ARHIVA

35 poginulih, 120 ranjenih u Bagdadu

TRI BOMBE eksplodirale su u četvrtak u blizini američkog vojnog konvoja u južnom Bagdadu pri čemu je poginulo 35 osoba a 120 ih je ranjeno, među kojima je puno djece, objavili su bolnički i policijski izvori, dodajući da su istodobno u samoubilačkom napadu gerilaca zapadno od Bagdada poginula dvojica pripadnika iračke policije i američki vojnik. Prema policiji, u južnom Bagdadu su odjeknule barem dvije koordinirane eksplozije. Prvu je prouzročila auto bomba, i dok su američki vojnici pomagali ranjenima odjeknula je i druga. Za sada se ne zna točno da li su žrtve civili ili vojnici, ili jedni i drugi. Američka vojska još nije ništa priopćila o ovim napadima. U Iraku, kako se približavaju izbori u zemlji i predsjednički izbori u SAD-u, sve više rastu napetosti. Dnevno se izvrši i do 80 napada na američke snage, dok ih je prije mjesec dana bilo do 40. Samoubilački napad u Abu Ghraibu Najmanje je pet ljudi poginulo, a pedesetak ih je ranjeno u eksploziji auta bombe ispred vladinih zgrada u Abu Ghraibu u kojem je i zatvor zloglasan po mučenju zatvorenika. Prema vijestima arapskih i zapadnih televizija, žrtve su irački civili, policajci i američki vojnici. Postaja Al-Jazeera objavila je da je poginulo najmanje pet ljudi, a da su deseci ozlijeđeni. Samoubilački se napad dogodio ispred kompleksa zgrada u kojem su policijska postaja i društveni dom. Abu Ghraib je u blizini Bagdada, na cesti prema Falluji. U njemu je zatvor koji je bio zloglasan za bivšega iračkog režima, a u središte pozornosti javnosti vratio se pod američkim nadzorom jer su čuvari optuženi za zlostavljanje iračkih zatvorenika.

BERLIN: OTKRIVEN HONECKEROV BUNKER

Građevinski radnici otkrili su tajni podzemni bunker bivšeg istočnonjemačkog diktatora Ericha Honeckera u središtu ujedinjenog Berlina, objavili su tamošnji mediji. Labirint soba i hodnika, smješten ispod zgrade u kojoj je nekada bilo sjedište istočnonjemačke komunističke partije, izgrađen je na vrhuncu Hladnog rata 1964. godine, objavio je Berliner Zeitung u izdanju od petka. Za postojanje toga bunkera znali su samo najviši dužnosnici tadašnjeg DDR-a. Kompleks podzemnih soba od vanjskog su svijeta odvajala masovna čelična vrata. Bunker, završen tri godine nakon podizanja berlinskog zida, bio je namjenjen za dugotrajnu upotrebu u slučaju napada. Jedna soba bila je odvojena od drugih i očito namjenjena Honeckerovim osobnim potrebama. Njezin stanovnik mogao je 30 metara dugim tajnim hodnikom napustiti bunker i izaći u drugoj zgradi. Honecker je napustio vlast 1989., godinu prije njemačkog ujedinjenja. Zgrada komunističke partije DDR-a danas se preuređuje u sjedište Europske škole za menadžment i tehnologiju (ESMT). Honecekerov bunker nalazi se otprilike kilometar udaljen od mjesta na kojem se nekada nalazio ratni bunker Adolfa Hitlera. (Hina) xdj ydj

