BRITANSKI premijer Tony Blair se u posljednjim osam godina navikao da u Parlamentu sluša svakakve kritike na svoj račun, a u posljednje vrijeme i od strane zastupnika vlastite Laburističke stranke.

No, sve te kritike u pravilu nisu značile ništa kada je trebalo dizati ruke za prijedloge koji dolaze iz Downing Streeta, bez obzira što se njima, kao u slučaju pohoda na Irak, protivila većina britanske javnosti.

Prošle godine je pak, Blairova sposobnost da bilo što provuče kroz Parlament, po prvi put dovedena u pitanje. Povod je bio krajnje kontroverzni i nepopularni zakon o suzbijanju terorizma, kojim su policiji dane ovlasti da sumnjivce bez formalne optužbe drži u pritvoru čak 90 dana.

Oporbeni konzervativci i liberalni demokrati su, protiveći se zakonu, na svoju stranu doveli veliki broj svojih laburističkih kolega, što je, s obzirom na nešto bitno smanjenu laburističku većinu, bilo dovoljno da Blairov zakonski prijedlog bude odbijen.

Međutim, Blair nije vjerovao da bi se ta priča mogla ponoviti s drugim zakonom koji je, barem prema njegovom mišljenju, bio daleko manje kontroverzan. Riječ je o Zakonu o rasnoj i vjerskoj mržnji, koji je trebao dobiti podršku od lijeve i liberalne javnosti - upravo one koja mu nikako ne može oprostiti sudjelovanje u pohodu na Irak i svrstavanje uz Busha.

Novi je zakon, nastojeći obraniti multikulturalnost i toleranciju u Blairovoj Britaniji, uveo oštre kazne za iskazivanje mržnje prema nečijoj vjeri, odnosno njeno omalovažavanje. Blair je tim potezom želio odgovoriti mnogim kritičarima koji smatraju kako se pod krinkom "rata protiv terorizma" vodi rasistička kampanja protiv pretežno islamskih imigranata, odnosno kako se ogorčenje terorizmom zloupotrebljava za kritiku islama kao izvora sveg zla na svijetu.

Mnogi, stoga, nisu bili previše začuđeni činjenicom da su muslimanske organizacije bile među najvatrenijim zagovornicima novog zakona.

Ono što Blair nije očekivao bila je reakcija liberalne javnosti koja nije nasjela na "politički korektna" opravdanja zakona. Umjesto toga su u njegovim odredbama prepoznata ozbiljna ograničenja slobode izražavanja - jedno od demokratskih dostignuća kojima se Britanija najviše ponosi.

Prvi je na to ukazao Rowan Atkinson, komičar poznat po ulozi u serijama "Mr. Bean" i "Crna guja". On je ustvrdio kako bi primjena zakona u obliku kakvom ga zamišlja Blairova vlada dovela do ponovnog uvođenja cenzure u Britaniju, odnosno da bi, na primjer, BBC bio spriječen emitirati "Brianov život" i Dave Allenove skečeve na račun fratara.

Atkinson je u lipnju prošle godine sudjelovao u protestima vodećih britanskih glumaca i pisaca koji su izrazili svoje protivljenje zakonu. S vremenom su se glumcima i piscima pridružile razne kršćanske organizacije koje drže da bi taj zakon u praksi doveo do potpune zabrane misionarske djelatnosti na tlu Britanije, odnosno da bi se pokušaj prevođenja muslimanskih imigranata na kršćanstvo tumačio kao "omalovažavanje islamske vjere". 

Toj maloj, ali rastućoj koaliciji su se priključile i ateističke organizacije, koje drže da bi zakonom ateisti bili protjerani u ilegalu, odnosno da bi ateizam sam po sebi bio tumačen kao "omalovažavanje" nečije vjere.

Protivnicima Blairovog prijedloga je kao argument dobro došao sličan zakon o vjerskoj mržnji izglasan u australskoj državi Victoria. Temeljem njega su utamničena dva kršćanska misionara koja su pokušavali preobratiti stanovnike jednog muslimanskog susjedstva.

Taj pritisak je utjecao na britanski Dom lordova koji je odbio vladin prijedlog, odnosno izglasao amandmane na temelju kojih će se kažnjavati jedino "pozivanje na nasilje prema pripadnicima neke vjere". No, Blairova je vlada odbila te amandmane uvesti u prijedlog jučer stavljen pred donji dom.

Taj je prijedlog dobio 278 glasa, dok je 288 bilo protiv. Blair i njegov ministar unutarnjih poslova Charles Clarke su na to reagirali predloživši kompromisni prijedlog zakona po kome bi se kažnjavala "kritika vjere koja svojom lakomislenošću može dovesti do nasilja".

Taj je prijedlog također propao, i to s 283 glasa "protiv" i 282 glasa "za". Blair za takav poraz nema kriviti nikoga nego samog sebe, jer je, kao zastupnik, imao pravo dati glas, ali je napustio Parlament, držeći kako za njega ima podršku.

