napokon otvore svoja vrata građanima, nametnut će strogi sustav kontrole koji će onemogućiti stanovnicima da povuku sav svoj novac s računa. Mladi sada strahuju za svoju budućnost, ali i budućnost svojih roditelja. "Hoće li nam se dogoditi grčki scenarij?", pitaju se mnogi.
"Očito će mnogi od naših roditelja izgubiti posao, svi mi ćemo izgubiti prihode, neki od nas će teško uspjeti studirati na sveučilištu", rekao je Yannis, jedan od učenika koji su prosvjedovali za Euronews.
"Uništili su nam snove, sve za što smo radili i što smo postigli do sada i što su naši roditelji postigli. Ruše ovu zemlju samo zato što tako ele", kazao je drugi student.
Predsjednik najveće banke ponudio ostavku
Predsjednik najveće ciparske banke, Andreas Artemis, ponudio je danas ostavku, potvrdili su izvori iz banke.
"Danas je uputio zahtjev za podnošenje ostavke, koji će Upravni odbor razmotriti poslijepodne i nakon toga odlučiti prihvaća li njegovu ostavku ili ne", potvrdio je anonimni izvor banke za Reuters.
Anastasiades: Plan je bolan, ali neophodan
Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, nakon što se sinoć vratio iz Bruxellesa, sugrađanima je poručio kako je dogovoreni plan "bolan, ali neophodan".
Današnji masovni prosvjed pokazuje da mnogi, naročito mladi ljudi, ne vjeruju da je ovaj potez bio "neophodan" jer zapravo i nije - Cipar je mogao birati drugi put, izaći iz eurozone i suočiti se s potencijalnim bankrotom.
Podsjetimo, Cipar je u nedjelju navečer postigao dogovor s predstavnicima Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda te je osiguran paket novčane pomoći teak 10 milijardi eura koji će spriječiti kolaps bankarskog sustava i bankrot Cipra, što bi destabiliziralo cijelu eurozonu. Zauzvrat, Cipar mora drastično smanjiti preveliki bankarski sektor i srezati im budet te provesti strukturne reforme i privatizirati dravnu imovinu. Ove mjere zasigurno će produbiti krizu na Cipru i dovesti do novih gubitaka radnih mjesta. Cijena bailouta je, kako prenosi AP, momentalno zatvaranje druge po veličini, problematične ciparske banke Laiki. Svi oni koji su ondje imali depozite veće od 100hiljada eura izgubit će novac. Taj novac bit će prebačen u Ciparsku banku i iskorišten za povrat duga.
Dok su depoziti manji od 100.000 eura zakonski zaštićeni, oni veći od tog iznosa bit će zamrznuti sve dok se ne odluči bez kolikog postotka će vlasnici takvih podebljih bankovnih računa ostati. Cipar je poznat kao bankovna oaza brojnih imućnih Rusa, kojima se ovaj potez nimalo neće dopasti, a novac iz banaka zbog zamrznutih računa više ne mogu povući.
Prema prvim informacijama, depozite iznad 100.000 eura u Ciparskoj banci oporezovat će se stopom od 20 posto, one prenesene iz propale Laiki banke navodno bi se moglo oporezovati ogromnom stopom od čak do 40 posto, dok velike štediše iz ostalih banaka navodno čeka porezna stopa od četiri posto.