SRBIN IZ BIH UHIĆEN U SAD-U JER JE SKRIO UČEŠĆE U GENOCIDU

Američke vlasti uhapsile su bosanskog Srbina Marka Boškića pod optužbom da je od imigracijskih vlasti prikrio sudjelovanje u genocidu nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa. Prema priopćenju ministarstva pravosuđa Boškić je uhapšen jer u molbi za ulazak u SAD kao izbjeglica te za dobijanje stalnog boravka nije naveo da je bio pripadnik postrojbe vojske bosanskih Srba koja je sudjelovala u ubijanju hiljada bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. Boškić, 40, nastanjen u Peabodyju u Massachusettsu, optužen je za prijevaru imigracijskih vlasti kojima je lagao o svojoj vojnoj prošlosti kako bi mogao ući u Sjedinjene Države. Prema optužnici Boškić je 1999. dok je boravio u Frankfurtu predao molbu za ulazak u SAD u svojstvu izbjeglice i upitan za vojnu prošlost rekao da je samo služio vojni rok u bivšoj JNA početkom 1980-tih. Boškiću je 2000. dopušten ulazak u SAD, a nakon godinu dana je u zamolbi za stalni boravak opet naveo samo službu u JNA. Ministarstvo pravosuđa je priopćilo da je Boškić otkriven nakon što je Haški sud američkim vlastima dostavio video snimku na kojoj se vidi Boškić kao pripadnik diverzantskog odreda vojske bosanskih Srba na dodjeli priznanja 1995. Taj odred je sudjelovao u ubijanju Muslimana u Srebrenici u srpnju 1995. Boškića očekuje suđenje, a ako bude osuđen mogao bi dobiti do 10 godina zatvora i po 250.000 dolara kazne za oba slučaja prikrivanja. Nakon zatvora mogao bi biti deportiran u BiH. (Hina) xsl ynz

Slovenija nastavlja s internacionalizacijom incidenta

SLOVENIJA nastavlja s internacionalizacijom nedavnog graničnog incidenta kod Plovanije pred europskim institucijama. Ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc u petak će na kraju dvodnevnog zasjedanja ministara EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove svoje kolege obavijestiti o službenim stajalištima slovenske vlade u pogledu odnosa s Hrvatskom, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare, nakon sjednice vlade, njen glasnogovornik Gregor Krajc. Nedavni granični incident u kojemu su prošlog utorka blizu graničnog prijelaza Plovanija hrvatski policajci na nekoliko sati zadržali skupinu slovenskih državljana, među njima i dva parlamentarca iz Slovenske pučke stranke (SLS), i dalje je tema političkog nadmetanja. Slovenske političke stranke jednoglasne su u osudi postupka hrvatske policije, a neke su zatražile ostavke ministra unutarnjih poslova Slovenije Rada Bohinca i direktora policije Darka Anželja zbog toga što navodno nisu zaštitili slovenske državljane na "spornom teritoriju". Objašnjavajući razloge zbog kojih slovenska policija nije djelovala, direktor slovenske policije Darko Anželj je, dan nakon incidenta kod Plovanije, izjavio da je riječ o jednom od područja na slovensko-hrvatskoj granici koja se nalaze u katastru obiju država, s tim što, kako je rekao, slovenska policija nikada nije izvodila jurisdikciju na području južno od rijeke Dragonje. Takvo je stanje, ocijenio je tada Anželj u izjavi za javnost, bilo prije osamostaljivanja Slovenije i nastavlja se i danas. SLS je 9. lipnja ove godine u pismu slovenskoj vladi postavila pitanje o "zaštiti slovenskih državljana koji žive južno od Dragonje". Postavljanjem na svoju izbornu listu Jožka Jorasa iz Mlina, koji ne priznaje hrvatski suverenitet na tom području, SLS je odnose s Hrvatskom učinila jednom od središnjih tema svog nastupa na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. Incident na granici, kako navode slovenski analitičari, odmah nakon spomenutog događaja udvostručio je broj potencijalnih glasača za tu stranku i uklonio opasnost da ona ispadne iz parlamenta. Navodom da se incident dogodio na "spornom teritoriju" koji je ratificiranim sporazumom Drnovšek - Račan trebao pripasti Hrvatskoj, slovenska je vlada iskoristila priliku da opet pokaže svoju nenaklonjenost eventualnoj međunarodnoj arbitraži za određivanje granice. Umjesto toga, ovih je dana ponovno pokrenuta inicijativa da se problem što prije provizorno riješi, ako treba uz pomoć međunarodnog posrednika, sporazumom o izbjegavanju incidenata na spornim točkama uzduž granice, što se u prvom redu odnosi na zaseoke uz Dragonju i na Piranski zaljev, odnosno Savudrijsku valu.