I dok zagovornici slobode izražavanja slave, a Blairovi protivnici likuju, premijer i njegove pristaše se moraju suočiti s činjenicom da ih tek čekaju možda još gora iznenađenja kada na red dođu kontroverzni prijedlozi o osobnim iskaznicama i novim antiterorističkim mjerama.

Blair se, pak u ovom, vjerojatno najgorem trenutku svog mandata može tješiti činjenicom da je uz njega stajao jedan od njegovih najljućih protivnika. George Galloway, ekstremno lijevi zastupnik poznat po nastupu u "Big Brotheru Slavnih", dao je glas vladinim prijedlozima.

Foto: Arhiva

D.A.

NALOGOM Okružnog suda u Smederevu u Srbiji pokrenuta je istraga protiv 52-godišnjeg R.J. iz jednog sela kod Smederevske Palanke zbog osnovane sumnje da je svoje dvije maloljetne kćerke prisiljavao na bavljenje prostitucijom, piše Blic.

Kako se navodi u istražnom nalogu, osumnjičeni R.J. je početkom studenog prošle godine s vlasnicima dvaju noćnih klubova u Tutinu sklopio ugovore po kojima će njegove dvije kćeri, 16 i 17 godina, u klubovima raditi kao konobarice.

Djevojke su, osim posluživnja i točenja pića, mušterijama nudile i seksualne usluge za novac, piše Blic. Postoje indicije da je u cijelom slučaju bilo i zloupotrebe droge, a svi detalji trebali bi biti poznati po završetku istrage.

Osumnjičenik, koji od obrazovanja ima svega 5 razreda osnovne škole, zarađeni je novac uzimao od kćerki i uglavnom ga trošio na alkoholiziranje, navodi list. Maloljetnice su nakon otkrivanja slučaja smještene u Sigurnu kuću u Beogradu, a radi toga jer dolaze iz male sredine policija taji njihov identitet.

Policija R.J. tereti za trgovinu ljudima, jer je kćerke prisiljavao na prostituciju iz koristoljublja, a stariju je kćer, tada 15-godišnjakinju, natjerao da osnuje izvanbračnu zajednicu s dvojicom starijih muškarca i jednim maloljetnikom od kojih je zauzvrat primao novac i poklone

U istražnom zahtjevu se navodi i da je R.J. u svojoj kući na Božić pokušao obljubiti stariju kćer, ali djevojka se na sreću obranila. Okružno tužiteljstvo zbog toga ga tereti za krivično djelo pokušaja nedozvoljene spolne radnje.

U selu R.J.-a poznaju kao osobu sklonu alkoholu i fizičkom zlostavljanju obitelji koja živi od socijalne pomoći. Od 18. siječnja ove godine nalazi se u pritvoru gdje čeka početak sudskog procesa.

AMERIČKI predsjednik George Bush, pod čijim su vodstvom SAD izvršile okupaciju Iraka i svrgnule Sadama Huseina, kazao je u godišnjem obraćanju naciji kako se "Amerika mora riješiti ovisnosti o nafti", prenosi CNN.

"Imamo ozbiljan problem: Amerika je ovisna o nafti, koju često uvozimo iz nestabilnih dijelova svijeta." - kazao je Bush, pa najavio inicijativu kojom misli riješiti SAD te ovisnosti.

"Večeras najavljujem da ćemo krenuti s projektom napredne energetske inicijative. Za 22 posto povećat ćemo ulaganja u istraživanja alternativnih izvora energije, kojima želimo postići napredak u dva ključna područja. Želimo promijeniti način na koji energijom opskrbljujemo svoje domove i urede. Ulagat ćemo više u elektrane bazirane na ugljenu s nula posto emisije, revolucionarne tehnologije bazirane na solarnoj energiji i vjetru, kao i čiste i sigurne nuklearne pogone." - kazao je Bush.

"Povećat ćemo i ulaganja u bolje akomulatore za hibridne i električne automobile, kao i u automobile koji ne zagađuju okoliš koji su pogonjeni vodikom. Dodatno ćemo ulagati u najnovije tehnologije za proizvodnju etanola." - dodao je američki predsjednik u obraćanju naciji.

Što se tiče vanjske politike, Bush je istaknuo da će "nastaviti s progonom neprijatelja slobode širom svijeta", te izrazio optimizam po pitanju rata u Iraku, u kojem je po službenim podacima dosad smrtno stradalo 2,200 američkih vojnika.

Istraživanje javnog mnijenja nakon Busheva govora na uzorku od 464 Amerikanca starija od 18 godina pokazalo je da 48 posto Amerikanaca ocjenjuje predsjednikov govor kao "vrlo pozitivan". 27 posto ispitanika ocijenilo je Bushevo obraćanje "donekle pozitivnim", dok je 23 posto govor ocijenilo negativnom ocjenom.

