SCENE kakve se mogu vidjeti u akcijskim filmovima stanovnci San Francisca mogli su rano jutros vidjeti na mostu koji povezuje San Francisco i Oakland na kojem je došlo do eksplozije cisterne pune goriva, pri čemu je nastala takva vrućina da se most na kojem se cisterna nalazila jednostavno urušio.

Nakon eksplozije cisterne izbio je požar visoke izrazito temperature koji je uzrokovao da se produžetak autoceste koji povezuje kopno s mostom rastopio i urušio.

Incident se dogodio na vrlo prometnom mostu zbog čega stručnjaci procjenjuju kako će na tom području narednih tjedana, čak i mjeseci, dolaziti do velikih prometnih zastoja.

I.K.
Foto: AFP

TROJE ljudi, uključujući napadača, smrtno je stradalo u nedjelju poslijepodne u pucnjavi koje je nešto prije 16 sati izbila u jedom trgovačkom centru u Kansas Cityju u američkoj saveznoj državi Missouri.

NINO BRAJOVIĆ, predsjednik Udruženja novinara Srbije a početkom devedesetih notorni ratni huškač TV Bastilje, oglasio se povodom Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava 3. svibnja. To je bio povod Srđanu Kusovcu da na Blog.b92.netu posjeti na Brajovićevu ulogu tokom ratnih godina, odnosno na njegova izvještavanja iz Vukovara koja će, među ostalim, biti zapamćena po nizu skandaloznih izmišljotina koje se pamte i danas.

"Nije problem to što je ratni huškač Nino Brajović tamo gdje je. Neka ga, daleko mu kuća. Neka ratni huškač pere biografiju pozivanjem na "gromoglasnu tišinu" i dodeljivanjem svoje nagrade hrvatskom novinaru Denisu Latinu (ako Latin, čovjek koji je u svojoj zemlji hrabro otvarao teme ratnih zločina, uopće bude pristao na to da ga nagradi notorni ratni huškač). Problem je to što će se 3. svibnja, na Svjetski dan slobode medija, vjerojatno dogoditi ono što se već događalo: o slobodi medija će govoriti zajedno, u istim programima i na istim tribinama i profesionalni novinari - ljudi iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Nino Brajović ili razni brajovići od kojih smo svi pobjegli iz onog, državnog, Miloševićevog udruženja. O slobodi medija govorit će i ljudi koji su trpjeli pod Miloševićem i oni koji ako o nečemu nemaju moralno pravo pričati onda nemaju moralno pravo ni slova ikada izustiti o slobodi medija i profesionalnom novinarstvu"-piše Kusovac.

Podsjećajući na neke od Brajovićevih ratnih uradaka s kojima se "proslavio", Kusovac navodi kako se posebno isticao u studenom 1991. izvještavajući "patriotski" iz netom "oslobođenog" Vukovara. Kaže kako je predsjjednik Udruženja novinara Srbije i tada bio čovjek od poverenja inače mu ne bi bilo dopušteno da se javlja uživo u centralnoj "informativnoj" emisiji, "intervjuira" (navodnici jer su pitanja bila uobičajeno jača) Gorana Hadžića ili Veselina Šljivančanina, tada junake, osloboditelje i vitezove, sada osobe optužene za ratne zločine.

Kusovac kao favorite navodi Brajovićevo ispitivanje zarobljenog Hrvata tokom kojeg već u pitanju zaključuje tko je počeo rat, te manipulaciju navodnim otkrićem leševa "četrdesetoro zaklane srpske djece". TV Bastilja  je nekoliko dana kasnije priznala da ta informacija nije točna, a sve je spomenuto i u dokumentarcu "Vukovar – poslednji rez" Janka Baljka u produkciji RTV B92). "Vrhunac" Brajovićevog novinarskog rada tokom borbi u Vukovaru je "izveštaj" o leševima "otkrivenim" iza vukovarske bolnice. Tijela ljudi umrlih u vukovarskoj bolnici, koja danima nije bilo moguće sahraniti jer su grad zasipale granate, Brajović je pripisao žrtvama sa srpske strane. Rekao je kako se radi "o uglavnom o pobijenim i masakriranim Srbima".

Da će uredniku i voditelju Latinice biti uročena novinarsko priznanje navodi se u oglasu povodom Svjetkog dana slobode medija koje je izdalo Udruženje novinara Srbije i Sindikat novinara Srbije. Navodi se kako će se tokom tradiocionalne akcije "Pet minuta gromoglasne tišine", novinarima obratiti predsjednik UNS-a Nino Brajović i predsednica SNS-a Dragana Čabarkapa, koji će pročitati Proglas Udruženja, Sindikata novinara Srbije. "Ovom prilikom bit će uručeno priznanje "Zora" poznatom hrvatskom novinaru Denisu Latinu za doprinos borbi za slobodu medija", stoji u oglasu.

I.B.

JON CORZINE, guverner New Jerseya, danas je pušten iz bolnice nakon 18 dana provedenih zbog prometne nesreće u kojoj je bio zadobio teške ozljede.

Corzine, multimilijarder i bivši demokratski senator, je bio na suvozačevom sjedalu službenog automobila koje se kretalo brzinom od 146 km/h u zoni u kojoj je dozvoljena maksimalna brzina od 105 km/h. Tom prilikom je vozač, pripadnik državne policije New Jerseya, naglo skrenuo automobil kako bi izbjegao vozilo koje je skrenulo na pogrešni trak auto-ceste. Vozilo je udarilo u odbojnik.