KINA TRAŽI OD KANADE DA PREDA SJEVERNOKOREANCE

Kina je u četvrtak od Kanade zatražila da preda 44 Sjevernokoreanca koji traže azil i koji su u srijedu prešli preko sigurnosne ograde i sklonili se u kanadskom veleposlanstvu. "Mi se zbog sigurnosnih razloga protivimo praksi upada u strana veleposlanstva", izjavio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Shen Guofang, objašnjavajaći da bi "kanadska strana trebala te osobe predati Kini jer su ilegalno ušle na kineski teritorij". Za sada nije jasno da li je Kina predala službeni zahtjev za predajom skupine u kojoj se nalazi i šestero djece, dok se kanadsku stranu nije uspjelo kontaktirati za komentar. Shen je pojasnio da će Kina prema 44 osobe postupati "u skladu s međunarodnim i domaćim zakonima, u duhu humanitarizma". U posljednje tri godine, nekoliko stotina Sjevernokoreanaca je dobilo azil nakon što su utočište potražili u južnokorejskim, njemačkim, španjolskim, japanskim i drugim diplomatskim predstavništvima u Kini. (Hina) xvk ysb

BIH: PRCE OSUĐEN NA PET GODINA ZATVORA

Sudbeno vijeće Suda BiH izreklo je u četvrtak kaznu zatvora od pet godina bivšem ministru obrane Federacije BiH Miroslavu Prci. Sudac Michael Simmons potvrdio je kako je presuda izrečena temeljem nagodbe što ju je Prce postigao s tužiteljem koji vodi postupak u predmetu Hercegovačka banka. Prce je prihvatio krivnju po točkama optužnice koje su ga teretile za nesavjestan rad u službi te zloporabu položaja i ovlasti. Ta djela sankcionirana su temeljem odredbi kaznenog zakona Federacije BiH. I obrana i optužba odrekli su se prava žalbe pa je presuda postala pravomoćna, a Prce je upućen na daljnje izdržavanje kazne. U kaznu zatvora uračunat će mu se i vrijeme što ga je proveo u pritvoru od uhapšenja 23. siječnja ove godine. (Hina) xrm ybr

KAY TRAŽI DA ICTY ISPRAVI GREŠKU S MILOŠEVIĆEM

Odluka Haškog suda (ICTY) da bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću postavi branitelja po službenoj dužnosti "pogrešna je i nerazborita" i treba je ispraviti poštujući njegovo pravo da se brani sam, ocijenio je u žalbi Miloševićev nametnuti branitelj Steven Kay. L Britanski odvjetnik, kojeg je sud imenovao početkom rujna, smatra da je raspravno vijeće pod predsjedanjem suca Patricka Robinsona pogrešno tumačilo propise procijenivši kako je potreba da se suđenje nastavi važnija od "punog poštivanja" Miloševićevog prava da se brani sam. Za Kayja, koji je od 2002. bio uključen u proces kao "prijatelj suda", nerazborito je što je raspravno vijeće Miloševića proglasilo zdravstveno nesposobnim da se brani sam, bez utvrđivanja njegove opće sposobnosti da mu se sudi. Kay u žalbi dovodi u pitanje i odbijanje Miloševićevog zahtjeva da ga pregleda širi liječnički konzilij, kao i činjenicu da je navedena odluka donesna na temelju nalaza koji nisu bili novi. U podnesku o kojem će odlučivati Žalbeno vijeće ICTY-a, Kay također podsjeća da su se suci oglušili na njegova upozorenja da Milošević neće surađivati s postavljenim braniteljem, kao i i prijedlog da se imenuje "stand by" branitelj koji bi po potrebi pomagao optuženom. Sada traži ponovno razmatranje tih prijedloga. Suđenje Miloševiću trenutačno je u prekidu, a trebalo bi se nastaviti 12. oktobara. Kay je u prva dva tjedna dokaznog postupka ispitao tri svjedoka obrane, a nakon toga se morao suočiti s bojkotom svjedoka jer su deseci njih odustali od dolaska u Haag protestujući što je Miloševiću oduzeto pravo da se brani sam. Bivši predsjednik Srbije i SRJ optužen je u 66 točaka za genocid u BiH, zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih godina. Prvo međunarodno suđenje jednom šefu države optuženom za ratne zločine traje od 12. veljače 2002. a zbog Miloševićeve je hipertenzije i srčanih tegoba prekidano u 14 navrata, posljednji puta na pet mjeseci. (Hina) xdh ydj