Demokrati kritizraju Bushov govor o stanju nacije

Američki demokrati kritiziraju govor o stanju nacije predsjednika Georgea W. Busha i drže da nema razloga za optimistične tonove, a mediji ocjenjuju da je manje ambiciozan govor odraz realnosti s kojom se predsjednik suočava.

Bush je u govoru ocijenio da je stanje američke nacije odlično i da će biti još bolje.

Oporbeni demokrati međutim misle drukčije te kažu da Bush nije u dodiru sa stvarnošću.

"Predsjednik Bush je opisao stanje nacije vrlo različito od onoga u kojem većina Amerikanaca živi svaki dan, zapravo, opisao je zemlju mašte", rekao je senator John Kerry, kojega je Bush pobijedio na predsjedničkim izborima prošle godine.

Bush je istaknuo da se Sjedinjene Države moraju osloboditi ovisnosti o nafti s Bliskog istoka te obećao da će pobijediti u Iraku i nastaviti uspješnu borbu protiv terorizma. Osim toga, obećao je i pomoć u tome da Amerikanci bolje žive zahvaljujući uz ostalo i programima kojima bi se lakše došlo do zdravstvenog osiguranja.

Čelnik demokrata u Senatu Harry Reid kritizirao je govor kao praznu retoriku. On je naglasio da Bush nije objasnio zašto je proteklih pet godina činio upravo suprotno obećanjima te zaključio da nije bio vjerodostojan u obraćanju naciji.

Bush, opterećen ogromnim proračunskim deficitom i sve manjom popularnošću, ponudio je umjeren program za ovu godinu.

List The new York Times ocjenjuje da su smjele vizije iz prošlogodišnjeg Bushova govora o stanju nacije sada ustupile mjesto realnosti.

"Bio je to govor ukorijenjen u nekim teškim globalnim i političkim realnostima koji vjerojatno neće biti među Bushovim govorima vrijednih spomena", piše Times.

List The Washington Post navodi da je Bush u prošlogodišnjem govoru pokrenuo ambiciozan plan djelomične privatizacije državnog mirovinskog sustava, dok je ove godine, nakon njegova zamiranja u Kongresu, pozvao na formiranje povjerenstva koje će proučiti solventnost tog sustava i sustava zdravstvenog osiguranja.

"Bush je pozornost na domaćem planu usmjerio na gospodarstvo, zdravstvenu skrb i energiju što je neposredno mnogo važnije biračima nego budućnost vladina programa mirovinskog osiguranja", piše Post.

Obični Amerikanci uglavnom odobravaju prijedloge koje je iznio Bush, ali sumnjaju u njihovu provedivost. Prema anketi televizije CBS News tri četvrtine onih koji su pratili govor kažu da prihvaćaju Bushove prijedloge, ali samo jedna trećina misli da će predsjednik moći postići svoje ciljeve.

Index.hr/Hina

POMAHNITALA slonica nogama je jučer brutalno izgazila 13-godišnjeg dječaka koji ju je pokušao nahraniti mangom. Guillermo Gonzalez poginuo je nakon što je ušao u slabo ograđeni prostor u kojem je slonica živjela u zoološkom vrtu u paragvajskom gradu Asuncionu.

Kako javljaju lokalni mediji, Guillermo je bez problema prešao preko niže kamene ograde i provukao se kroz dvostruku metalnu ogradu, te s mangom u rukama i ništa zloga ne sluteći došao do 4 i pol tone teške životinje.

Slonica Maia nije se međutim obradovala voćki već se uplašila uljeza na svojem ionako skučenom teritoriju, te je 13-godišnjeg dječarca poput perca zgrabila svojom snažnom surlom i zavitlala ga pod prednje noge.

Maijin dreser u zoo vrtu nije stigao niti reagirati a dječak je već primio seriju kobnih udaraca koji su ga na mjestu usmrtili. Nakon što je Maximo Ramos standardnim zapovijedima uspio slonici narediti da pusti dječaka šokirani posjetitelji zoo-a mogli su vidjeti samo dječakovo beživotno tijelo koje je ležalo na zemlji.

Direktor Zoo-a u Asuncionu Carlos Britos, nakon nesreće je izjavio kako je slonica shvatila da joj je stranac ušao na teritorij, te da ga je zbog toga uhvatila i izgazila.

Maximo Ramos, koji se inače brine o Maiji, je rekao da je već i ranije intervenirao kako bi spriječio stradavanje radoznalih posjetitelja, a isto je učinio i jučer. Kaže da ga je slonica nakon zapovjedi poslušala, ali je za dječaka bilo prekasno.

Ravnatelj Zoo-a Maiju je okarakterizirao kao poslušnu i poučnu životinju, no očito je da slonica u svojih 35 godina života nije naučila kolika joj opasnost prijeti od 13-godišnjeg dječarca s mangom u ručicama.

Foto: Arhiva

I.K.