Guverneru su pri tome slomljena lijeva noga, nekoliko rebara, ključna i prsna kost, a dugo vremena je morao koristiti respirator, odnosno većinu vremena provesti na odjelu intenzivne njege.

Danas je iz bolnice izašao u kolicima te sa suzama u očima zamolio građane države da mu oproste. Istraga je, naime, pokazala da guverner nije bio vezan pojasom.

"Dao sam loš primjer mnogim mladim ljudima", tvrdi guverner.

Corzine je iz bolnice odvezen u službenu guvernersku rezidenciju u Princetonu, ali se još ne zna kada će preuzeti svoje redovne dužnosti.

D.A.

VIŠE od 2000 vojnika NATO-ove koalicije u Afganistanu, zajedno s afganistanskim trupama, prije zore su počeli s akcijom iskorjenjivanja talibana iz provincije u južnom Afganistanu koju koriste kao bazu za proizvodnju opijuma.

Operacija Silikon, koju vode Britanci s 1100 vojnika, zajedno s 600 američkih i oko 300 iz Estonije, Danske, Nizozemske i Kanade, te uz pomoć 1000 afganistanskih vojnika počeli su s akcijama u provinciji Helmland, u kojoj je vlast afganistanske vlade već dugo podijeljena s vlašću talibana.

"Helmland je predugo pod polukontrolom talibana. Akcija dio dugoročnog plana za uspostavljanjem kontrole nad Helmlandom. Moramo to raditi korak po korak", rekao je pukovnik Stuart Carver, britanski zapovjednik na terenu nakon što su počeli napadi koji za cilj imaju dolinu Sangin, jedno od ključnih područja Helmlanda.

Istodobno, u borbama američkih snaga i afganistanske vojske s talibanima u zadnja je tri dana ubijeno najmanje 136 pobunjenika u zapadnom Afganistanu, u provinciji Herat, rekli su saveznici u izjavi.

Jučer je u 14-satnim borbama u dolini Zerkoh u Heratu ubijeno 87 talibana, a saveznici su napali nakon što su dobili informacije o skrovištima i bazama pobunjenika. 

U petak i subotu je u kombiniranim zračnim i pješadijskim napadima ubijeno 49 talibana, a nastradao je i jedan američki vojnik. Zasad nema nezavisne potvrde broja ubijenih.

Talibani su preko vikenda osvojili jedan okrug u provinciji koja graniči s Helmlandom, dajući saveznicima preventivno do znanja da se ne namjeravaju lako predati.

J.D.

WASHINGTON POST, jedna od najuglednijih američkih političkih novina, danas donosi članak o smrti Ivice Račana, nazivajući ga "premijerom koji je pomogao Hrvatskoj da se oporavi od krvavog građanskog rata i koji je obnovio društvene i ekonomske odnose s Europom".

"Bivši komunistički lider, Račan je od 2000. do 2003. vodio koalicijsku vladu koja je bila potpuno predana vraćanju Hrvatske u mainstream vode Europe nakon desetljeća autoritarne i nacionalističke vladavine pokojnog predsjednika Franje Tuđmana", opisuje Washington Post Račana, i govori kako je za vrijeme njegovog premijerskog mandata Hrvatska potpisala predpristupni sporazum s EU.

"Iako je nekoliko godina izvan ureda vlade, Račan je ostao jedan od najpopularnijih hrvatskih političara. Njegova smrt, koja je došla samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, udarac je socijal-demokratima, koje je on transformirao iz komunističke u lijevu grupu zapadnog stila", stoji u članku u kojem se kaže kako se SDP nada da će ponovno osvojiti vlast i kako 2. lipnja bira Račanovog nasljednika.

U članku se kaže da koalicijska vlada, iako je slavljena kao raskid s Tuđmanovim režimom, nije uspjela efikasno riješiti društvene probleme, nezaposlenost i druge gospodarske probleme i da je Račan morao voditi bitku da riješi frakcijske sukobe i da se činio neodlučan oko rješavanja zahtjeva Zapada za izručivanjem osumnjičenih za ratne zločine, te u odnosima s "ekstremistima koji su bili protiv procesuiranja Hrvata".

"Račanovi pristaše hvale ga zbog truda koji je uložio za donošenjem demokracije u Hrvatsku. Bio je odmjeren i skroman, volio je igrati tenis i slušati U2. Također je priznao da je kao student pušio travu", kaže se u članku.

"1990. je postao ključni igrač u raspadu Jugoslavije kad je otišao s godišnjeg kongresa Komunističke partije, iz protesta zbog pokušaja srpskog lidera Slobodana Miloševića da uguši pokrete za nezavisnošću u državi, što je na kraju dovelo do rata.", opisuje se raniji Račanov politički život.

Pod Račanovim vodstvom je komunistička partija odlučila da bi u Hrvatskoj trebale biti formirane nove političke stranke, što je u Hrvatsku uvelo višestranačje i prve slobodne višestranačke izbore 1990. Iako su Račanovi reformirani komunisti izgubili na izborima, osigurao je miran prijenos vlasti na Hrvatsku demokratsku zajednicu, tada nacionalističku stranku. Fotografija njega kako se rukuje s Tuđmanom ostaje simbol početka demokracije u Hrvatskoj, zaključuje se u članku.